Premijera pozorišne predstave "Plastika" u režiji Zijaha Sokolovića, bit će odigrana 8. oktobara na Teatarskoj sceni Jelićeve.&nbsp;Ova predstava predstavlja umjetnički odgovor na jedan od najvažnijih ekoloških izazova našeg vremena, a to je uticaj plastike na prirodu, životinjski svijet i ljudsko zdravlje.Predstava je svojevrsni apel na javnost, kako djecu, tako i odrasle, da se posvete očuvanju prirodnih resursa i suzbijanju nekontrolisane upotrebe plastike. Potiče publiku na aktivno promišljanje o vlastitim postupcima i njihovim posljedicama po našu planetu.Uz bogatstvo simbolike i jasnu poruku, autori predstave uspjeli su približiti temu plastičnog otpada publici na način koji je umjetnički uzbudljiv, ali i edukativan, razumljiv i djeci i odraslima.&nbsp;Kroz vještu režiju i glumačke interpretacije Armina Omerovića i Ane-Marije Tomić, publika će biti vođena kroz putovanje koje istražuje neodgovorno ponašanje ljudi prema prirodi, ali i nudi rješenja i ohrabruje na akciju."Plastika" koristi moć pozorišne igre kako bi djeca, ali i odrasli svih uzrasta, na edukativan i zabavan način osvijestili ozbiljnost ekoloških izazova.

Predstava je svojevrsni apel na javnost, kako djecu, tako i odrasle, da se posvete očuvanju prirodnih resursa

Na Teatarskoj sceni Jelićeve: Premijera pozorišne predstave "Plastika"

Teatarski performans "Zmaj od Bosne", inspirisan romanom Nedžada Ibrišimovića i u dramatizaciji i režiji Jasmina Durakovića, bit će premijerno izveden krajem oktobra na Kuli Zmaja od Bosne u Gradačcu.Ovaj projekat zajednički realiziraju Centar za kulturu "Ahmed Muradbegović" Gradačac, Bošnjačka zajednica kulture i Javna ustanova Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo.Na današnjoj konferenciji za medije, o predstavi koja je u pripremi govorili su direktorica Centra za kulturu "Ahmed Muradbegović" Gradačac, Nadira Duraković, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture, Sanjin Kodrić, i direktor BKC Kantona Sarajevo, Jasmin Duraković.Duraković je istakla da se ovim teatarskim performansom oživljava lik i djelo Husein kapetana Gradaščevića, poznatijeg kao Zmaj od Bosne.&nbsp;- I to upravo na Kuli Zmaja od Bosne. Premijera će biti u Gradačcu, a zatim će se predstava igrati i u drugim gradovima - rekla je Duraković.Sanjin Kodrić, podsjetio je da se ove godine obilježava 190 godina od smrti Husein kapetana Zmaja od Bosne.Također, istaknuto je da je sama forma teatarskog performansa mobilnija za gostovanja, te da će u svakom gradu u kojem predstava bude gostovala biti prikazana na drugačiji način, prilagođena ambijentu.

Duraković je istakla da se ovim teatarskim performansom oživljava lik i djelo Husein kapetana Gradaščevića, poznatijeg kao Zmaj od Bosne

Teatarski performans "Zmaj od Bosne" krajem oktobra u Gradačcu

Oktobarski repertoar Sarajevski ratni teatar otvara sa predstavom "U posjeti kod gospodina Greena" (Jeff Baron), koja će biti izvedena u srijedu, 2. oktobra s početkom u 20 sati.Autorski projekat glumaca Miodraga Mikija Trifunova, Albana Ukaja i dramaturginje Nejre Babic.Trećeg oktobra slijedi predstava "Stotinu malih smrti" (Semezdin Mehmedinovic), a 4. oktobra "Mjera za mjeru" (Viljam Sekspir).U periodu od 6. do 13. oktobra na sceni Sarajevskog ratnog teatra će biti odigrane predstave u okviru programa 64. izdanja Međunarodnog festivala MESS. Predstava "Up and Down" je ponovo na sceni SARTR-a 13.oktobra u 20h.24. oktobra vas očekuje premijera predstave "Oslobođenja Sarajeva". Predstava je rađena prema tekstu Dušana Jovanovića, a u režiji Harisa Pasovića. Reprize su planirane 25. i 26. oktobra.Na kraju oktobra publika će imati priliku pogledati predstave "Još uvijek smo živi" (29.10) i "Tramvaj zvani čežnja" (31.10).Kupovina ulaznica se vrši preko web stranice ili na blagajni teatra SARTR-a, ili preko platforme karter.ba.

