Suočeni s nepodnošljivim poskupljenjima, a po uzoru na susjedne zemlje, građani BiH u petak su nastojali izbjeći kupovinu u trgovinama i benzinskim pumpama i odložiti posjete restoranima i kafićima. Iako su se putem medija i društvenih mreža širili snimci i fotografije pustih trgovačkih centara, rezultati ove jednodnevne akcije upitni su.Dok iz RS stiže izvještaj da je promet fiskalnih kasa na dan bojkota bio čak i veći nego prethodnog dana, čeka se još izvještaj Porezne uprave FBiH kako bi se sumirali efekti akcije "Bojkot u BIH“. Međutim, kakvi god bili, rezultati bojkota anulirani su već sutradan kada su potrošači širom BiH požurili u trgovine da nadoknade propušteno.Unaprijed se znalo da se, u nedostatku konkretnijih poteza vlasti, mjera koje bi građani osjetili na vlastitim novčanicima, radi o izrazu bijesa i očajničkom činu kako bi se skrenula pažnja da standard prosječnog stanovnika ove zemlje puzajuća, stalna, višegodišnja poskupljenja više ne može podnijeti.Pogotovo ona za koja više niko ne vidi ni razlog, ni smisao, osim da se uvećaju već visoki prihodi velikih trgovačkih lanaca. Važno je da su građani ove zemlje, koliko god da ih je bilo, prepoznali svima zajednički problem i odlučili reagirati na način kako su to uradili i stanovnici ostalih zemalja regiona. Ove sedmice akcija bi, sudeći prema pozivima na društvenim mrežama, trebala trajati dva dana.Pogrešno bi bilo ignorirati glas građana, pa se očekuje da poruku shvate i trgovci, ali i vlasti, jer ne bi bilo prvi put da protesti koji počnu spontano završe sa stotinama hiljada ljudi na ulicama. Na potezu su trgovački lanci, ali i vlasti, jer ekonomski stručnjaci već godinama ukazuju da su mehanizmi regulacije cijena u njihovim rukama. Jedan od njih su robne rezerve, iz kojih bi se, distribucijom jeftinijih artikala na tržište, poskupljenja osnovnih životnih namirnica držala pod kontrolom.Prvi korak morao bi biti poštivanje preporuka Ureda za reviziju institucija u FBIH, uspostavljanje sistema upravljanja robnim rezervama, te konačno popunjavanje njihovih polupraznih magacina.

Pogrešno bi bilo ignorirati glas građana, pa se očekuje da poruku shvate i trgovci, ali i vlast

Glas naroda

Kada se govori o „crnom petku“, postoji čitav niz događaja u prošlosti koji se vezuju za spomenuti dan. U moderno doba se uglavnom govori o konzumerskoj „shoping“ groznici koja se javlja posljednjeg petka u novembru. Oni koji više poznaju ekonomsku prošlost ovaj će datum vezati za „berzovni krah“ koji se desio 1929. godine i označio prekretnicu u razvoju ljudske civilizacije. Spomenuti dan se vezuje i za prodaju robova u 18. stoljeću, koja se u Americi uvijek dešavala petkom.<h2>Vodeni val</h2>Za Bosnu i Hercegovinu „crni petak“ je bio 4. oktobra 2024. godine, kada se desila velika tragedija. U poplavama, klizištima i odronima život je izgubilo 27 ljudi. Od ovog broja najviše stradalih je bilo u općini Jablanica – čak njih 19. Te kobne noći se, na prostoru Jablanice, za nekoliko sati izlučilo više od 380 milimetara kiše. Ova količina padavina u prosjeku padne za tri mjeseca. Nije bilo mogućnosti da zemlja i biljni pokrov akceptuju toliku količinu padavina i javile su se vodene bujice koje su nosile sve pred sobom.Razloge ove tragedije treba podijeliti u dvije osnovne kategorije. Prvi spadaju u prirodne, a to su veća količina padavina u kratkom vremenskom intervalu te planinski reljef koji omogućava brzo spiranje terena i padinske bujice. U drugu kategoriju razloga tragedije spada antropogeni faktor. Prije svega tu treba izdvojiti deforestizaciju koja je konstantna pojava. Jedini kanton koji nema zakon o šumama, mada je neobično da takvi zakoni budu na kantonalnom nivou, jeste upravo HNK. Šuma je ta koja čuva zemljište korijenjem, ali i „pije“ vodu od viška padavina u nekom prostoru. Ukoliko nema drveća, smeđa šumska, a posebno krečnjačka tla, veoma brzo se spiraju kao posljedica nastalih vodenih bujica.

