U džamiji na Kušlatu kod Zvornika danas je klanjan tradicionalni džuma - namaz, nakon kojeg je proučena i Dova za domovinu, javlja Anadolija.Na Kušlatu se džuma, tradicionalno, obavlja jednom u mjesecu ramazanu i posljednjeg petka u avgustu.<h2>Odgovornosti zajednice</h2>Hatib na današnjoj džumi bio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Zvornik Izet ef. Salkanović, koji je ovom prilikom govorio snazi i odgovornosti zajednice.- Zajednica nije samo skup pojedinaca, ona je živo biće koje raste, razvija se i oslanja na međusobnu podršku i brigu. Naša uloga je ključna za njen opstanak i prosperitet! Sigurno je da, ponekad, nismo zadovoljni, smatramo da smo neke stvari mogli uraditi drugačije, možda i bolje, ali ne smijemo zaboraviti da je nijjet (namjera) ono što je nabitnije kod Uzvišenog. Naše je da se trudimo, da radimo, nekada i pogriješimo u toj silnoj želji da uradimo nešto korisno, ali cilj svima nama mora biti isti, a to je Allahovo zadovoljstvo - kazao je Salkanović.Podsjetio je i na hadise koji ističu važnost zajednice, te da njena snaga leži u sposobnosti da se međusobno podržava i pomaže.- Zajednica u islamu nije samo okvir u kojem živimo, već i sistem koji treba da gradimo i unapređujemo - poručio je Salkanović.Pozvao je sve pojedince, članove zajednice, da se međusobno pomažu i jedni drugima budu podrška u trenucima potrebe.- Bilo da se radi o finansijskoj pomoći, emocionalnoj utjehi ili praktičnoj pomoći, naš cilj treba biti pružanje podrške onima koji su u potrebi. Poslanik Muhammed a.s. je rekao: 'Niko od vas neće biti pravi vjernik, dok ne bude želio svome bratu ono što želi sebi'. (Buharija) Ove Poslanikove riječi nam naglašavaju kako trebamo biti spremni da pomažemo i brinemo o drugima na način na koji bismo željeli da drugi nas tretiraju - kazao je Salaknović.<h2>Aktivno učešće</h2>U hutbi je posebno naglasio da svaki pojedinac ima odgovornost prema svojoj zajednici, što uključuje, ne samo brigu za druge, već i aktivno učešće u očuvanju i unapređenju zajednice.- Naša odgovornost je da budemo uzori u etici i moralnosti, kao i da doprinosimo općem dobru - kazao je Salkanović, podsjećajući kako nas islam uči da u svim svojim postupcima budemo pravedni i da se borimo protiv nepravde, što znači da u zajednici svi njeni čanovi trebaju biti tretirani s poštovanjem i pravdom, bez obzira na njihov status, porijeklo ili socio-ekonomske uslove.Svaka zajednica suočava se sa izazovima, bilo da su to društvene nepravde, ekonomski problemi ili drugi oblici poteškoća.Međutim, kako je kazao glavni zvornički imam, svaki izazov predstavlja priliku za rast i jačanje.- Kroz zajednički trud i saradnju, možemo prevazići prepreke i raditi na stvaranju snažnije, pravednije i suosjećajnije zajednice - poručio je.Najavljujući učenje Dove za domovinu nakon džuma namaza, Salaković je podsjetio prisutne kako je ljubav prema domovini dio vjere.- A ova naša rodna gruda je skupo plaćena. Naša sloboda koju uživamo je plaćena krvlju naših šehida, i hrabrom borbom naših gazija. Molimo Allaha Uzvišenog da ih Svojom nagradom nagradi! - kazao je Salkanović.<h2>U džamiji na Kušlatu</h2>U džamiji na Kušlatu u nedjelju bit će proučen i zikr.Čuvena džamija na špicastoj stijeni Kušlat u zvorničkom naselju Pahljevići kod Drinjače vijekovima svjedoči duhovnosti toga kraja. Jedinstveni objekat izgrađen u ranom osmanskom periodu, između 1460.i 1480. godine, smatra se jednom od najstarijih džamija u BiH.Džamija, do koje se može doći samo pješačenjem, uskim šumskim putem, porušena je tokom agresije na BiH 1993. godine, kao i brojne druge džamije i mektebi u Podrinju.Za nju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda Drugog el-Fatiha (Osvajača).

