U sklopu Festivala “Baščaršijske noći”, večeras u 21:00 sat, na Otvorenoj pozornici u ulici Zelenih beretki, mostarska grupa “Zoster” održat će koncert. Grupa “Zoster” osnovana je 2000. godine i do sada su objavili pet albuma koje karakteriziraju razni muzički žanrovi - rege, ska, rok, bluz i pop. Kroz sve žanrove kantautor Mario Knezović, autor muzike, teksta i frontmen, poetski i prirodno je stigao do vlastitog autentičnog izričaja, koji je najviše obilježio grupu. Osim Knezovića, postavu grupe čine Silvije Nuić – gitara, Adis Sirbubalo – klavijature, Nikola Galić – bas, Anes Beglerbegović – bubnjevi i Borjan Milošević – tonac. U septembru 2023. godine objavili su svoj peti studijski album „Najgori“.CineStar Cinemas, večeras u redovnim terminima, prikazuje: vestern „Horizont: Američka snaga – prvo poglavlje“; triler „Nešto je u moru“; drama „Daddio“; horor „Egzorcizam“; komedije „Povedi me na Mjesec“ i „Zločesti dečki: Sve ili ništa“; animirane „Banda čupavih repova 2“, “Grozan ja 4”, „Garfield“, „Izmišljeni prijatelji“ i „Izvrnuto obrnuto 2“; akcije „Twister 2“, „Grof Monte Cristo“, „Do zadnjeg udaha“ i „Mjesto tišine: Dan prvi“.

Sarajlije večeras mogu uživati u rok, bluz, pop muzici i filmovima za sve generacije 

Koncert grupe “Zoster”

Sjajni bh. reditelj Ademir Kenović laureat je regionalne nagrade “Aleksandar Lifka” na 31. Festivalu evropskog filma Palić u Srbiji. Po slijetanju na Sarajevski aerodrom, Kenović je za „Dnevni avaz“ rekao da je lijep osjećaj kada vam odaju priznanje, „poslije toliko nagrađenih kolegica i kolega“. <h2>Bolja situacija</h2>- A to su mi i poznanici i prijatelji i vrhunci evropske kinematografije. Bude vam drago. Pozitivno je to. Priznanja koriste globalno u kinematografiji, i filmu i novim kolegama. To je dobro da se na neki način osjeti da neki ljudi poklanjaju pažnju onome što mi radimo i da tako potaknu ozbiljno učestvovanje u tim našim skupocjenim poslovima, nažalost – poručio je Kenović.Naglasio je da se stanje u kinematografiji kod nas popravlja. Polako, ali sigurno.- To uvijek ide s ambijentom u kojem živimo. Imam osjećaj da bez obzira na razna mišljenja i emocije, da se lagano popravlja situacija u odnosu na neku raniju i da se ide pravim putem u mnogo stvari i da će i dalje napredovati. Svi pojedinačno trebamo doprinijeti da se kreće prema pozitivnom, produktivnijem, a ne samo nalaziti mane, greške i ostale stvari koje su problematične. Treba, naravno, ukazivati na sve, ali istovremeno imati realni osjećaj kakva je situacija ranije bila, a kakva je sada – rekao je bh. reditelj.U Srbiji su ga pitali za njegova ostvarenja „Kuduz“ i „Ovo malo duše“, a Kenović je priznao da ne voli gledati svoja ostvarenja.<h2>Raduje me</h2>- Preda mnom je nekoliko novih projekata, jedan koji je najveći, i to je ono što me uzbuđuje, što me potiče i čime sam opsjednut. I tako je kod svih nas koji se bavimo filmom. Slabo se bavimo bivšim poslovima, koliko god da su oni bili prihvaćeni i sada traju. To mene raduje, ali kada me pitaju, iskreno kažem da rijetko kada to pogledam – istakao je Kenović.Prisjetio se riječi rahmetli Abdulaha Sidrana.- Dragi naš Sidran... Jednom mi je rekao, 15 ili 20 godina poslije „Kuduza“: „Pa, znaš Ademire, ono je odličan film. Ono je remek-djelo.“ „Koje“, ja pitam. Kaže: „Pa, 'Kuduz', ja sam tek sada prvi put to na miru pogledao“. I to mi je bilo genijalno. Isti taj osjećaj ja imam, ja sam ga pogledao prvi put u Londonu kada sam radio postprodukciju s Vilkom Filačem. Naravno, mi ostvarenje mnogo puta gledamo u obradi, postprodukciji, ali kada se završi, nije na nama da mi gledamo i ocjenjujemo nego da radimo nove projekte – iskren je Kenović.<h2>SFF je prevazišao naše granice</h2>S obzirom na to da nam je 30. izdanje Sarajevo Film Festivala sve bliže, Kenović nam je rekao da je to sjajna manifestacija.- Sada sam u Paliću čuo ljude iz Evrope koji samo govore o SFF-u, o tom čudu koji je postao temeljan za cijeli naš prostor, prevazišao ga i postao evropski, a vjerovatno i u svijetu značajan festival. To je jedna vrlo pozitivna stvar, korisna. Svima onima koji su stvarali i radili na tom festivalu, počevši od Mire Purivatre i ljudi oko njega, treba odati ozbiljno priznanje, uspjeli su snažno povezati naš cijeli produkcioni i distribucioni potencijal s nečim što je evropsko, što je mnogo šire od ovog prostora i zaslužuje svaku pohvalu – rekao je bh. reditelj Kenović.Sretan je Kenović jer su stvoreni preduslovi da napravi film i seriju na osnovu romana „Kad sam bio hodža“ Damira Ovčine. Istakao je da sav treperi od zadovoljstva što su završili verziju koju smatraju finalnom