U antropogene faktore spada i gradnja brojnih objekata u zonama gdje ne bi trebali postojati. Naplavne zone riječnih dolina su potencijal poplava, a gradnja kamenoloma uvijek predispozicija opasnosti u zonama stanovanja. Trenutno se vrše uviđaji da se odredi koji je kvantitet kamena od kamenoloma koji je učestvovao u tragediji u Donjoj Jablanici. Za razliku od poplava koje su se desile 2014. godine i koje su bile „mirne“, a to znači da je vodeni val dolazio duže od deset sati, poplave iz oktobra 2024. godine su bile kombinacija bujičnih i akcidentnih.<h2>Urbane zone</h2>Rušenjem brana vodoobjekata, kao i probijanjem potencijalnih nasipa, dešavaju se akcidentalne poplave. U Donjoj Jablanici je sve trajalo nekoliko sati, ali će se posljedice osjećati desetljećima.Poplave su prirodna pojava čiji kvantitet djelovanja pojačava čovjek. Najveći problem je činjenica da će se, zbog brzih geofizikalnih promjena, dešavati sve više meteoroloških ekstrema. Tako se u samo mjesec desila i velika suša, ogromni požari koji su prijetili da devastiraju i Perućicu te poplave zbog enormne količine padavina. Od brzine naše akomodacije zavisit će i kvantitet posljedica promjene stanja meteoroloških elemenata i pojava. Ozbiljnije razmišljanje o šumskom fondu, gradnji brana i hidroelektrana te lokaciji brojnih privrednih objekata bez obzira da li se radi o restoranima ili kamenolomima, spriječit će da se ovakve tragedije dešavaju u budućnosti.Dešavanja s početka oktobra prošle godine otvorila su brojna pitanja i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Osim poplava, javila su se ozbiljna razmišljanja o klizištima i odronima kao potencijalnim opasnostima u urbanim zonama. Kada na padini dođe do poremećaja stabilnosti tla, dolazi do površinskog kretanja zemljišta. Sama stabilnost tla zavisi od njegovog sastava i rasporeda slojeva u njemu, ali posebno od nagiba terena. Onog trenutka kada dođe do promjene razine podzemnih voda, kao i promjene tokova onih na površini, postoji velika opasnost od klizanja tla. Kretanje zemljišta nije tektonska aktivnost, ali može se javiti zbog seizmičkog djelovanja.U zoni Sarajeva postoji opasnost od aktiviranja više od hiljadu klizišta. Prema podacima, više od 25.000 stambenih objekata je izgrađeno bez odgovarajućih dozvola. Gradnja u brdskoj zoni, zbog nagiba terena, potencijalno je iznimno opasna, a „gušenje“ i preusmjeravanje vodenih tokova pravi dodatni problem tlu. Ovome treba dodati i sječu šume koja je dominirala i dobije se rezultat - padinske zone su u velikoj opasnosti od pokreta pedosfere. U nekim lokacijama, a veoma su poznate Curine njive, dolazi do pucanja tla i pitanje je trenutka kada će se ono brže pokrenuti. S obzirom na to da se radi o gusto naseljenoj urbanoj zoni situacija je veoma alarmantna.Priča o klizištima je u Sarajevu napravila jednu tragikomičnu satiričnu izjavu koja se koristi da se objasni opasnost koja nam kuca pred vratima – „prodajem kuću - nije puno prešla“. Sve dok je kriza bila u predispoziciji izraz je bio neki oblik „šale“, a nakon tragedije u Donjoj Jablanici postaje veoma ozbiljno upozorenje. Dovoljno je pogledati gustoću stambenih objekata u brdskom dijelu grada da postane jasno da je kvantitet opasnosti iznimno visok.Klizišta se mogu riješiti drenažom, promjenom oblika padine, povećanjem opterećenja u donjem dijelu klizišta te izgradnjom potpornih zidova i sadnjom drveća. Austrougarska je u zoni Trebevića napravila pošumljavanje te „sajlama“ spriječila odrone. Ova zona je označena crvenom bojom – na njoj ne smije biti gradnje. Slične zakone je poštovala i propisala bivša država. Orocid, hidrocid i ekocid koji se dešava na Trebeviću više nije samo pitanje zaštite životne sredine - ovo je sada pitanje opstanka ljudi!<h2>Potencijalni odroni</h2>I drugi dijelovi BiH su u opasnosti. Tako se prije nekoliko dana u općini Maglaj pokrenulo klizište koje je uvjetovalo da se devastiraju neke kuće. Srećom, nije bilo ljudskih žrtava, a blagi nagib terena nije dozvolio da klizište ima brži pokret. Procjena je da osnovni uzrok klizišta čini vještačka akumulacija „šute“ u njegovom gornjem dijelu. Ova regija je bila granica „Panonskog mora“ iz 2014. godine, kada se desio prvi problem klizanja tla. Umjesto da se pristupi sanaciji desio se zaborav – zaboravili ljudi, ali nije priroda.Zanimljivo da je Tuzla najugroženiji grad kada se govori o klizištima. U Tuzlanskom kantonu registrirano je 2.100 potencijalnih pokreta tla. Procjena je da čak 1/6 teritorija ovog kantona u zoni nekog klizišta. Opasnost vreba na svakom koraku, a svaka veća količina padavina ili brzo otapanje snijega može dovesti do katastrofe. Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji s čitavim nizom gusto naseljenih urbanih zona. Posebnu priču ovoj regiji daje i rudarska aktivnost iskopavanja soli koja djelimično uzrokuje i „potonuće“ nekih dijelova grada. I ovaj dio BiH je „pogođen“ nelegalnom urbanom gradnjom i nekontroliranim radovima u riječnim koritima. Padavine do 70 mm za nekoliko sati 2001. godine su bile dovoljne za pokretanje klizišta. Kada se zna da je u Jablanici bilo pet puta više kiše, možemo samo zamisliti kakve bi posljedice te količine kiše bile u kantonu koji „leži“ na klizištima.Veliki problem prave i potencijalni odroni. Oni nastaju naglim otkidanjem i stropoštavanjem stijenske mase niz planinske padine. Uzroci su razni – od zemljotresa do kišnih bujica i pokretanja lednika. Veoma često i nekontrolirani rad sa stijenskom masom formira odrone. Oni predstavljaju veliki problem, a posebno su opasni kada se jave na putnim komunikacijama. U aprilu 2024. je nastao odron kao posljedica rudarske aktivnosti u koritu rijeke Bijele. On je zatrpao rijeku i bukvalno prepolovio njen tok. Ovo je svakako devastirajuće utjecalo na živi svijet u njoj.Evidentno je da ne možemo mijenjati prirodne pojave u obliku ciklonskih poremećaja olujnih vjetrova i velike količine padavina. Jasno je da nam je i reljef konstanta u kojoj živimo, ali o nekim stvarima treba povesti računa. Svako posječeno drvo, neplanska gradnja, neadekvatno preusmjeravanje vodenog toka i nedostatak zaštite od prirodnih nesreća će nam uvijek sekundarno doći na naplatu.Ko preživi, pričat će…<h2>Opasnost sa svih strana</h2>Početak ove godine obilježila je pojava odrona zbog kojeg je obustavljen promet na relaciji Bistrik - Lapišnica. Došlo je do oštećenja potpornih gabiona prema tunelu Korija. Kišne padavine i otapanje snijega su samo bile inicijalna osnova pokreta stijenske mase. Sanirano je oštećenje, ali postoji čitav niz brdskih padina širom države koji predstavljaju opasnost. Tako je prije nekoliko dana u Salakovcu došlo do odrona stijenja i kamenja na putu M17 od Jablanice ka Mostaru. Sreća je da nije bilo vozila na cesti u tom trenutku, a to je prava rijetkost s obzirom na prometnu frekvenciju na toj cesti. U ovoj „lutriji“ smo pobijedili jer nije bilo žrtava, ali ove zone su potencijalna opasnost koja nas vreba sa svih strana.