Autorski projekat glumaca Miodraga Mikija Trifunova, Albana Ukaja i dramaturginje Nejre Babic

Na sceni SARTR-a hit predstave i 64. izdanje međunarodnog festivala MESS

Goran Simić, bosanskohercegovački pjesnik, preminuo je u Sarajevu u 72. godini.&nbsp;Od Simića se na društvenim mrežama opraštaju prijatelji.&nbsp;Simić je rat proveo u Sarajevu, da bi se 1996. godine preselio u Kanadu.&nbsp;U glavni grad BiH se vratio prije desetak godina gdje je živio i radio do svoje smrti.&nbsp;Inače, Simić je u kanadi pisao na engleskom jeziku, a za knjigu "Svitanje u očima Snješka Bijelića", mu je Udruženje kanadskih pisaca uručilo nagradu.

Simić je rat proveo u Sarajevu, da bi se 1996. godine preselio u Kanadu

U Sarajevu preminuo bh. pjesnik Goran Simić

Bogata i dragocjena ostavština istaknutog bosanskohercegovačkog i sarajevskog muzičara, klavijaturiste legendarnih sastava "Indexi" i "Bijelo dugme" Vlade Pravdića, od danas je dio Zbirke "književnost i popularna kultura", čija je kustosica, muzejska savjetnica Amina Abdičević, saopćeno je iz ovog muzeja. - Ponosni smo što su eksponati iz privatne arhive ovog izuzetnog muzičkog umjetnika iz Splita dopremljeni u Vladino rodno Sarajevo, gdje će biti dostupni svim zainteresiranim posjetiteljima našeg muzeja, a nadamo se i skoroj izložbi - kazala je Abdičević.Vlado Pravdić rođen je 6. decembra 1949. godine u Sarajevu gdje je sa sedam godina upisao muzičku školu i naučio svirati klavir. Nakon toga završava i srednju muzičku školu te se odlučuje na studij fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.Muzičku karijeru započeo je 1965. godine kada se priključio grupi Vokinsi, a 1968. pridružio se grupi Kost. Godine 1970. pridružio se grupi Ambasadori, da bi kasnije od 1971. do 1973. godine svirao u Indexima.Iste godine, sprijateljio se s Goranom Bregovićem i on se pridružuje njegovom tadašnjem bendu Jutro. Raspadom ovog benda, Bregović i Pravdić osnivaju Bijelo dugme, gdje je Pravdić svirao klavijature na njihova prva dva albuma. Nedugo nakon toga Pravdić odlazi na obavezni vojni rok, a na njegovo mjesto dolazi Laza Ristovski.Vlado Pravdić se 1978. godine vraća u bend, gdje svira do 1987. godine, nakon čega se povlači iz javnog života. Posljednji put s Bijelim dugmetom svirao je na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. godine.Preminuo je u 74. godini u Splitu, u decembru 2023. godine.

Ponosni smo što su eksponati iz privatne arhive ovog izuzetnog muzičkog umjetnika iz Splita dopremljeni u Vladino rodno Sarajevo, kazala je Abdičević

Ostavština Vlade Pravdića u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Predstava „Kiselina“ prema tekstu Asje Krsmanović, u režiji Nermina Hamzagića i u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, XXIII festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. i Scene MESS Sarajevo, odigrana je ove sedmice na Međunarodnom festivalu pozorišta „Zlatna vila“ u Prijedoru. Na zatvaranju ovog Festivala, u subotu, 28. septembra zvanično su dodijeljene nagrade, a predstava „Kiselina“ je nagrađena sa čak šest nagrada. Stručni žiri u sastavu: Olga Odanović, David Alić i Zijah Sokolović upravo je predstavu „Kiselina“ proglasio najboljom predstavom ovogišnje „Zlatne vile“. U obrazloženju su naveli da je to „predstava koja je od stvarnosti napravila iluziju, a od iluzije napravila stvarnost.“ Također su se zahvalili svim autorima predstave – glumcima, scenografu, kostimografu, piscu, režiseru, dekoraterima, kompozitoru, ton-majstoru, majstoru svjetla i scenskim radnicima za kreiranje ove predstave. Stručni žiri je dodijelio Nagradu za najbolju režiju Nerminu Hamzagiću za režiju predstave „Kiselina“ navodeći u obrazloženju da je predstava režirana „razigrano, inteligentno, maštovito, provokativno, nenametljivo, bolno, romantično, istinito, poetično, smiješno.“ Nagrada za najbolju mušku ulogu je pripala Mirvadu Kuriću, a Nagrada za najbolju žensku ulogu Gordani Boban, a u obrazloženju za obje nagrade Stručni žiri je naveo da se dodjeljuju „za glumačku lakoća igre u ostvarivanju kompleksnosti lika“ u predstavi „Kiselina“. Nagrada za najbolju scenografiju je dodijeljena Sabini Trnka za „scenografiju koja je uspjela da postane fascinantna slika svijeta u kojem njeni likovi žive, ali takođe i sublimira njihove unutrašnje svjetove.“Stručni žiri je Nagradu za najbolju autorsku muziku dodijelio Enesu Zlataru (Bure) navodeći da je to muzika „koja na jedan nenametljiv, suptilan i sugestivan način, postaje sastavni dio predstave života, smrti i rađanja. Ono što daje snagu ovoj muzici je to što je glumci izvode i tako postaje novi lik u predstavi.“	Podsjećanja radi, predstava „Kiselina“ prema tekstu Asje Krsmanović, u režiji Nermina Hamzagića i u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, XXIII festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. i Scene MESS Sarajevo na XXIII festivalu bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. je osvojila čak sedam nagrada. Nagradama osvojenim u Prijedoru, ova predstava nastavlja nizati svoje uspjehe, što potvrđuje i veliki interes publike na svim prethodnim izvedbama predstave na matičnoj sceni, kao i na scenama u drugim gradovima.&nbsp;