Kinematografija uvijek ide s ambijentom u kojem živimo

Kenović: Slabo se bavimo bivšim poslovima

Sjajni bh. reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Sidran mi je za "Kuduza" 15 godina poslije rekao da je remek-djelo

U bašti jednog od objekata u okviru Unitica u Sarajevu sinoć je upriličena je promocija i izložba šestog izdanja satiričnog stripa “Fazonator: Svjedok ludila”, autora Berina Tuzlića. - Shvatit ćete da je fazonator svako od nas, baš zbog toga što smo smislili milion fazona o životu i da preživimo i da doživimo, a i da nadživimo. Često volim reći: "Nismo mi Walter, mi smo fazonator", zato što je to nekako svojstveno za naše vrijeme. Ne treba živjeto u prošlosti jer ti ljudi su nesretni - izjavio je Tuzlić te dodao da je fazonator doživio svoje šesto izdanje „Svjedok ludila“ koje opisuje vrijeme u kojem živimo. Print izdanje “Fazonatora”, pod nazivom “Svjedok ludila”, sadrži 336 stranica i preko 700 novih strip fazona.

Berin Tuzlić, sarajevski multimedijalni umjetnik čija su djela prožeta kritikom i političkim korektivom društva, ima i svoj bend "Kolt Teatar" koji je svirao na sinoćnjoj promociji i dao poseban dašak kompletnom događaju.

Ima i svoj bend "Kolt Teatar" koji je svirao na sinoćnjoj promociji i dao poseban dašak kompletnom događaju

Strip izložba "Fazonator: Svjedok ludila" autora Berina Tuzlića: Ljudi koji žive u prošlosti su nesretni

U prelijepom ambijentu Žute tabije večeras je upriličen koncert francuskih šansona u izvedbi soliste Jasmina Bašića pod nazivom Oh-la-la-Paris. Muzičari su priredili sjajan nastup pred mnogobrojnom publikom u okviru projekta Kultura na ulice. Koncert je ujedno i omaž velikanima francuske šansone, svim interpretatorima ovog jedinstvenog vokalnog izraza, i čine ga pjesme koje pjevaju o životu, stvarnom životu, nadanjima, našim tugama, čežnji za mladošću, o slobodi i ljubavi. Pored Jasmina Bašića na koncertu su nastupili Fuad Šestić, kao klavirska pratnja, Fahrudin Strojil na kontrabasu i Azmir Halilović za harmonikom.Koncert francuskih šansona Oh-la-la...Paris premijerno je izveden 9. oktobra 2020. godine u jeku pandemije, a potom i 7. decembra 2021. godine povodom 60. godišnjice Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, 25 godina solističke karijere Jasmina Bašića i 50. jubilarnog rođendana.