Na Kušlatu se džuma, tradicionalno, obavlja jednom u mjesecu ramazanu i posljednjeg petka u avgustu

Na Kušlatu klanjan tradicionalni džuma-namaz i proučena Dova za domovinu

„Jest ćemo i korijenje ako treba, ali se nećemo odricati suvereniteta.“ Iako se ova izjava krivo pripisala Slobodanu Miloševiću, njen autor je zapravo Crnogorac Branko Kostić, bivši član Predsjedništva SFRJ pred njen raspad i veliki pobornik Miloševićeve politike i srpsko-crnogorskog zajedništva u vremenu raspada Jugoslavije.Riječi su, razumljivo, pripisane Miloševiću jer su postale svojevrstan lajtmotiv zločinačke politike koju je vodio prema susjedima, kao i autodestrukcije u koju je odveo vlastiti narod.Korijenje je gotovo postalo ono što su građani Srbije u devedesetima morali početi jesti. Usljed teških sankcija koje su ovoj zemlji nametnute nakon agresije na BiH i Hrvatsku, društvo se suočavalo s de facto kolapsom, a zemlja se do danas u potpunosti nije ekonomski i demografski oporavila.- Sve što je potrebno za trijumf zla jeste da dobri ljudi ne čine ništa - zaključio je u 18. stoljeću irski filozof Edmund Berk (Burke).I dok je Milošević sve vrijeme imao donekle jak otpor u Srbiji, ali ni približno onome što je bilo potrebno, sulude Dodikove politike gotovo da nisu naišle ni na kakvo istinsko protivljenje. Opozicija koja ga je i napadala, to je najčešće činila s pozicije da njegovo srbovanje nije dovoljno principijelno i iskreno.To što je RS konfrontirao sa Zapadom, družio se s Putinom i Lukašenkom, vrijeđao strane ambasadore, završio na crnoj listi, donosio neustavne zakone, vrijeđao Bošnjake, najavljivao otcjepljenje, to mu se sve računalo kao općenacionalni plus.Zbog tog plusa i podrške takvih politika kompanije iz RS dospijevaju na crne liste, računi se blokiraju, krediti se ne odobravaju, investicija nema zglave, desetine kompanija su već propale, a sada i najviši dužnosnici manjeg entiteta priznaju da im prijeti ekonomska katastrofa.A zbog čega tačno? Je li vrijedilo šutjeti? Je li ukusno korijenje?

Kako su građani RS pokorno krenuli za Dodikom u ambis

Je li ukusno korijenje?

Zagrebački Dinamo napravio je veliki podvig ostvarivši plasman u Ligu prvaka. Mnogi smatraju da je za to najzaslužniji bosanskohercegovački stručnjak Sergej Jakirović. Nakon uspješnog perioda u mostarskom Zrinjskom, koji je vodio do titule kao šef stručnog štaba, zaputio se u Rijeku, a nakon toga i u Zagreb, kada je u avgustu prošle godine preuzeo Dinamo. Doduše, to je učinio na kontroverzan način.A onda je tek počeo pakao. Loši rezultati, manjak podrške navijača. Sve je to pregrmio. Čak i to što je bio prežaljen od svih, ali ne i uprave „Modrih“. Titula mu je bježala desetak bodova, a onda čudo! Osvojio je titulu i osigurao plasman u plej-of Lige prvaka svom timu.Nije odustajao Jakirović. Nijednog trenutka u vjeri u sebe i svoje igrače, koji su mnogo puta dosad pokazali da se mogu nositi s pritiskom.Uslijedio je dvomeč s azerbejdžanskim Karabagom, protiv kojih su Zagrepčani izgledali kao mala Barcelona. Deklasirali su ih u dvomeču, ne ostavivši ni promil šanse za neko iznenađenje. A sada, ubrat će plodove svog rada. Zaradit će desetine miliona eura i igrati protiv najboljih svjetskih klubova na svom terenu.

