Dok sukobi u Siriji dodatno destabiliziraju region i prijete da prerastu u širi rat, sudbina bh. državljana u toj zemlji ostaje nepoznata i, čini se, nikome previše bitna.
Prema zvaničnim podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa i UNICEF-a, u dva kampa i maloljetničkim centrima i zatvorima u Siriji, trenutno se nalazi 95 državljana BiH, među kojima je i 51 dijete ili tek punoljetna osoba. Ambasada BiH u Jordanu, koja nerezidentno pokriva i Siriju, raspolaže podacima o 20 djevojčica i 31 dječaku, koji borave u ekstremno teškim uvjetima. U Siriji je i 44 odraslih, uglavnom žena.
Nije tajna da je jedan broj bh. državljana u Siriju otišao zbog podrške poraženom ISIS-u, ali kao što u svojim apelima navodi Međunarodni komitet Crvenog križa, djeca nisu mogla utjecati na odluke svojih roditelja, koji svakako trebaju dati odgovore nadležnim institucijama BiH, ako im oni budu zatraženi.
Ujedinjene nacije su krajem februara 2021. godine pozvale 57 država, među kojima i BiH, da bez odgađanja preuzmu svoje državljane iz Sirije. Uz pomoć Vlade SAD, BiH je 2019. godine organizirala repatrijaciju 26 svojih državljana. Od tada do danas, usvajanje Plana repatrijacije na sjednici Vijeća ministara BiH u avgustu 2022. jedini je rezultat. Ambasador BiH Slavko Matanović navodi da su u kampovima pod nadzorom i osobe za koje se nikada nije dokazala krivična odgovornost, ali su zadržane iz sigurnosnih i političkih razloga, te da se u većini slučajeva radi o ženama i djeci koje su njihovi muževi, očevi ili rođaci doveli na sirijsku teritoriju tokom trajanja sukoba, a koji su često sami poginuli ili nestali.
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja do sada nije vratila nijedno dijete iz kampova u Siriji. Krajnje je vrijeme da to učini, te domaćoj i svjetskoj javnosti ponudi konačan odgovor je li spremna položiti ovaj ispit odgovornosti i humanosti.