Ovaj koncert je premijerno izveden 9. oktobra 2020. godine u jeku pandemije

Održan koncert francuskih šansona Oh-la-la-Paris na Žutoj tabiji



53. godine zaredom među kamenim spavačima Stolac odajemo počast pisanoj riječi, vizuelnoj, muzičkoj i scenskoj umjetnosti!&nbsp;Sama ideja festivala kulture “Slovo Gorčina” potiče od Maka Dizdara, koji je pred kraj života imao zamisao da u svom rodnom gradu dovede sve ono najbolje iz kulture i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije. Organizatori navode da se oni danas vode tom idejom i prate taj cilj, okupljaju sve ono najbolje što je stvarano na ovim prostorima, prije svega u književnosti i poeziji, a potom i šire, u drugim oblastima, poput muzike, likovne umjetnosti, teatra itd.&nbsp;Svečano otvaranje festivala planirano je za petak, 26. jula na tradicionalno najvažnijoj lokaciji nekropoli stećaka Radimlja. Ove godine, za čin otvaranja, renomirana kompozitorica Belma Bešlić-GAl režirala je muzičko-scenski performans. Riječ je o intermedijalnoj muzičkoj izvedbi "Iza uma".&nbsp;Narednih noći bit će upriličeno 20 kulturnih događaja koji će se održati na nekropoli stećaka Radimlja, uz učešće vrhunskih umjetnika iz 7 evropskih zemalja kao sto su Jovica Letić, Zlatko Ugljen, Tihomir Jančovski i drugi.&nbsp;

Svečano otvaranje festivala planirano je za petak, 26. jula  na tradicionalno najvažnijoj lokaciji za "Slovo Gorčina" - nekropoli stećaka Radimlja

U gradu na Bregavi pripreme za 53. izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina"

Emina Duradbegović, od ove godine studentica Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, prve susrete sa scenom je imala u ranom periodu svog djetinjstva. - Sve je vodilo ka tome da mnogo vremena provodim u našem Kulturno-sportskom centru Bugojno. Logičan slijed je bio i povezanost sa najstarijim teatarskim festivalom u BiH -FEDROM, gdje volonterski radim posljednjih pet godina. Jako je teško dočarati ljepote FEDRE ako ih niste lično doživjeli, a oni koji jesu vam mogu sigurno potvrditi da je to jedan od najljepših perioda u godini - izjavila je Duradbegović za ‘’Avaz’’.Ove godine u takmičarskom programu bilo je osam predstava, nakon kojih su obavezni okrugli stolovi gdje stručni žiri, ali i publika imaju priliku da daju svoj kritički osvrt na predstavu. Uz takmičarski, tu je naravno i nezaobilazni prateći program koji se sastoji iz umjetničkih izložbi, predstava, radionica i koncerata.

- Zaista smo ponosni na to koliko mladih ljudi okupimo da se prije svega dobro zabave, druže, a onda, naravno, nešto i nauče. Sve ovo zahtijeva ogromnu količinu priprema, truda i rada uposlenika KSC-a na čelu sa direktorom Mirzom Idrizovićem, a onda i mnogobrojnih saradnika, volontera... - rekla je Duradbegović.Naglasila je da jedna od stvari po kojima se FEDRA izdvaja jeste i festivalski list-bilten, koji izlazi svih sedam dana festivala, a na kojem, kako je rekla, neumorno rade profesori Mješovite srednje škole “Gimnazije” Bugojno i studenti Adin Kurbegović i ona.- Pored redakcije biltena, ove godine sam i koordinator volontera, koji su tu da dočekaju našu publiku i pobrinu se da svi odu kućama sretni i zadovoljni - istaknula je Duradbegović.Za najbolju predstavu festivala proglašena je predstava “Ožiljci” Omladinskog pozorišta Bileća i Doma kulture „Jevto Dedijer“ Bileća.Osim ove, dodjeljene su i druge nagrade, uključujući one za najbolja glumačka ostvarenja.

Zaista smo ponosni na to koliko mladih ljudi okupimo da se dobro zabave, druže a onda naravno nešto i nauče - izjavila je Emina za ‘’Avaz’’

Mlada aktivistica Emina Duradbegović o ljepotama FEDRE

CineStar Cinemas, večeras u redovnim terminima, prikazuje: vestern „Horizont: Američka snaga – prvo poglavlje“; triler „Nešto je u moru“; drama „Daddio“; horor „Egzorcizam“; komedije „Povedi me na Mjesec“ i „Zločesti dečki: Sve ili ništa“; animirane „Banda čupavih repova 2“, “Grozan ja 4”, „Garfield“, „Izmišljeni prijatelji“ i „Izvrnuto obrnuto 2“; akcije „Twister 2“, „Grof Monte Cristo“, „Do zadnjeg udaha“ i „Mjesto tišine: Dan prvi“.U Cineplexxu Sarajevo večeras su na programu filmovi raznovrsnog žanra: horor „Maxxxine“; triler „Nešto je u moru“; animirani „Banda čupavih repova 2“, “Grozan ja 4” i „Izvrnuto obrnuto 2“; akcija „Twister 2“; komedije „Povedi me na Mjesec“ i „Zločesti dečki: Sve ili ništa“.&nbsp;&nbsp;