Za BiH “crni petak” je bio 4. oktobra, kada se desila velika tragedija i kada je u poplavama, klizištima i odronima život izgubilo 27 ljudi

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": "Prodajem kuću – nije puno prešla!"

Nakon 16 dugih godina i poraza u njihovom posljednjem finalu svjetskog prvenstva, rukometaši Hrvatske su se uspjeli revanširati Francuzima. Znate kako kažu, osveta je slatka, a postaje još slađa kada dugo na nju čekate.Nekadašnji „Kauboji“, koji su u međuvremenu taj zanimljiv naziv izbacili iz korištenja, dokopali su se novog finala. Razbili su u krcatoj Areni u Zagrebu svog dželata i došli na korak od svjetskog zlata.Precizna količina naboja, baš onoliko da vam ne eksplodira u facu, i sasvim dovoljno talenta, dobitna su kombinacija u svakoj sferi života, a u sportu pogotovo.I to je jedna lekcija koju možemo naučiti. Da, selekcijama iz regiona prebjegnu mnogi naši talenti, ali pozitivni naboj se ne može ukrasti.Problem nastaje kada ste od rođenja naučeni da ste luzeri, da je svaki minimalni uspjeh dovoljan, jer, tobože, mi smo mali. U našoj svakodnevici imamo primjere iz regiona da se samo računaju veliki uspjesi. Medalja, trofej – to je uspjeh koji se računa i takvom mentalitetu moramo naučiti mlađe generacije. Jednostavno, recept koji koriste selekcije iz regiona, poput Hrvatske u rukometu i Srbije u košarci, nalazi se „na izvol'te“ i samo je potrebno da ga prekopiramo i počnemo ubirati plodove. Dok to ne počnemo raditi, nećemo se ni izdići iz trenutnog stanja. Kako u sportu, tako i u ostalim sferama.&nbsp;

Precizna količina naboja i dovoljno talenta su dobitna kombinacija

Erupcija u zagrebačkoj Areni nakon plasmana Hrvatske u finale Svjetskog prvenstva