Stručni žiri je dodijelio Nagradu za najbolju režiju Nerminu Hamzagiću za režiju predstave „Kiselina“ 

Predstava "Kiselina" apsolutna pobjednica Međunarodnog festivala "Zlatna vila" u Prijedoru

Radionica za djecu sa poteškoćama u razvoju, autizam, pod nazivom "Svi smo isti kroz ples" bit će održana u sklopu "Malog MESS-a" 7. oktobra u Pozorištu mladih u Sarajevu.Kako je saopćeno iz Udruženja za afirmaciju baletne umjetnosti i savremenog plesa, veoma je važno naglasiti da su došli na ideju da naprave inkluzivnu radionicu kroz ples sa članovima Udruženja “Mali heroji” čiji članovi su oboljeli od autizma, njih 11, a jedno dijete je slijepo.Udruženje „Živimo balet“, zajedno sa udruženjem „Mali heroji", u ovaj projekat, kroz protokol o saradnji, nastojat će da prvi put kroz ples i umjetnost inkluzivno uključe u društveni život ovu populaciju.Veoma su zainteresovani roditelji, bez čijeg odobrenja ne bih mogli da djeca učestvuju.Rad sa djecom je sa edukovanim pedagogom iz Beograda Ognjenom Vučinićem, i on je kroz svoj način rada omogućio djeci da savladaju razne tehnike na njima pristupačan način.Izučavajući šta je autizam, koji su to znakovi koji oni pokazuju, veoma je važno znati pristupiti toj djeci, i pokazati im prije svega kroz igru, da ipak ništa nije teško.Terapija plesom i pokretom daje slobodu pojedincu da prenosi ono što trenutno misli ili osjeća. Pojedinac ne mora imati prijašnje plesne vještine niti poznavati tehnike jer je glavni naglasak stavljen na terapijski proces. Također, smanjuje se osjećaj obveze prema terapiji tako da pojedinac ima slobodu izabrati koja glazba će svirati, koju će tehniku plesa koristiti te kakva će biti dinamika terapije.Brojni znanstveni studiji pokazali su da terapija plesom i pokretom unapređuje tjelesnu pokretljivost i koordinaciju pokreta te emocionalno poboljšava samosvijest, samopouzdanje i socijalizaciju djece. Plesna terapija, za razliku od umjetničkog plesa, istražuje prirodu pokreta te ne podrazumijeva estetske norme.Cilj same terapije je unapređenje predodžbe o sebi, razvoj vještina neverbalne komunikacije te kvalitete emocionalnih doživljaja. Upravo to je zadaća plesnih terapeuta koji će prilagoditi program za svako dijete ovisno o njegovim mogućnostima te omogućiti mu da otkrije svoj potencijal.Producent i organizator je Nataša Hajdarević, ispred Udruženja „Živimo balet“. Projekat je podržalo Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Veoma su zainteresovani roditelji, bez čijeg odobrenja ne bih mogli da djeca učestvuju

Radionica "Svi smo isti kroz ples" za djecu s poteškoćama u razvoju (autizam) u sklopu Malog MESS-a