Po dolasku iz Rijeke je bio pljuvan, ali je uspio vratiti Dinamo u Ligu prvaka

Sergej Jakirović: Mag na klupi

Nigdje nije bolje kao kod kuće. Odnedavno to tvrdi i španski fudbaler Dani Olmo, koji se vratio u Barcelonu, čiju školu fudbala je prošao, a onda igrao za Dinamo Zagreb i Lajpcig prije nego što je ponovo obukao plavo-crveni dres.I nije mogao zamisliti bolji debi. Priliku za igru dobio je početkom drugog poluvremena, a onda postigao sjajan gol za pobjedu katalonskog giganta. Otkako je zakoračio na travnjak Valekasa, Olmo je izluđivao fudbalere Rajo Valjekana i pokazao da će biti veliko pojačanje za ekipu koju od ovog ljeta vodi Hansi Flik (Flick).Ipak, bajka Olma nije imala sretan početak. Barcelona je imala problema da ga registrira zbog finansijskog fer-pleja. Prodavala je igrače, ali ni to nije bilo dovoljno. Kada se činilo da će Olmo preskočiti i drugu utakmicu, Katalonci su pronašli rupu u zakonu – umjesto povrijeđenog Andreasa Kristijansena (Christiansen), prijavljen je Olmo, a sve uz dozvolu čelnika La Lige.Olmo je doslovno registriran pet do 12. Na kraju, da njega nije bilo, Barcelona ne bi došla do drugog trijumfa u sezoni. Nakon što je odigrao fantastično Evropsko prvenstvo koje je osvojio sa Španijom, Olmo će sada biti jedna od glavnih zvijezda neke nove Barcelone.Dani Olmo rođen je 7. maja 1998. godine u Teresi, u centralno-istočnoj Kataloniji. Dijamant koji je brušen u zagrebačkom Dinamu sada sija u Barceloni.

Barcelona ga je jedva registrirala, a on joj je donio pobjedu

Dani Olmo: Pet do 12

Da nacionalne elite godinama poslije rata truju narod i drže ga u uvjerenju da je jedini način preživljavanja taj da ostanu u „svom toru“, pokazalo se ovih dana u Mostaru, gdje je zabilježen cijeli niz incidenata.Od mostarskog prigradskog naselja Opine, gdje su nepoznate osobe, koje se dovode u vezu s navijačkom grupom „Ultrasi“, u parku istukle trojicu mladića, od kojih je jedan maloljetan, preko Baćevića, povratničkog srpskog naselja koje je osvanulo oblijepljeno fašističkim i ustaškim simbolima kod obližnjeg igrališta i u kojem su „izvršitelji“ napali jednog dječaka, fizičkog nasrtanja na 14-godišnjaka u Malom Polju samo zato što je nosio dres s obilježjima „Red Army“, do tučnjave u naselju Luka, gdje su nepoznati počinioci prebili trojicu muškaraca.Navodno, jer službenih informacija još nema, u većini slučajeva napadači su maloljetnici. Jedni su viđeni, drugi su bili maskirani, ali, kako god, zna se da se radi o mlađim osobama.Dok su građani s pravom uznemireni, postavlja se pitanje znaju li ti mladi ljudi šta su, uopće, svastike, govori li se o tome u njihovim kućama, porodicama, jesu li im ijedan čas o tome održali njihovi nastavnici? Kakva je uloga njihovih roditelja u cijeloj priči, hoće li, eventualno, platiti prekršajnu kaznu od nekoliko stotina maraka, hoće li se crvenjeti zbog postupaka svoje djece?Šta rade gradski čelnici, šta li radi policija? Građani očekuju pravovremene reakcije, potpunu istragu, pronalazak svih napadača, ali i primjereno kažnjavanje, jer se ovome mora stati ukraj.Mostar je grad nacionalnih, vjerskih, kulturnih različitosti, pa i navijačkih strasti. Ali to bogatstvo se ne smije pretvarati u stalne povode za nasilje, koje, očito, ima svoje političke pokrovitelje, koji su posebno aktivni, jasno, u izbornoj godini.I dok se pojedini koji to ne bi smjeli u Mostaru i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu prave kao da se ne događa ništa, dotle brojni političari u cijeloj situaciji dodatno izazivaju i potpiruju međunacionalne tenzije.Teško griješe, jer se budućnost ne može graditi na mržnji, greškama iz prošlosti i pogrešnim vrijednostima.