Lekcije iz komšiluka

Fudbaleri Mančester Sitija izvukli su se s ivice ponora i pobjedom protiv Briža izborili prolaz dalje u Ligi prvaka. Prolaz ''Građana'' je visio na konopcima, pogotovo nakon što je belgijski tim šokantno poveo u 45. minuti.Sve to je s užasom gledao španski trener Pep Gvardiola, koji je i sebi po glavi napravio ogrebotine od nervoze kada je zabio Rafael Onjedika. Prije odlaska na odmor je bila izvjesna nervoza kod jednog od najvećih trenera svih vremena.Šta god da se desilo u svlačionici Sitija, šta god je rekao strastveni Gvardiola svojim igračima - upalilo je. Siti se probudio iz kome i vratio se u drugom poluvremenu i napravio preokret. Izjednačio je Kovačić u 53., potom je devet minuta kasnije vlastitu mrežu zatresao Ordonez. Konačnih 3:1 postavio je Savinjo u 77. minuti i time zaključio agoniju ''Građana''.Kada se činilo da je Gvardiola ostao bez karata u rukavu, Španac je ponovo pokazao zbog čega je jedan od najboljih na svijetu svih vremena.Pep Gvardiola rođen je u Santpedoru u Španiji 1981. godine. U trenerskoj karijeri vodio je Barcelonu, Bajern i Mančester Siti.

Ponovo pokazao zbog čega je jedan od najboljih svih vremena

Pep Gvardiola: Trener za sva vremena

Vozovi su ponovo krenuli ka jugu. Teretni voz "Željeznica FBiH“ jučer je prošao kroz Donju Jablanicu četiri mjeseca nakon razornih, smrtonosnih poplava i odrona usljed kojih je pruga u Komadinovom vrelu ostala visiti u zraku.Više od dva mjeseca tragična slika pruge prikazivala je svu nesposobnost i nebrigu odgovornih koji su proces rekonstrukcije željezničke pruge kao vruć krompir prebacivali s jednih na druge i čekali da onaj tamo neko poduzme akciju.Pri tome su, ne treba zaboraviti, potpuno ignorisali namjere domaćih kompanija koje su trpjele abnormalne gubitke zbog nefunkcionisanja željezničkog prometa da o svom trošku obnove prugu. I ko zna koliko bi potrajalo to ludilo i svojevrsni cirkus u kojem je smijenjena i famozna Uprava "Željeznica FBiH“ da spasiteljsku ruku nije pružila turska kompanija "Čengiz“.Začarani krug „ko će i kako će“ presjekla je njihova donacija i opet se, eto, kao u nebrojeno slučajeva do sada pokazalo da je jedini izlaz, bez obzira što je bilo domaće pameti, a i para, nečija sadaka.Dok su brojne kompanije, počevši od "Željeznica FBiH“ pa nadalje, ubilježile do sada nezapamćene gubitke zbog oštećenja 80-ak metara pruge i dok se postavlja pitanje mogu li se oporaviti, cijela ta situacija je ostavila gorak okus u ustima.Jer, uz golemu štetu, država je osramoćena. Očito je kako su mnogi zaboravili šta znači odgovornost. Stanje se, napokon, vraća u normalu, ali je cijena čekanja bila visoka.

Kao u nebrojeno slučajeva do sada pokazalo se da je jedini izlaz, bez obzira što je bilo domaće pameti, a i para, nečija sadaka

Cijena čekanja

Politika Donalda Trampa (Trump), prema svemu sudeći, bit će mnogo konkretnija, direktnija i ekonomski liberalnija nego u prvom mandatu. Tramp najavljuje otpuštanje desetaka hiljada državnih službenika, te masovno rezanje regulacija i birokratije. Za ovo će biti direktno nadležan novosnovani Odjel za efikasnost vlade koji će voditi najveći inovator na svijetu Elon Mask (Musk). Tramp najavljuje smanjenje poreza. Pozvao je investitore i poduzetnike iz ostatka svijeta da dođu u SAD i investiraju, obećavajući da će imati neke od najnižih poreza. Neki milijarderi, poput najbogatijeg Evropljanina Bernarda Arnoa (Arnault), vlasnika luksuznih modnih brendova, već najavljuju i otvaranje proizvodnje u SAD. Tramp planira i ukidanje brojnih bespotrebnih programa američke vlade i rasipanja novca američkih građana.Nova era privatne inicijative i poduzetništva neopterećenih suvišnim regulacijama i besmislenim propisima je svijet koji najavljuje Tramp. Nažalost, taj princip, prema svemu sudeći, neće obuhvatiti i slobodnu trgovinu, u koju Tramp ne vjeruje, najavljujući dizanje carina na strane proizvode, da bi, vjeruje on, zaštitio američke proizvode i proizvodnju."Fašizam“, "sumrak civilizacije“, "ubijanje socijalne države“, uzviknut će ljevičari širom svijeta na ovakve politike. Njihove obrazovane intelektualne stjegonoše udobno su živjele u godinama nakon pada Berlinskog zida. Možda nisu bili vladajući, možda, od bruke i historijske blamaže, nisu mogli više otvoreno nuditi socijalizam kao realnu alternativu, ali su decenijama ugodno bili zbrinuti po fakultetima, nevladinim organizacijama, institucijama i kulturi, prodajući kao životni poziv, uglavnom za poreski novac, smišljanje besmislenih regulacija i programa te borbe protiv zala seksizma, rasizma, patrijarhata, socijalnih nejednakosti, transofobije, homofobije i drugih navodnih zala koje su pripisivali kapitalizmu.Ne znam kako će izgledati svijet koji će Tramp ostaviti iza sebe, no za ove kategorije je vrlo moguće da konačno stiže pad Berlinskog zida.