Muzej Hercegovine u Trebinju dobitnik je muzejskog priznanja u okviru ''ŽIVA'' nagrade za najbolji muzej slovenskih zemalja u konkurenciji od 20 muzeja iz 10 zemalja. Nagrada je dodijeljena za rad s publikom i otvorenost, a uručene su direktorici Muzeja Hercegovine u Trebinju Ivani Grujić i višoj kustosici etnologinji-antropologinji Božani Đuzelović u Gabrovu u Bugarskoj, priopćio je Muzej Hercegovine u Trebinju.Žiri za dodjelu ''ŽIVA'' nagrade, koju je 2014. pokrenuo Forum slovenskih kultura, u svibnju ove godine je posjetio Muzej Hercegovine u Trebinju i prepoznao fokusiranost na posjetitelje i razvoj kulturnog turizma i jedinstvene kulturne događaje.Muzej Hercegovine u Trebinju također je priznanje dobio i zbog posvećenosti muzejskih radnika i bogatog edukativnog programa u muzeju.U zaključku obrazloženja žiri je naveo kako je spomenuta ustavnova u Trebinju uspješna u privlačenju domaćih i stranih posjetitelja i stvaranju povoljne kulturne klime u Trebinju koja je vidljiva u cijeloj regiji.

Muzej Hercegovine u Trebinju također je priznanje dobio i zbog posvećenosti muzejskih radnika i bogatog edukativnog programa u muzeju

Muzej Hercegovine u Trebinju dobio priznanje za najbolji muzej slovenskih zemalja

Baletna predstava „Palčica” koja je zasnovana na prozi Andersena i uz muziku Mocarta (Mozart), koreografski i rediteljski je osmislila Nermina Damjan (Damian) u Narodnom pozorištu Sarajevo. Damjan je za “Avaz” istakla da je jednostavnost uvijek bila povod za ovakva dešavanja.- Divno je doživjeti predstavu i vidjeti mlađu publiku u punoj sali. To je zadovoljstvo i hrana za moju dušu, posebno kada kroz ovu predstavu, koja traje 17 godina, prođe dosta generacija. To pokazuje da imaju šta da nauče i da im je ovo lijepo iskustvo - kazala je Damjan.Damjan je istakla da je posebno sretna što je u svom gradu.- U svojoj sam kući na Obali, gdje sam odrasla i igrala godinama, u svom Narodnom Pozorištu. Potpisati jedno djelo, čak i ako se zove dječja predstava, velika je stvar za mene. Uvijek sam tražila da duša i emocija budu u prvom planu. Danas djeca prepoznaju laž i tehnologija im omogućava da vide mnogo toga, ali doživjeti predstavu uživo, svaki pokret, svako oko, svaku tuga i sreću koju umjetnik donosi svojim plesom, neponovljivo je iskustvo. Zato treba poticati dolazak u pozorište i baletske predstave, jer balet je izuzetan doživljaj - rekla je Damjan.

Damjan je istakla da je posebno sretna što je u svom gradu

Rediteljica Nermina Damjan za "Avaz": Balet je izuzetan doživljaj

Noćas je u Narodnom Pozorištu izvedeno jubilarno stoto baletno predstavljanje "Palčica".Admir Kalkan, baletan stotog izvođenja nije krio emocije te je za “Avaz” otkrio utiske.- Friško sa scene, mogu da podjelim utiske koji su predivni. Jubileji nas podsjećaju koliko je naša umjetnost dugovječna i koliko ona nudi. Svako izvođenje je posebno, a ovo je najposebnije, zato što smo donijeli emocije koje mogu donijeti samo jubileji - rekao je Kalkan.

Publika je uživala u svakom trenutku, od najmlađih do najstarijih, stvarajući nezaboravnu atmosferu. - Reakcija publike danas je odlična. Djeca su jako lijepo reagovala na predstavu. Iako je kišna noć u Sarajevu, bilo je prelijepo. Puno lijepih trenutaka, emocija i želja imam za svu decu koja su gledala ovu predstavu i želim da izađu sretna i obogaćena još jednim divnim iskustvom - dodao je KalkanStoto izvođenje Palčice publika u Narodnom pozorištu Sarajevo nagradila je gromoglasnim aplauzom.

