Skoro svakodnevni rast cijena sve teže podnose građani s prosječnim, a kamoli minimalnim primanjima, dok ogromna većina penzionera godinama igra igru preživljavanja. Njihova primanja su, jednostavno, nedovoljna za život dostojan čovjeka.
U protekloj godini penzije su uvećane za 6,55 posto po osnovu redovnog usklađivanja, pa su oni s najnižim primanjima, kojih je 46 posto od ukupnog broja penzionera, imali na raspolaganju 573 KM. Zbog famozne formule za obračun koja se, gotovo dominantno, oslanja na rast BDP-a penzioneri su ostali uskraćeni za vanredno usklađivanje, odnosno još jedno uvećanje svojih primanja. Kao svojevrsna utjeha data im je jednokratna novčana pomoć u iznosu od 50 i 100 KM, većini nedovoljno i za mjesečni popis lijekova.
Ove godine gotovo isti scenarij, vanrednog usklađivanja nema na vidiku, jer BDP nikako da "uskoči“ u zakonsku formulu, a "skromniji“ postotak redovnog usklađivanja od 4,49 posto najnižu penziju je „popeo“ na iznos od 599,28 KM ili nekih 25 KM više u odnosu na lani. Tolike decenije rada i kao nagrada povećanje penzije koje je dovoljno za kilogram teletine.
Penzioneri su još lani, kada su ostali bez dodatne podrške-vanrednog usklađivanja, zatražili izmjene Zakona o PIO, jer sadašnja formula usklađivanja ne prati realne potrebe života. Nova formula koju traže pratila bi rast plaća i inflacije, kao što je to, uostalom, praksa u zemljama okruženja.
Tako bi penzije, barem djelimično, išle u korak sa stvarnim troškovima života i ne bi ostajale zarobljene u statistici. I, dok se penzioneri svakodnevno bore za goli opstanak, njihovi zahtjevi za sada ostaju bez konkretnog odgovora.