Ne znam kako će izgledati svijet koji će Tramp ostaviti iza sebe, no za ove kategorije je vrlo moguće da konačno stiže pad Berlinskog zida

Uhljebocidaš

Rukometna reprezentacija Danske pobjedom protiv Brazila (33:21) plasirala se u polufinale Svjetskog prvenstva. Danci su favoriti od samog početka jednog od manje zanimljivih prvenstava, a mnogi stručnjaci i analitičari postavili su tezu – ili Danska ili iznenađenje.Jednostavno, bolji su od svih ostalih, a razlika je, čini se, nedostižna. Glavni "krivac“ za takvo stanje je Nikolaj Jakobsen (Jacobsen). Smotra najboljih svjetskih selekcija je njegova pozornica od trenutka kada je preuzeo Dansku. Kao selektor, osvojio je tri uzastopna svjetska prvenstva i tako učinio nešto što nije niko prije njega.Za Jakobsena je 2024. bila vrlo uspješna, osvojivši srebro na Evropskom prvenstvu i zlato na Olimpijskim igrama, a čini se da će takva biti i 2025.Igra njegovih izabranika izgleda nerješiva enigma za sve rivale u dosadašnjem dijelu prvenstva, a s obzirom na to da su ostali samo polufinalni i finalni susreti, malo je vjerovatno da će iko i pročitati“ Jakobsena.

S reprezentacijom juriša na četvrtu uzastopnu titulu svjetskog prvaka

Nikolaj Jakobsen: Danski mag

Atmosfera u centralama stranaka je užarena, a telefonske linije usijane, nakon što se otvorio prostor da parlamentarnu većinu na državnom nivou mogu kreirati različite "reprezentacije“. Pri tome se pažljivo broje ruke, pazi na entitetsku većinu, a valjda i na posljedice odluka koje ovih dana budu donesene.Na stranu što bi neprincipijelni savezi mogli dodatno srozati kredibilitet dojučerašnjih ljutih političkih neprijatelja, već će takve odluke značajno utjecati na već do kraja usporen proces evropskih integracija, a time i na sudbinu ove zemlje i svih njenih građana.Otkako je Trojka saopćila da više ne želi Milorada Dodika u državnoj koaliciji, razrađuju se različite strategije. Odluka o smjeni kadrova SNSD-a iz državnih institucija opredjeljenje je i opozicije iz RS, potvrđeno je na jučerašnjem sastanku u Banjoj Luci, koja najavljuje razgovore sa svim strankama u FBiH.Čim je dobio vijest da više nije "u raji“ Dodik je zvao predsjednika SDA, a jučer je doputovao i u Mostar, gdje je nakon sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem potvrdio nastavak partnerstva ovih dviju stranaka. Indikativno je, međutim, što je pred novinarima bio usamljen, neuvjerljiv i što takvu potvrdu nismo dobili i od samog Čovića.Svi se pozivaju na principe i programe, pa je signal da je spremna za ulazak u vlast stigao i iz SDA. Iako koaliciju sa SNSD-om vide kao zadnju opciju, važno je da je iz perspektive ove stranke ona, ipak, moguća.Podsjetimo, SDA i SNSD smjenu ministra vanjskih poslova BiH imaju kao zajednički cilj. Iako je zbog Dodikovih izjava, uvreda i odluka Trojka često bila na meti SDA, oživljavanje stare ljubavi nacionalnih stranaka itekako je moguće, samo je pitanje kako je upakirati u celofan i biračima predstaviti kao nešto nužno i racionalno. Kod onih koji bolje pamte domete ovog nacionalnog tronošca nema dileme da bi to bio povratak u period nerada, stagnacije, međunarodne izolacije i kraj nadanja u evropsku budućnost BiH, kao jedinog puta ka stabilizaciji i ekonomskom napretku.

Svi se pozivaju na principe i programe, pa je signal da je spremna za ulazak u vlast stigao i iz SDA

EU ili povratak u prošlost

Bosanskohercegovački teškaš Ahmed Krnjić dobio je veliku čast da sudjeluje na velikom turniru prestižne kikbokserske organizacije "Glory“. Među 32 boksača teške kategorije bit će i odlični Krnjić koji će tako predstavljati svoju Bosnu i Hercegovinu.Najjača svjetska organizacija u ovom sportu koja je nedavno vratila turnirska takmičenja, sada je najavila veliki turnir koji će trajati cijelu godinu. Za sada je otkriveno devet učesnika turnira među kojima je i bh. boksač.Bosanski čelik je od oktobra postao član ove prestižne organizacije. Potpis za najjaču svjetsku organizaciju u ovom sportu je najveći korak u karijeri za bh. teškaša.Kada je riječ o događaju, održavat će se kvalifikacijiski turniri i borbe sve dok ne ostane osam finalista. Na kraju godine ćemo pobjednika dobiti u spektakularnom finalnom turniru u jednoj noći. Za našeg borca ovaj turnir bit će veliki izazov i prilika da se pokaže protiv najboljih u svijetu ovog sporta.Ahmed Krnjić rođen je 1997. godine u Varalićima, kod Kaknja. "Bosanski Nurmagomedov“ trenutno ima omjer 13-4. Nedavno se vratio borbama nakon šestomjesečne pauze zbog loma ruke. U prvoj borbi poslije pauze je protivnika nokautirao u prvoj rundi.

