Vjerski praznici ne bi smjeli biti korišteni za širenje mržnje, jer to nije u duhu vjernika, oni bi trebalo, prije svega, da nas učvrste u vjeri, glavna je poruka vaskršnjeg intervjua koji je za „Dnevni avaz“ dao mostarski paroh Radivoje Krulj.
Ovaj sveštenik se sa svojom porodicom vratio u Mostar prije nekoliko godina. Otad aktivno učestvuje u radu vjerske i društvene zajednice, dajući nemjerljiv doprinos u očuvanju vjere, tradicije, običaja i vrijednosti pravoslavaca u gradu na Neretvi.
Sjajni primjeri
U vrijeme najvećih vjerskih praznika šalju se poruke mira. Ubrzo nakon praznika, čini se da te poruke ostanu u drugom planu i politika nastavi po svome. Šta učiniti da poruke mira ustraju i doprinesu unapređenju izgradnje pomirenja u BiH?
- Praznici su tu da nas ukrijepe i učvrste u vjeri. S praznicima mi obnavljamo svoju vjeru i normalno je da je u toku praznika naša vjera najsnažnija i da takve poruke iz toga ishode. Smisao našeg života i jeste da se trudimo da zadržimo tu blagodat i tu vjeru kakvu imamo u toku praznika i u ostale dane od praznika do praznika.
Jednostavno rečeno, vjernicima je mnogo lakše da unapređuju svoje međusobne odnose i da grade mostove povjerenja i poštovanja.
Čini se da je jedan od glavnih uzroka razjedinjenja naroda na našim prostorima slijeđenje ideoloških principa zasnovanih na nacionalnih matricama u kojima dominiraju strah, nepovjerenje i neprihvatanje drugoga i drugačijeg...
- Vaša konstatacija da u toku vjerskih praznika, među kojima je Vaskrs u prvom redu, provijavaju poruke mira govori o tome da istinski vjernici nemaju problem s drugim i drugačijim. Naprotiv, mi se ostvarujemo u drugom i drugačijem.
- Mislim da je strah od drugog i drugačijeg prisutan kod ljudi koji su ušli u vjeru na jedan devijantan način ili nisu uopšte ušli u vjeru. Zato smatram da bi naše društvo trebalo malo više poraditi na tome da se ljudima omogući zdrav i pravilan ulazak u vjeru i razumijevanje vjere.
Jeste li zadovoljni nivoom tolerancije u BiH?
- Jesam. Imate bezbroj sjajnih primjera koje bi posebno i medijski trebalo isticati. Problem je što je loš primjer još dobra i spektakularna vijest. Ali, u svakom slučaju, smatram da na ovom pitanju svi trebamo uložiti dosta truda.
Događaj pomirenja
Smatrate li da je vrijeme da se Srpska pravoslavna crkva oglasi i iznese svoj stav o pitanju stradanja Bošnjaka u Srebrenici tokom proteklog rata?
- Koliko ja znam i koliko pratim, naša crkva i blaženopočivši patrijarh Pavle je i u toku samog rata i poslije rata svjedočio i davao nedvosmislen stav u vezi sa svakim zločinom i svakom silom ugašenog života. Tako isto i o pitanju Srebrenice. To se može čuti i od sadašnjeg srpskog patrijarha, a i naš vladika Grigorije je u više navrata govorio o tome.
Znam i za njegov stav i njegov trud u Međureligijskom vijeću da vjerski lideri u BiH zajedno posjete mjesta stradanja, pa i samu Srebrenicu, i poklone se žrtvama. Također, znam na koji način i s koliko pažnje vladika Grigorije priprema osvećenje hrama u Prebilovcima, selu kod Čapljine, u kome su sva djeca i žene bili pobijeni i njihove kosti u proteklom ratu bile minirane, želeći da taj događaj bude događaj pomirenja.
Povratak Srba u Mostar uglavnom je završen
Jeste li zadovoljni intenzitetom povratka Srba u Mostar? Kako teče taj proces?
- Nisam ni zadovoljan, ali ni nezadovoljan. Proces je uglavnom završen. Imamo pojedinačne slučajeve povratka. Svjestan sam da masovnijeg povratka neće ni biti bez političkog rješenja pitanja Mostara i njegovog privrednog i svakog drugog razvoja, jer danas iz Mostara odlazi mladost bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.