Puno lijepih trenutaka, emocija i želja imam za svu decu koja su gledala ovu predstavu i želim da izađu sretna, dodao je

Admir Kalkan za "Avaz": Iako je kišna noć u Sarajevu, bilo je prelijepo

U subotu, 28. septembra sa početkom u 20:00 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u sklopu 15. Balet Festa, bit će upriličeno 100. jubilarno izvođenje baletne bajke „Palčica“ rađene na muziku W. A. Mozarta, u koreografiji Nermine Damian. Predstava je rađena po istoimenoj bajci Hansa Christiana Andersena.Uloge će ostvariti Amar Čustović, Nataša Gaponko, Toko Tatekawa, Amina Sulejmanagić, Evgeny Gaponko, Zulejha Kečo Kapidžić, MIhail Mateescu, Admir Kalkan, Selma Efendić, Goran Staniškovski, Paula Grubešić Mateescu i Nadža Pušilo.U predstavi učestvuju ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo i učenice Osnovne muzičke škole “Mladen Pozajić”, odsjek klasičnog baleta.Scenografiju je potpisao Boris Čistopoljski, dok je kostimska rješenja uradila Amna Kunovac-Zekić.

Predstava je namijenjena svim generacijama, ali sigurno je da će u njoj najviše uživati djeca. Priča govori o Palčici, nježnoj i dražesnoj djevojčici. Nije bila veća od palca, zbog čega je dobila ime Palčica. Spavala je u orahovoj ljusci, ružina latica služila joj je kao pokrivač. Plesala je po cijeli dan. Gospođa Žaba kada je spazila, poželjela je da Palčica bude žena njenom sinu Žapcu i tako je ukrala. U potoku je raslo mnogo lokvanja, pa žaba spusti Palčicu. Jedan divan bijeli leptir, odavno je kružio oko Palčice neizmjerno očaran njome. Ali Palčicu je ponovo ukrao Gundelj koji je uhvatio u letu i odnio. Malo potom stigoše im u posjetu i drugi gundelji kojima se Palčica nije dopala.Ulaznice za baletnu bajku „Palčica“ mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, te putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

U predstavi učestvuju ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo i učenice Osnovne muzičke škole “Mladen Pozajić”, odsjek klasičnog baleta

Večeras na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 100. jubilarno izvođenje baletne bajke "Palčica"

U Brčkom je danas otvorena izložba skulptura i slika iz Galerije „Šimun“ Franjevačkog samostana iz Dubrava.Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mirko Mečić istakao je da je ovo druga u nizu izložba umjetničkih djela u organizaciji ovog društva. - Izložena su iznimno vrijedna djela poznatih autora na čelu sa Ivanom Meštrovićem, jednim od najpoznatijih kipara, slikara i autora. Ovo je stvarno prilika koju se ne doživljava često, da imamo toliko vrijednih djela, i umjetničkih i općenito svake vrijednosti, na jednom mjestu, dodao je Mečić.Autor izložbe Duško Samardžija, kazao je da je tematika izložbe, odnosno selekcija djela urađena prema kriteriju prikaza apstraktnih djela. - Prikaz izložbe je baziran na više umjetničkih djela od više autora. U prvi plan smo stavili temu psihe i duhovnosti. To se prikazuje kroz djela Ivana Meštrovića u prvom planu, sa religijskim simbolima. A potom imamo i djelo Ede Murtića koje se zove „Raskrižje“. Izložba je na jedan način omaž Meštroviću, možemo reći alegorija njegove prošlogodišnje izložbe u Zagrebu povodom 140 godina od rođenja - dodao je Samardžija.Gvardijan Franjevačkog samostana u Dubravama fra Niko Josić naglasio je da galerija „Šimun“ ima veoma velik fundus umjetičkih djela, koji broji preko 400 skulptura i slika.- Taj fundus je rezultat svesrdnog zanimanja franjevaca, odnosno ujaka koji su iz ovoga kraja. Naša prvotna zadaća jeste da se bavimo pastoralnom brigom za vjernike katolike, dok je druga grana je kultura i umjetnost. I drago nam je da večeras možemo da upoznamo javnost sa kulturnim i duhovnim bogatstvom koji posjedujemo u Distriktu, odnosno u ovoj galeriji, ali i u dva muzeja od kojih je jedan arheološkog tipa, a drugi sakralnoga, pojasnio je gvardijan Josić.Dogradonačelnik Brčkog Anto Domić istakao je ovom prilikom da galerija „Šimun“ krije jedno neprocjenjivo blago umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije.- HKD Napredak čije ja zadaća da štiti i širi kulturna stvaralaštva hrvatskoga naroda, večeras će na ovoj izložbi upravo široj javnosti pokazati jedan dio te riznice iz galerije Šimun. Ovo je izniman trenutak da možemo uživati u umjetničkom stvaralaštvu, jer nemamo često priliku da procjenjujemo umjetnička djela vrhunskih majstora i svjetski priznatih umjetnika. S druge strane Napredak pokušava da našu multietničku zajednicu senzibilizira kroz umjetnost, kako bismo naše eventualne razlike ili naš različit pogled na svjetonazor zbližili, i kako bismo naš suživot objedinili u jednu tolerantnu sredinu i jedno tolerantno društvo, dodao je Domić.