Naš najbolji kikbokser ove godine će se boriti na turniru najprestižnije kikbokserske organizacije

Ahmed Krnjić: Bosanski čelik

Burno i žestoko je ovih dana na političkoj sceni u BiH.&nbsp;Od svojevrsnog potresta koji je izazvala vladajuća koalicija, bolje rečeno, stranke Trojke u dogovoru s opozicijom iz RS, smjene Nebojše Radmanovića s pozicije dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH do inicijative za smjenu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koju su podnijele SDA i DF.I, dok se više i ne zna ko koga smjenjuje i zamjenjuje, a ko guta gorke pilule, u međuvremenu je na nikad dosadnoj političkoj sceni u BiH zamirisalo na oluju - mogućnost dogovora starih partnera - HDZ-a BiH, SNSD-a i SDA.Tako su, iznenada, a možda i ne, sve opcije postale otvorene, a BiH (p)ostala neka vrsta teatra u kojoj političari igraju svoje uloge i mijenjaju maske. I dok se predstava u kojoj se smjenjuje i zamjenjuje nastavlja, za publiku iliti narod aktere nije briga.Sve te silne političke igre i igrice samo odvlače pažnju sa stvarnih problema građana koji sve teže žive. Radni ljudi se nadaju višim plaćama, a poslodavce pritišću silni nameti. Penzioneri na ulicama viču kako im je krompir ogolio dušu. Zajedno s njima, učenici i studenti ne mogu platiti ni autobuske karte, a ni mukama prosvjetara kraja nema.Građani, u najkraćem, žele bolji život, više radnih mjesta, više i bolje plaće, bolju zdravstvenu zaštitu i sigurnost, ostanak i opstanak u svojoj zemlji koja će biti pod kišobranom Evropske unije. Međutim, u svim tim političkim igrarijama, građani su, nažalost, samo pasivni posmatrači na marginama. Dok se predstava nastavlja, jedno je gotovo sigurno, a to je da građani BiH i dalje koračaju u istom pravcu.

Sve te silne političke igre i igrice samo odvlače pažnju sa stvarnih problema građana koji sve teže žive

Trojka, HDZ, SNSD: Sada već bivši partneri u državnoj koaliciji

Igrarije i narod

Rukometna reprezentacija Hrvatske je u napetom susretu pobijedila selekciju Slovenije (29:26) i uspjela osigurati plasman u nokaut-fazu Svjetskog prvenstva.Na domaćem parketu su svi rukometaši Hrvatske dali svoj udio u pobjedi, ali najviše se izdvaja Domagoj Duvnjak. Ne, nije kao nekada zabio devet-deset golova, ali je donio prijeko potrebnu smirenost svojim saigračima. I to na kakav način.U utakmici protiv Argentine u grupnoj fazi se povrijedio i mnogi su mislili da će se 36-godišnjak na taj način oprostiti od reprezentacije. Povreda je izgledala katastrofalno, a Domagoj je u suzama izašao s parketa.Ipak, vratio se kad je bilo najpotrebnije. Da li je zaliječio povredu, jako je upitno. Međutim, zna Duvnjak da je potrebno njegovo prisustvo u toj svlačionici. Džaba i selektor, ako nema ko da na parketu figurativno lupi šakom o sto i kaže: „Dosta je, smirite se“.Kao što je legendarni bh. rukometaš Nikola Prce rekao za „Avaz“ prilikom opisivanja Duvnjaka:- On je tata u toj reprezentaciji.I jeste, Duvnjak je tata. Duša i tijelo reprezentacije Hrvatske.