Dok se jedni prave kao da se ne događa ništa, dotle drugi u cijeloj situaciji dodatno izazivaju i potpiruju međunacionalne tenzije

Pokrovitelji nasilja

Šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) jučer je održao oproštajni sastanak s nosiocima najviših funkcija u ovoj zemlji.I u posljednjim danima na funkciji Satler nastavlja pokazivati brigu za evropski put naše zemlje. Satler je upozorio da BiH još nije službeno otvorila pregovore, nego samo dobila zeleno svjetlo za to, da nije bilo pomaka od marta u smislu realizacije reformi, da nisu usvojeni zakoni potrebni za realizaciju narednih koraka, te da BiH nastavlja da zaostaje na evropskom putu, a samim tim i gubiti novac.I u ovakvim trenucima čini se da je do evropskog puta naše zemlje više stalo Satleru nego mnogim evropskim političarima. A upravo je Satler Delegaciju Evropske unije vodio u za našu državu važnom trenutku, kada su joj, usljed promijenjene geopolitičke situacije, odškrinuta vrata EU. Upravo je Satler bio jedan od najglasnijih lobista da se BiH podrži na evropskom putu i da joj se na neke stvari možda i progleda kroz prste, ne bi li se na taj način dala veća motivacija Bosni i Hercegovini, prije svega domaćim političkih snagama, da ozbiljno shvati historijsku priliku koja im se pruža.Nažalost, Satler odlazi, a mnogi među njima, izgleda, nisu naučili lekciju.

Nažalost, Satler odlazi, a mnogi domaći političari, izgleda, nisu naučili lekciju

Johan Satler: Evropski vjetar

Kao što su i najavili, radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) BiH jučer su obustavili svoj rad, jer su dovedeni do situacije kada šamaranje mrtvog konja više nema nikakvog smisla.Brojni su problemi s kojima se suočava ova institucija, no jedan je onaj bazični: naime, ova institucija - koja ne može sama ubirati pare - godišnje iz budžeta dobije svega oko 200.000 KM, a za normalan rad treba barem osam puta toliko.I dok nadležni političari nevoljko i po službenoj dužnosti prebacuju lopticu s jednih na druge, institucija koja je preživjela i spaljivanje Vijećnice prije 32 godine stavlja ključ u bravu.No, to je jedini prirodan i očekivan ishod u državi kakva je BiH. Naime, šta će nam knjige? Ko ovdje čita knjige?Govorimo o državi u kojoj samo 30 posto stanovništva kaže da čita knjige (od kojih dobar dio laže). Govorimo o državi u kojoj se prosječno čita 10 knjiga godišnje (i to pogrešnih). Govorimo o državi u kojoj više od milion stanovnika ima samo završenu osnovnu školu.I koga bi trebalo tačno zabrinuti što se gasi nešto što izdaje i čuva knjige?Možda vajne ministrice sa svim tim DIF-ovima i diplomama sa Sokoca i iz Travnika? I to nakon naporne sedmice na crvenima tepisima, na dernecima, prijemima i koktelima.Uostalom, upravo nam je crveni tepih poslao jasnu i nedvosmislenu poruku da su zanimanja poput pisca, naučnika, istraživača gotovo pa sramotna u ovom društvu i gradu. Što bismo mlade opterećivali tim glupostima.Cijenjena zanimanja su, brate, supruga političara, sin tajkuna, influenser... Tome se treba posvetiti. U tome je budućnost.

Cijenjena zanimanja su, brate, supruga političara, sin tajkuna, influenser...

Nacionalna i Univerzitetska biblioteka Sarajevo

A i šta će nam te knjige

Nova era, ona pod vodstvom Arnea Slota u redovima Liverpula, započela je trijumfalno, ali činjenica je da se neke stvari neće promijeniti lako. Iako se spominjao odlazak nakon što je Jirgen Klop (Jurgen Klopp) spakovao kofere i otišao, Mohamed Salah i dalje igra. I ono još važnije, barem za navijače Liverpula, niže nevjerovatne uspjehe.Nešto što mu i dalje ide od ruke, a zbog čega može i dobiti nadimak Gospodinom Enfild je postizanje golova na kultnom stadionu. U pobjedi nad Bornmutom, koji mu je također stara mušterija, upisao je jedan pogodak i zabilježio krajnje veličanstven statistički podatak.U 128 nastupa u Premijeršipu na ovom stadionu Egipćanin je uspio postići 93 gola i upisati 35 asistencija, što dovodi do nezapamćenog statističkog podatka - Salah u prosjeku na utakmici u Premijeršipu bilježi učešće u golu.Salah je od dolaska u Liverpul izrastao u jednog od najboljih napadača današnjice. I to je činjenica - šefovi struke se mijenjaju, ali njegov uspjeh na travnjaku kultnog stadiona ne.