Ovo je stvarno prilika koju se ne doživljava često, da imamo toliko vrijednih djela, rekao je Mečić

Brčko: Postavljena izložba skulptura iz Galerije "Šimun"

Srbijanski reditelj Kokan Mladenović u Splitu priprema predstavu, ali je, uprkos brojnim obavezama, govorio za "Dnevni avaz" prvenstveno o Abdulahu Sidranu, bh. velikanu koji je preminuo u martu ove godine.&nbsp;Povodom njegove godišnjice rođenja, u Sarajevu će se od 30. septembra do 2. oktobra održati prvi festival kulture "Sidranovi dani", na kojima će učestvovati i Mladenović. <h2>Slavljen i cijenjen</h2>- Grad čine ljudi, a Abdulah Sidran je svakako jedna od nezaobilaznih ličnosti kada se govori o duhu Sarajeva. Slaviti Sidrana znači slaviti umjetnost, otvorenost, šarm i jednu veoma rijetku i specifičnu vrstu duhovitosti, sposobnu da u trenutku odreaguje vrhunskom dosjetkom, šalom, autentičnom mišlju. Sidran je, s umjetničkim autoritetom koji je imao, slavljen i cijenjen mnogo dalje i šire od svog grada, bio je svojevrsni ambasador njegovog duha, reprezent njegovih specifičnosti i zanimljivosti, čovjek kojeg je bilo lako zavoljeti. Kao i Sarajevo, uostalom - kazao nam je Mladenović.O saradnji sa Sidranom ima samo riječi hvale, a na naše pitanje kako se osjećao dok ga je Sidran "nadgledao“, Mladenović je odgovorio:- To što je veliki meštar Sidran prisustvovao probama predstave "Sjećaš li se Doli Bel“ i darivao nam svoja sjećanja, poneku neispričanu priču i tajnu, davalo nam je veliki vjetar u leđa. Kao i svaki pravi umjetnik, bio je svjestan da njegov roman prolazi ozbiljan proces tranzicije i da se metafore od literarnih pretvaraju u scenske, ali nijednog trenutka nije imao sumnju u kvalitet buduće predstave.&nbsp;Ta predstava, jedna od najdražih u mom životu, svojevrsni je omaž njemu i njegovom kompletnom opusu. Kroz nju se prožimaju ne samo rečenice iz romana „Sjećaš li se Doli Bel“ već i Sidranova poezija, dnevnički zapisi, anegdote, rečenice iz drugih scenarija. Uz tu predstavu, Sidran nastavlja da živi i priča svoje priče i kada više nije fizički s nama.<h2>Žestok i hrabar</h2>Uskoro će Mladenović raditi još jednu predstavu u Kamernom teatru 55, i to prema knjizi "Blank“ glumca Feđe Štukana.- Feđin roman je jedna od najiskrenijih knjiga koje sam ikada pročitao. U njemu nema nasilnog uljepšavanja sebe, okoline, države, zajednice. Sumirajući svoju predratnu, ratnu i poratnu istoriju, praćenu nevjerovatnim obratima i događajima, on ispisuje jedan manifest pobjeđivanja, kako sebe tako i društva i svih onih okolnosti koje nam, na ovim prostorima, ne daju da se iznova uspravimo na noge i živimo neke sretnije i rasterećenije živote.&nbsp;Vjerujem da će naša buduća predstava, u Kamernom teatru 55, koji me asocira isključivo na radost stvaranja, biti podjednako žestoka i hrabra kao i sam roman - zaključio je Mladenović.<h2>Ljubav na prvi pogled</h2>Sarajevo i Mladenović zavoljeli su se na prvi pogled, kako je sam rekao.- Moju ljubav prema Sarajevu, prije svega, definiše ljubav prema ljudima koji u njemu žive, koji, bez obzira na sve proživljene strahote, baštine vedrinu, duhovitost i optimizam.&nbsp;U Sarajevu su nastale neke od mojih najdragocjenijih predstava, a nastale su u saradnji s talentovanim i otvorenim ljudima koji vole da se igraju pozorišta, da u toj igri nalaze uživanje i smisao i koji znaju da od procesa pravljenja predstave naprave praznik mašte - naglasio je Mladenović.