Hrvatska reprezentacija s njim i bez njega dva su svijeta različita

Domagoj Duvnjak: Tata Hrvata

Nešto u čovjeku se prelomi (onom koji ima empatije) kada čuje zrelijeg gospodina pred TV kamerama kojem glas pukne, a suze navru - zbog stida i bola.Taj gospodin izašao je na ulice Tuzle proteklog vikenda i s ostalim penzionerima tražio svoja prava. Nisu to golemi zahtjevi, ne iz moje, vaše i njihove perspektive. Hoće život dostojan čovjeka. Hoće da ih se ne mora nazivati mađioničarima, čarobnjacima, jer ni sami ne znaju kako preživljavaju svaki mjesec. Ne znaju, pa ne mogu ni "otkriti svoju tajnu“.Voće i povrće, kao i mnogi drugi, kupuju na komad, dobar komad mesa samo kada su posebne prilike, ne rasipaju novac za kafe i hranu u lokalima. Na tome mogu uštedjeti koji dinar za lijekove i režije koje moraju plaćati. Iz bliskog primjera znam da penzijama ne mogu pokriti troškove života, pa odlučuju jedan mjesec ne platiti, naprimjer, račun za struju, naredni će ga platiti, ali zato neće komunalije ili vodu ili telefon... I tako, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu.Neće milostinju ni pomoć, hoće ono što su zaradili tokom radnog vijeka. Ono što im je obećano. Osim što ih promatraju samo, gotovo isključivo, kao biračko tijelo, država, entiteti i kantoni ne čine ništa više za njih. A ako i naprave neki pomak u vidu minimalnog povećanja te famozne penzije, busaju se u prsa k'o da su im milione dali. Mislim, jesu to milioni u ukupnoj računici, za jednog čovjeka povećanje od, naprimjer, pet posto ne znači mnogo. Dovoljno da pregura jedan dan.Hoće evropske perspektive, a one ne znače samo usvojiti zakone, već ih i primjenjivati. Hoće da ne moraju od usta odvajati da bi unuke usrećili nekom parom.Stotine penzionera koji su na ulice Tuzle izašli traže povećanje penzija, a jedan od zahtjeva je i izmjena Zakona o PIO/MIO kojim bi se omogućilo redovno i vanredno povećanje penzija tokom ove godine. U suprotnom, novi protesti.Drugi nisu izašli na proteste, ali su već uputili zahtjeve o povećanju penzija Vladi FBiH.U Bosni i Hercegovini ima gotovo 738.000 penzionera, a vladama dva entiteta, FBiH i RS, nedostaje stotine miliona KM godišnje za isplatu penzija.

Penzioneri neće milostinju ni pomoć, hoće ono što su zaradili tokom radnog vijeka

I mađioničarima prekipjelo

Semir Telalović, bosanskohercegovački fudbaler, obilježio je jučerašnji dan u Njemačkoj pošto je u pobjedi svog Ulma nad Regensburgom (5:1) postigao čak četiri gola.Telalović je već u prvom poluvremenu kompletirao het-trik. Pogađao je mrežu rivala u 24., 34. i prvoj minuti sudijske nadoknade. Svoj poker golova zaključio je pogotkom u 79. minuti. Tako je stigao do brojke od devet pogodaka u ovoj sezoni Cvajte u kojoj je odigrao 15 utakmica.Bh. fudbaler je od ljeta član ove njemačke ekipe, a čini se da bi mogao biti njihov spasitelj u borbi za opstanak u popularnoj Cvajti. Rođen je u Njemačkoj, a prema dostupnim podacima "Transfermarkta“ posjeduje i državljanstvo Bosne i Hercegovine.Semir Telalović rođen je 1999. godine u Ehingenu, Njemačka. Ponikao je u Ehingenu, a kasnije je njegov potencijal prepoznala Borusija Menhengladbah. S Borusija Parka se preselio u Englesku, gdje je nosio dres bivšeg prvaka te zemlje Blekburn Roversa.Prema specijaliziranim "Transfermarktu“, Telalovićeva vrijednost procijenjena je na 700.000 eura. S Ulmom ima ugovor do ljeta 2027. godine.

Bivši fudbaler Menhengladbaha i Blekburna zablistao u Cvajti

Semir Telalović: Poker golova

Političko perje poletjelo je na sve strane nakon što se desilo ono što se slutilo ili što je mnogima bilo jasno da je odzvonilo državnoj koaliciji.Stranke Trojke su tako u sedmici na izmaku raskinule saradnju sa SNSD-om, a pitanje je može li se ta stranka definitivno izbaciti i kako utjecati ili eskivirati moguće blokade u Domu naroda?I, dok traje priča o mogućim novim koalicijama i preslagivanjima vlasti, dok se u svemu tome riječi ne biraju, a uvreda ne manjka, evropski put kojeg su puna usta svima i dalje je na čekanju.Iako su usvojena dva reformska zakona, Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka, oba će morati proći proceduru u Domu naroda.Radi se o dva "evropska“ zakona koje je polovinom decembra prošle godine jednoglasno usvojilo Vijeće ministara BiH. Podrškom ovim zakonima, koji su ključni prioriteti na evropskom putu BiH i nose oznaku "EI“, potvrđuje se odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Evropske unije (EU). Stoga, reklo bi se – pravi test tek dolazi. I, sve da prođe ta priča glatko, upitnika ne manjka.Jer, znamo da Evropska unija insistira na reformama pravosuđa, ali zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Sudu BiH još nisu ni blizu procedura.Građani koji željno očekuju da se ukrcaju u evropski voz ostaju razočarani. Razne igre u političkom ringu stalno dovode do novih blokada i zastoja na evropskom putu.U narednim danima sve će biti poznato. Koliko je izgledna neka nova koalicija, hoće li političke kalkulacije iznjedriti neki pomak ili će, možda, sve ostati po starom do kraja mandata.