Šefovi struke se mijenjaju, ali njegov uspjeh na travnjaku kultnog stadiona ne

Mohamed Salah: Gospodin Enfild

Danas je Dan žalosti u Federaciji. Razlog je tragedija u Sanskom Mostu, koja se, da svima bude jasnije, desila prije sedam dana. Ali, Vlada FBiH je tek nakon pet dana odlučila da proglasi Dan žalosti. I da, nismo vidoviti, ali ni sami ne znamo zašto je Vlada čekala pet dana da nam kaže da moramo baš danas tugovati. Neki će, opozicija, reći zbog Sarajevo Film Festivala. Možda, ko će ga više znati u državi selebriti ličnosti.U Sarajevu među elitom i vlastima već odavno ništa nije normalno. Oni su i dalje u zanosu plesa i partija. Od tamo nekog premijera Nikada Uka, mladolikog selebritija, koji ne zna jel' došao ili pošao, do ministara u Vladi, Admira Katice i Kenana Magode.Jedan je ministar unutrašnjih poslova, ali voli crveni tepih i sve što vole mladi, a drugi je ministar kulture.I mora biti kulturno osviješten. I sve je to lijepo, samo da nije tamo negdje za Vladu KS, miljama daleko prolupali domar uzeo pušku i ubio tri osobe. Brutalno. Kalašnjikovom. Sasuo gotovo šaržer. I dok je Sanski Most tugovao i tuguje, Sarajevo je plesalo. Ministri su se smijali. Jer, Sanski Most je daleko, kao što je bio prošle godine Gradačac. I tada, dok je Tuzlanski kanton oplakivao Nizamu Hećimović i oca i sina Čengiz, Sarajevo je plesalo. Crveni tepih je bio nikad crveniji.Neki će reći sramota, drugi, pa život ide dalje. Grad mora da živi. Živimo od Festivala!? I bla bla bla.. Međutim, nekom se obraz treba crvenjeti više nego crveni tepih. Da sve bude bolnije, u Sarajevu je prošle sedmice ubijena još jedna žena. I MUP KS, taj isti Katica, danima su šutjeli. Dali šturu informaciju da je uhapšen ubica, a sakrili da ga nisu uhapsili tamo gdje su mislili, nego su ga našli slučajno u KCUS-u.No, danas će ministar Katica na jednoj televiziji, pet dana nakon ubistva i nakon što su prošli sarajevski glamur i parti, reći da mu je žao, da je Sarajevo, ipak, siguran grad i da se ubistva dešavaju. Samo se neće smijati kao na tepihu, bit će, nadamo se, ozbiljan.

U Sarajevu među elitom i vlastima već odavno ništa nije normalno. Oni su i dalje u zanosu plesa i partija

Crveni obraz na crvenom tepihu

Transfer Ermedina Demirovića iz Augsburga, gdje je blistao u prošloj sezoni, u Štutgart bio je jedan od najvećih u Bundesligi. Dugo se čekalo na realizaciju, zatezalo se s ciframa. Hoće li, neće li... Na kraju, transfer vrijedan više od 20 miliona eura je kompletiran, a BiH će imati još jednog reprezentativca u Ligi prvaka.Međutim, kad je došlo vrijeme za igru, nije dugo trebalo Demiroviću da opravda cifru plaćenu za njega. Dvije minute – toliko je trebalo da „Zmaj“ zatrese mrežu Frajburga. Na debiju, na gostujućem terenu. O tome kakav je pogodak zabio, tek se mogu pisati epovi. Nakon akcije poslije kornera, lopta je ubačena u šesnaesterac, a Demirović, u stilu najboljih golgetera, „makazicama“ matira golmana.Debiju je nedostajala pobjeda da bi bio iz snova, ali sigurno je pozitivan početak za napadača naše reprezentacije, koji će imati priliku zaigrati i na najvećoj sceni u svijetu fudbala – Ligi prvaka. Kada taj trenutak dođe, vjerujem, barem prema onome što je Ermedin pokazivao dosad, bit će spreman. A onda, dragi čuvari mreža, nije grijeh primiti gol od napadača ove klase. Jednostavno, niste ni prvi, a ni posljednji golman, kojem će Demirović upropastiti sat, dan ili sedmicu i obradovati svoje navijače. Činio je to prije, činit će i u budućnosti. Previše je dobar da se ne bi obistinilo.