Treba pobijediti okolnosti koje nam ne daju da stanemo na noge. Sidran nam je darivao svoja sećanja, poneku neispričanu priču i tajnu

Reditelj Kokan Mladenović za "Avaz": Slaviti Sidrana znači slaviti umjetnost

Kamerni teatar s ponosom najavljuje bogat repertoar za oktobar, koji donosi raznolike predstave i gostovanja, osiguravajući da svaki posjetitelj pronađe nešto za sebe.U srijedu, 2. oktobra, otvorit će mjesec sa dramom "Otac" Floriana Zellera u režiji Dine Mustafića. Ova emotivna predstava bit će ponovljena i u četvrtak, pružajući priliku ljubiteljima pozorišta da uživaju u snažnim izvedbama.Osim toga, posebna gostovanja najavljuju 6. oktobra u Kino dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu, gdje će se izvesti predstava "Djelidba" u režiji Aleša Kurta. Istu predstavu će također izvesti u ponedjeljak, 9. oktobra, u Kulturno informativnom centru Tomislavgrad.U okviru festivala MESS, 9. oktobra, na repertoaru je "Malograđanska svadba" u režiji Paola Magellija, a u subotu, 12. oktobra, posjetitelje očekuje autorski projekt Selme Spahić pod nazivom "Ljubičasto".Nakon toga, 14. oktobra, "Schindlerov lift" u režiji Kokana Mladenovića, dok će u četvrtak, 17. oktobra, biti gosti Dramskog teatra Skopje gdje će izvesti predstavu "Potpuni stranci" u režiji Lajle Kaikčije.Mjesec će završiti s brojnim uzbudljivim predstavama.&nbsp;Na programu,&nbsp;19. oktobra je predstava "Umri muški" u režiji Admira Glamočaka, a 21. oktobra posjetitelji će moći uživati u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel" u režiji Kokana Mladenovića.U utorak, 23. oktobra, gostuju na međunarodnim teatarskim susretima Brčko distrikta s predstavom "Majka" u režiji Dine Mustafića. Dan kasnije, 24. oktobra, ponovno će izvesti "Djelidbu" u Domu kulture Srebrenica.Na kraju mjeseca, 25. oktobra, na repertoaru "Malograđanska svadba", a 28. i 29. oktobra očekuju vas "Potpuni stranci" u režiji Lajle Kaikčije.Za sam kraj, 30. oktobra moći ćete pogledati "Mirnu Bosnu" u režiji Saše Peševskog, a posljednjeg dana u mjesecu, 31. oktobra, izvest će predstavu "Sin" u režiji Dine Mustafića.

Posebna gostovanja najavljuju 6. oktobra u Kino dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu, gdje će se izvesti predstava "Djelidba" u režiji Aleša Kurta

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Zavičajni muzej Goražde danas je dio Evropske noći istraživača u Bosni i Hercegovini 2024., a tim povodom priređeni su različiti sadržaji za djecu ali i odrasle.Kustos Zavičajnog muzeja Admir Džemidžić napominje da je riječ o projektu koji promoviše nauku, njeguje inovacije i podržava naredne generacije istraživača.- Zavičajni muzej Goražde nakon duže pauze ponovo je dio Evropske noći istraživača. Riječ je o manifestcaiji koja slavi nauku, kulturu i ostalo što je bitno za razvoj djece, ali i odrasle. Danas smo između ostalih ugostili mališane iz vrtića koji su došli da nauče nešto novo. Prezentovali smo im postavke iz muzeja te priredili interaktivnu radionicu kroz koju su nastojali prikazati ono što ih čini sretnim u životu i smjestiti to u "balon veselja" kako bi ga poslali u svijet - pojasnio je Džemidžić.Uz mališane, u Zavičajnom muzeju Goražde priređen je i kviz za učenike srednjih škola kao i radionice za odrasle.Evropska noć istraživača je paneuropski događaj koji podržava Evropska unija i dio je programa "Horizon Evropa", ključnog programa Evropske unije za finansiranje istraživanja i inovacija.Pored Goražda, projekat se kroz različite programe realizuje i u Sarajevu, Banja Luci, Bijeljini, Brčkom, Konjicu, Mostaru, Neumu, Travniku, Trebinju i Tuzli.

