Iako je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) zabranila emitiranje programa Radiju "Slobodni Drvar" iz Drvara, rad ove radiostanice nije prestao. Naredba RAK-a, doduše, ispoštovana je i radiostanica je uklonjena s postojeće lokacije, ali je program takozvanog "Crnog bombardera" preživio, i to u ilegali.
Time je, ustvari, njegov sadržaj za stanovnike Drvara dobio na značaju više nego da ga je u svoje naručje uzeo moćni CNN.
Dva puta sedmično u svojim emisijama novinari prenose šta to građani znaju o kriminalu, korupciji, nepotizmu i bahatosti vlasti u ovom gradiću. To je uzbunilo lokalne moćnike do te mjere da su, umjesto da provjere je li stvarno istina to što radio "kaže", krenuli da stanici što prije začepe usta, odnosno zavrnu i struju i frekvenciju, a njegove vlasnike i uposlenike smjeste iza brave.
Radio "Slobodni Drvar" trenutno se oglašava s tajne lokacije. Iz šume! Ko u najcrnje ratno vrijeme kada se skrivalo od maljutki, VBR-ova i drugih formi ratne komunikacije.
Kako je krenulo, novinari ove radiostanice neće biti prvi koji su, da bi radili svoj posao, dvadeset godina nakon rata prisiljeni sakrivati se iza stabala bukvi po bosanskim brdima. Prijetnje i ucjene protiv onih koji se odvaže da u sredstvima informiranja samo natuknu o kriminalu nekog lokalnog baje postale su uobičajeni način komuniciranja u pojedinim sredinama, tako da su mnogi, u strahu od odmazde moćnih, naprasno zašutjeli ili izgorjeli cenzurirajući sami sebe.
Tačno je da vlast može suziti prostor za javno prezentiranje istine, posebno kada je riječ o nečasnim potezima vlasti, ali taj prostor nikada ne može biti toliko sužen da istina ne dopre do onog kome je namijenjena. Do čovjeka! Pa bilo da se plasira s poznate ili nepoznate lokacije kako je slučaj "Crnog bombardera“ iz Drvara. Tu ni RAK, a ni moćni načelnik općine ne mogu ništa!