Dvije minute su bile dovoljne da se prikaže navijačima u najboljem svjetlu

Ermedin Demirović: Hladnokrvni golgeter

Legendarni švedski stručnjak Sven-Goran Erikson (Eriksson) bori se s terminalnim karcinomom gušterače, koji mu je dijagnosticiran u januaru ove godine.U svojim javnim nastupima Erikson je priznao da mu nije preostalo mnogo, a sada je poslao i oproštajnu poruku. U dokumentarcu, smrtno bolesni Šveđanin otkrio je kako se nosi s trenutkom koji proživljava, s obzirom na to da mu nije ostalo previše vremena.- Imao sam dobar život. Mislim da se svi i dalje plašimo dana vlastite smrt, ali i to je dio života. Moraš da naučiš da to prihvatiš. Nadam se da će na kraju ljudi reći - da, bio je dobar čovjek. Moj život je bio kao bajka - rekao je Erikson.Imao je i san koji je ispunjen. Maštao je da vodi Liverpul, a kada su „Redsi“ čuli da legendarni trener na samrti to želi, brže-bolje su mu to i omogućili. Bio je trener Liverpulovih legendi u humanitarnoj utakmici protiv Ajaksovih velikana. Enfild je Eriksona dočekao ovacijama i ganuo ga do suza.Sven-Goran Erikson rođen je 5. februara 1948. godine. Na 5. februar su rođeni Kristijano Ronaldo (Cristiano), Nejmar (Neymar), Karlos Tevez (Carlos)..., pa fudbalski svijet zaboravi na Eriksona. Međutim, švedski stručnjak je ostavio trag u svijetu fudbala. Vodio je Geteborg, Benfiku, Romu, Fiorentinu, Sampdoriju, Lacio, Mančester siti, Lester, Gvanžu, Šangaj SIPG, te reprezentacije Engleske, Meksika, Obale Slonovače i Filipina.

Legendarni Šveđanin ostavio dubok trag, a sada je objavio oproštajnu poruku

Erikson: Dijagnosticiran mu terminalni karcinom gušterače

Sven-Goran Erikson: Živio bajku

Jezivo trostruko ubistvo desilo se u srijedu u Sanskom Mostu, kada je domar Opće gimnazije Mehemed Vukalić odlučio da iz automatskog oružja ubije troje kolega - direktora Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan.Nakon toga je pokušao i sebi presuditi, no bezuspješno. On je operiran u UKC-u RS i, prema navodima ljekara, u svjesnom je stanju.Ipak, ono što je "paralo“ oči je spora reakcija Vlade Federacije BiH. Iako se ubistvo desilo u 10 ujutro, tek u poslijepodnevnim i večernjim satima počela su prva oglašavanja zvaničnika. I to sporadična, na profilima i stranicama na društvenim mrežama. Službeno saopćenje nismo dočekali.Valjda nisu smatrali dovoljno važnom ovu tragediju da bi trebali stati s kupanjem na moru i da barem pokažu malo saosjećanja.Uostalom, i premijer i ministri imaju osobe koje su zadužene za odnose s javnošću i ne mora se direktno članovima Vlade ometati mir kako bi se nešto napisalo.Da je postojalo barem malo empatije s porodicama stradalih, isti dan bi se sazvala hitna telefonska sjednica Vlade i proglasio dan žalosti. No, vjerovatno je procjena da bi to ugrozilo turizam zbog održavanja Sarajevo Film Festivala.Tako da će se vjerovatno čekati subota, odnosno kraj SFF-a, pa je reakcija spora, jer i ministri planiraju da prođu crvenim tepihom. Pokušat će se, vjerovatno, kao što se inače radilo kad su se procesi razvlačili, donijeti odluka na državnom nivou, ali će uslijediti blokade iz RS. Onda će danas, vjerovatno, Vlada FBiH donijeti odluku da subota ili oba dana vikenda budu proglašena danima žalosti.I ne, nije problem u organizatorima Sarajevo Film Festivala, oni će uraditi onako kako se odluči. Da se proglasi dan žalosti, oni bi postupali u skladu s tim, ali pošto ni ministre ni premijera ne zanima, ni niko drugi neće reagirati.