Kustos Zavičajnog muzeja Admir Džemidžić napominje da je riječ o projektu koji promoviše nauku

Zavičajni muzej Goražde dio Evropske noći istraživača


U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras će se održati baletna čarolija pod nazivom Gala veče Balet Festa, na kojem će nastupiti istaknuti prvaci i solisti iz regije i Evrope.Umjetnici iz Slovenskog narodnog gledališća Maribor, Narodnog pozorišta Beograd, Slovačkog narodnog pozorišta Bratislava, Narodnog pozorišta Sarajevo, Makedonske opere i baleta, te flamenco umjetnica Virginia Dielgado izvest će po dvije numere, donoseći raznovrsnost i bogatstvo baletnih stilova.Direktorica Balet Festa, Edina Papo, na današnjoj konferenciji za medije najavila je večer vrhunske baletne umjetnosti.&nbsp;- Iako je baletni jezik univerzalan, volimo osjetiti tu posebnu atmosferu i dodir drugačijeg u istoj profesiji - rekla je Papo.Večeras, domaćini će pružiti svijetlu scenu na kojoj se spajaju snaga, gracioznost i strast, stvarajući nezaboravne performanse. Balet Fest Sarajevo još jednom ističe grad kao značajnu destinaciju za baletne događaje, okupljajući najistaknutije umjetnike iz cijelog svijeta.U okviru 19. Balet Festa, 28. septembra će se obilježiti i 100. izvođenje "Palčice", uz koncert baletnih škola pod nazivom "Volimo plesati".Koreografkinja baleta "Palčica", Nermina Damian, naglašava važnost podučavanja djece baletu, ističući da, kada počnu od malena, postaju veliki solisti.Od osnivanja Balet Festa, izvedeno je 70 predstava pred oko 25.000 gledalaca, priređeno 13 izložbi o baletnim umjetnicima, održane su radionice za zaljubljenike u ovu umjetnost, a također se radilo na inkluziji s djecom i omladinom s posebnim potrebama.

Večeras, domaćini će pružiti svijetlu scenu na kojoj se spajaju snaga, gracioznost i strast, stvarajući nezaboravne performanse

Scena iz baletske predstave “ZOI 24 - Zvuk olimpijske iskre”

Na Teatarskoj sceni Jelićeve: Premijera pozorišne predstave "Plastika"

Teatarski performans "Zmaj od Bosne" krajem oktobra u Gradačcu

Na sceni SARTR-a hit predstave i 64. izdanje međunarodnog festivala MESS

U Sarajevu preminuo bh. pjesnik Goran Simić

Ostavština Vlade Pravdića u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Predstava "Kiselina" apsolutna pobjednica Međunarodnog festivala "Zlatna vila" u Prijedoru

Radionica "Svi smo isti kroz ples" za djecu s poteškoćama u razvoju (autizam) u sklopu Malog MESS-a

Muzej Hercegovine u Trebinju dobio priznanje za najbolji muzej slovenskih zemalja

Rediteljica Nermina Damjan za "Avaz": Balet je izuzetan doživljaj

Admir Kalkan za "Avaz": Iako je kišna noć u Sarajevu, bilo je prelijepo

Večeras na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 100. jubilarno izvođenje baletne bajke "Palčica"

Brčko: Postavljena izložba skulptura iz Galerije "Šimun"

Reditelj Kokan Mladenović za "Avaz": Slaviti Sidrana znači slaviti umjetnost

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Zavičajni muzej Goražde dio Evropske noći istraživača

Večeras na sceni Narodnog pozorišta: Gala veče Balet Festa

Kultura

Na Teatarskoj sceni Jelićeve: Premijera pozorišne predstave "Plastika"

Teatarski performans "Zmaj od Bosne" krajem oktobra u Gradačcu

Na sceni SARTR-a hit predstave i 64. izdanje međunarodnog festivala MESS

U Sarajevu preminuo bh. pjesnik Goran Simić

Ostavština Vlade Pravdića u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Predstava "Kiselina" apsolutna pobjednica Međunarodnog festivala "Zlatna vila" u Prijedoru

Radionica "Svi smo isti kroz ples" za djecu s poteškoćama u razvoju (autizam) u sklopu Malog MESS-a

Muzej Hercegovine u Trebinju dobio priznanje za najbolji muzej slovenskih zemalja

Rediteljica Nermina Damjan za "Avaz": Balet je izuzetan doživljaj

Admir Kalkan za "Avaz": Iako je kišna noć u Sarajevu, bilo je prelijepo

Večeras na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 100. jubilarno izvođenje baletne bajke "Palčica"

Brčko: Postavljena izložba skulptura iz Galerije "Šimun"

Reditelj Kokan Mladenović za "Avaz": Slaviti Sidrana znači slaviti umjetnost

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Zavičajni muzej Goražde dio Evropske noći istraživača

Večeras na sceni Narodnog pozorišta: Gala veče Balet Festa