Građani koji željno očekuju da se ukrcaju u evropski voz ostaju razočarani

Pravi test

Braća Konjičanin, Amar i Dino, najbolje su bh. rukometne sudije. Nerazdvojni su jedan od drugog, zajedno dijele pravdu na utakmicama na najvećoj svjetskoj sceni. Stoga ih nećemo ni mi razdvajati, pa smo se odlučili da zajedno budu naša "ličnost dana“.Za takvo nešto je potreban određeni uspjeh, a braća Konjičanin ih imaju napretek. Posljednji u nizu velikih uspjeha je sjajno odrađen posao koji su uradili u derbiju Svjetskog prvenstva, dijeleći pravdu na utakmici između Španije i Norveške (24:25).Bio je to jedan sjajan meč u kojem je Norvežanima "gorjelo pod nogama“ u Uniti Areni u Oslu, dok ni Špancima baš nije najbolja situacija. O važnosti duela ne treba ni govoriti, ali braća Konjičanin nisu podlegla pritisku i još jednom su pokazala zbog čega im Svjetska rukometna federacija (IHF) toliko vjeruje.Duel između Španije i Norveške im je bio treći na Svjetskom prvenstvu. Imali su čast da sude na otvaranju Italiji i Tunisu te u 2. kolu meč između Češke i Poljske. Inače, njih dvojica su dva od tri predstavnika naše zemlje na najvećoj rukometnoj smotri svijeta, uz delegatkinju Arijanu Vojić. Amar i Dino Konjičanin su porijeklom iz Visokog.

"Položili" ispit u velikom derbiju, svojoj trećoj utakmici na Mundijalu

Amar i Dino Konjičanin: Nemoguće ih razdvojiti

Braća Konjičanin: Na svjetskoj sceni

1. Poslodavac koji radniku ne može obezbijediti 3.000 KM maraka plate ne treba ni postojati i neka ide u zatvor.2. Onog ko pokuša otpustiti radnika treba zatvoriti i poslati u zatvor.3. Ako kojim slučajem kažeš da si mali poduzetnik koji ne može podnijeti tolike namete, zatvori radnju, ko ti j..e mater, nije ni biznis za svakoga, ali prije toga da te inspekcija dobro provjeri i kazni zbog pronevjera koje si sigurno napravio.4. Svaki poduzetnik je robovlasnik, lopov, kriminalac, ološ, ratni profiter, ima vile, bazene i Porschea, voda sponzoruše, ne izdaje račune i sebi stavlja u džep, vara državu, drži radnika na minimalcu i ostatak mu daje na ruke i, da ima države, bio bi u zatvoru.5. Mali biznisi, mahom porodične firme s 2-3 zaposlenih koje ne mogu sebi priuštiti ovakve troškove, ne treba ni da postoje. Nije ni biznis za svakoga. Pa je l'?Kada bi im, ne daj Bože, neko dao zeleno svjetlo, nemam ni najmanju sumnju da bi rulja oduševljeno krenula vješati poduzetnike, od vlasnika piljare do vlasnika trgovinskog lanca i pljačkati njihovu imovinu.Ovo vam je razmišljanje i stanje svijesti prosječnog stanovnika BiH tačno 35 godina nakon pada Berlinskog zida.Ne znam zašto se naši bajni ljevičari po medijima, fakultetima i u kulturi konstantno žale na stanje u društvu.Vaša ideologija i dalje suvereno vlada u glavama ljudi.No, možda je baš zbog toga stanje ovakvo.

Ta ideologija, čini se, i dalje suvereno vlada u glavama većine ljudi u BiH

Razmišljanje prosječnog stanovnika u BiH

Glas naroda

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": "Prodajem kuću – nije puno prešla!"

Lekcije iz komšiluka

Pep Gvardiola: Trener za sva vremena

Cijena čekanja

Uhljebocidaš

Nikolaj Jakobsen: Danski mag

EU ili povratak u prošlost

Ahmed Krnjić: Bosanski čelik

Igrarije i narod

Domagoj Duvnjak: Tata Hrvata

I mađioničarima prekipjelo

Semir Telalović: Poker golova

Pravi test

Braća Konjičanin: Na svjetskoj sceni

Komunizam je pobijedio

Kolumne

Glas naroda

Profesor Vedran Zubić piše za "Avaz": "Prodajem kuću – nije puno prešla!"

Lekcije iz komšiluka

Pep Gvardiola: Trener za sva vremena

Cijena čekanja

Uhljebocidaš

Nikolaj Jakobsen: Danski mag

EU ili povratak u prošlost

Ahmed Krnjić: Bosanski čelik

Igrarije i narod

Domagoj Duvnjak: Tata Hrvata

I mađioničarima prekipjelo

Semir Telalović: Poker golova

Pravi test

Braća Konjičanin: Na svjetskoj sceni

Komunizam je pobijedio