Ministri nisu smatrali dovoljno važnom ovu tragediju da bi prekinuli kupanje na moru i poslali barem saopćenje

Ljudi ginu, vlast se kupa

Zvijezde sijaju čak i u jednostavnim, radnim kombinacijama, jer da biste to bili, morate imati nešto mnogo vrednije i od najskupljih modnih kreacija. Pokazala je to šetnja crvenim tepihom Sarajevo Film Festivala američke glumice Meg Rajan (Ryan), dobitnice „Počasnog Srca Sarajeva“. Mnogo duže od aplauza i ovacija kojima je dočekana odzvanjat će njene poruke Sarajlijama i Bosancima i Hercegovcima, direktne, iskrene i važne. - Hvala vam na vašim srcima. Hvala na vašem primjeru. To je Sarajevo. Ima više mu*a od ostalih. Sada, bilo ko, bilo gdje ko trpi bilo kakvu vrstu nasilja ili opresiju i osjeća se usamljeno, može se ugledati na ovo mjesto i vas kao primjer. Vi ste dokaz da je raznolikost moć i da nas umjetnost povezuje bez ikakvih prepreka. Nema razdvajanja. Umjetnost, a ne rat - poručila je Rajan.Meg Rajan rođena je 19. novembra 1961. u Ferfildu. Diplomirala je novinarstvo, ali su je talent i sudbina vodili ka Holivudu. Zbog uloga u velikom broju filmskih ostvarenja tog žanra prozvana je kraljicom romantičnih komedija.&nbsp;

Vi ste dokaz da nas umjetnost povezuje bez ikakvih prepreka

Meg Rajan: Raznolikost je moć

Kada je pomahnitali ubica Nermin Sulejmanović 11. avgusta 2023. godine ubio troje ljudi i još troje ranio, a dio svog monstruoznog zločina, ubistva supruge Nizame Hećimović, prenosio uživo na društvenim mrežama, svi smo rekli "nikad više“.I policija, i razne vlade, i ministri, komesari, razni dužnosnici, narod, udruženja, ovakva i onakva, osudili su zločin takmičeći se ko će riječima, kobajagi, pokazati veću empatiju. I ko će što uvjerljivije kazati da će iz svoje nadležnosti uraditi sve što može da se krvavi avgust iz Gradačca 2023. nikada više ne ponovi.Ponovio se samo godinu i deset dana poslije. Jučer je pomahnitali ubica Mehemed Vukalić ubio troje ljudi koje je veoma dobro poznavao. Kao i u slučaju Nizame Hećimović, koja je plakala, molila, prijavljivala, policiji, sudu da je monstrum Nermin proganja, i Mehemed je odavao znakove nasilničkog ponašanja. Prijetio je, bio ratoboran, imao problem s troje ljudi koje je brutalno pobio.Pojedini mediji objavili su da je čak zvao novinare da im se požali na direktora i koga već... I sve zbog glupe i, gledajući iz ovog rakursa, apsolutno nevažne disciplinske prijave. I opet se otvara milion pitanja. Otkud Mehemedu automatska puška? Otkud mu municija? Otkud Mehemed, koji je, eto, sve do jučer ujutro bio miran kao bubica - kada je ciknuo i odlučio pobiti troje ljudi - uopće u školi? Ko je takvog čovjeka zaposlio u školu?Mehemedu je mjesto bilo u ustanovi za liječenje, a ne u školi s djecom! Ili nije imao ko procijeniti da je Mehemed tempirana bomba ili pak nešto treće? Mnogo pitanja, odgovora opet neće biti, kao ni lani. Opet će se svi ibretiti nekoliko dana, klanjat će se dženaze, obaviti sahrane i nikome ništa.Do novog monstruma poput Nermina Sulejmanovića ili Mehemeda Vukalića!&nbsp;

Otkud Mehemedu automatska puška? Otkud mu municija

Krvavi avgust

S nekih gotovo 150 političkih stranaka, Bosna i Hercegovina na papiru izgleda kao svojevrsni El Dorado pluralizma. Naravno, to je mnogo više odraz politike kao unosnog biznisa uhljebljivanja i haotičnosti političkog sistema nego što vi u konačnici zaista imate izbora između ideja. No, stvari izgledaju još i gore kad zađete u suštinu politika tih stranaka. Naime, tu onda shvatite da neke razlike i nema.RS ima nekolicinu stranaka, pozicioni i opozicioni blok, ali tu značajnijih razlika nema. Sve stranke su srpsko-nacionalne, sve su konzervativne, sve su slijepo odane Srpskoj pravoslavnoj crkvi i nijedna ne propituje vladajući ideološki narativ.Među hrvatskim glasačkim tijelom suvereno dominira konzervativni i demokršćanski HDZ, a neuspješno mu pokušavaju parirati istoimena stranka s dodatkom 1990. (što govori dovoljno koliko je idejno različita) i niz strančica poput republikanaca, koji protiv HDZ-a nastupaju argumentima da nije dovoljno radikalan u svojim politikama.Bogdu više ideološkog pluralizma ima na prostorima pretežno nastanjenim Bošnjacima. Pored niza nacionalno-konzervativnih stranaka (SDA, NiP, SBiH, NES), ostao je SDP, nekoć stranka lijevih vrijednosti i multietničkog karaktera, u kojoj je ovog prvog sve manje, a drugog još manje, te Naša stranka kao jedini i mali zagovornik liberalnih politika i vrijednosti u društvu.Pretjerano bolja situacija nije ni po pitanju medija i akademske zajednice. I dok je krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih i postojala neka zaostavština drugačijih ljudi i ideja naslijeđenih iz bivše države, sve tri nacionalističke snage na svom komadu teritorije pobrinule su se da ih među novim generacijama bude što manje.Ako bi se ti drugačiji glasovi ponovo čuli i na bilo koji način propitali vladajući narativ, tu su armije "aktivista“ i organizacija da dignu dreku i ušutkaju te ljude. A epilog je podijeljena država u tri nacionalistička tora, svaki sa svojim dominantnim narativom, međusobno zakrvljeni i puni mržnje. "A gdje ćemo, djeco, i ja i vi, nama srce kuca za sve njih“.

A gdje ćemo, djeco, i ja i vi, nama srce kuca za sve njih

S jedne od sjednica Predstavničkog dom Parlamentarne skupštine BiH

Zaokruženi torovi

Umjetnost putuje sporije od metaka, kazao je poznati palestinski reditelj Elija Sulejman (Elia Suleiman), koji je samo jednom rečenicom vjerodostojno opisao svijet u kojem živimo. Autor višestruko nagrađivanih filmova ovogodišnji je dobitnik „Počasnog Srca Sarajeva“, priznanja koje mu je na 30. Sarajevo Film Festivalu uručeno za izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju filmske industrije. Ipak, u sjeni ovog jedinstvenog kulturnog događaja, u srcu Sulejmana, ali i svih ljudi kojima je ljudski život iznad svega, tinja i boli bol Palestine i genocida koji traje pred očima svijeta.U Sarajevu se osjećao gotovo kao kod kuće, pa je i našoj novinarki otkrio da ima osjećaj kao da je u posjeti svojoj nani. Važno je dići glas protiv okupacije Gaze, poručio je, istaknuvši kako kontinuitet proizvodi nadu, ali i da okupacija nikada nije trajala vječno.- Mi smo slični ljudi. Historija ovog prostora nije toliko različita od naše - poručio je Elija Sulejman.Elija Sulejman je rođen u Nazaretu. Prve, višestruko nagrađivane, kratke filmove snimio je dok je živio u Njujorku od 1981. do 1993. godine. Njegov dugometražni igrani prvijenac “Chronicle of a disappearance” proglašen je najboljim filmom Filmskog festivala u Veneciji 1996. “ Sulejman trenutno živi u Parizu, umjetnički je savjetnik Filmskog instituta u Dohi i priprema svoj novi igrani film.

Na Kušlatu klanjan tradicionalni džuma-namaz i proučena Dova za domovinu

Je li ukusno korijenje?

Sergej Jakirović: Mag na klupi

Dani Olmo: Pet do 12

Pokrovitelji nasilja

Johan Satler: Evropski vjetar

A i šta će nam te knjige

Mohamed Salah: Gospodin Enfild

Crveni obraz na crvenom tepihu

Ermedin Demirović: Hladnokrvni golgeter

Sven-Goran Erikson: Živio bajku

Ljudi ginu, vlast se kupa

Meg Rajan: Raznolikost je moć

Krvavi avgust

Zaokruženi torovi

Elija Sulejman: Srce Palestine

Kolumne

Na Kušlatu klanjan tradicionalni džuma-namaz i proučena Dova za domovinu

Je li ukusno korijenje?

Sergej Jakirović: Mag na klupi

Dani Olmo: Pet do 12

Pokrovitelji nasilja

Johan Satler: Evropski vjetar

A i šta će nam te knjige

Mohamed Salah: Gospodin Enfild

Crveni obraz na crvenom tepihu

Ermedin Demirović: Hladnokrvni golgeter

Sven-Goran Erikson: Živio bajku

Ljudi ginu, vlast se kupa

Meg Rajan: Raznolikost je moć

Krvavi avgust

Zaokruženi torovi

Elija Sulejman: Srce Palestine