Sarajevski ljubitelji sedme umjetnosti večeras mogu uživati u filmovima za sve ukuse i generacije 

Nove projekcije najpopularnijih svjetskih filmova

Promocijom knjige „Dnevnik mimara“, autora Safeta Oručevića, jednog od najistaknutijih gradonačelnika Mostara i direktora Centra za mir i multietničku saradnju večeras je počelo obilježavanje velikog jubileja, 20 godina od obnove Starog mosta u Mostaru. <h2>Veliki broj posjetilaca</h2>Tako je ovaj događaj okupio izuzetno veliki broj posjetilaca, brojnih zvaničnika i gostiju, koji su imali priliku čuti da je „Dnevnik mimara“ autentično svjedočanstvo o ponovnoj izgradnji Starog mosta, detaljna priča i dokument o tom velikom graditeljskom poduhvatu, najvećem poslijeratnom u BiH.- Danas je pravi rođendan Starog mosta, 20 mu je godina i pokazalo se da je on pored svih teškoća koje Mostar živi postao jedna od simbola ne samo Mostara, već cijele regije, a u očima cijelog svijeta mjesto na koje treba obratiti pažnju - kazao je Oručević novinarima uoči promocije knjige.Kao pokretač ideje o obnovi Starog mosta odmah nakon rata, Oručević je podsjetio da je cijeli projekat bio zamišljen kao ideja mira, zajedništva, obnove suživota i međuetničkog povjerenja.- Borba da dobijem podršku cijele međunarodne zajednice smatram jednim od najvećih uspjeha u cijeloj politici grada. Jer smo onda od jedne Hirošime izgradnjom Starog mosta napravili sedam mostova, stotine zgrada, ambulanta, škola, manifestacija koje su spajale grad. A, da Mostar nije uspio, ne bi postojala Federacija BiH, bio bi to potpuni haos, mjesto gdje niko ne bi želio da živi - naglasio je Oručević.Uz to, kao jedan od najvećih uspjeha Oručević je rekao kako smatra to da je uspio pridobiti Hrvatsku da uđe u projekt obnove Starog mosta.- Da Hrvatska nije ušla u taj projekt, on bi zauvijek ostao jednonacionalni. Tada sam rekao, a i danas se čudim sam sebi kako sam to izgovorio da Stari most nije rušila Hrvatska i hrvatski narod, ali jeste politika koja je presuđena i koju niko ne može amnestirati, tako da svi otrovi koji žele rat i destrukciju kroz Stari most pokazuju mržnju prema svemu - kazao je on.U osvrtu na prethodne dvije decenije, Oručević je naveo da građani Mostara mogu biti sretni da žive u miru. Danas fizičkih prepreka nema, dodao je, jer građani komuniciraju.- Politika naravno drži podijeljene škole, institucije i brojne druge stvari. Ali, njima se večeras ne obraćamo, već građanima Mostara koji rado šetaju cijelim gradom, koji vole čitavu BiH -naveo je on.<h2>Veliki događaj</h2>Kao svojevrsna uvertira u ovaj veliki događaj koji je okupio izuzetno veliki broj posjetilaca, u Centru za kulturu Mostar je priređena izložba na kojoj su na 30 panela hronološki prikazane fotografije nastale tokom rata kada je Stari most granatiran i srušen, ali i one koje svjedoče o trenucima obnove tog jedinstvenog monumenta u svijetu.Izložbu je otvorila federalna ministrica obrazovanja i nauke, Jasna Duraković, koja je navela da su prikazane fotografije izuzetno dragocjeno svjedočanstvo.- Fotografije iz tog vremena govore nam o svim važnim trenucima obnove Starog mosta, procesa za koji je bila potrebna ogromna energija, snaga i motivacija svih onih koji su u tome učestvovali. Ova izložba će svoja vrata otvoriti u septembru u Vijećnici u Sarajevu, a potom, planirali smo, u Beogradu i u Zagrebu-navela je, između ostalog, Duraković. Ona je, također, govorila o knjizi „Dnevnik mimara“, kao i prof.dr.Hamid Čustović te Elvedin Nezirović, kao urednik knjige.Također, premijerno je prikazan dokumentarni film „Stari most-spomenik mira“, u režiji Ahmeda Imamovića, a za koji su scenario pisali Alija Behram i Samir Nožić, kao svjedoci vremena iz tog perioda.

Podrška međunarodne zajednice i to što sam uspio pridobiti Hrvatsku da uđe u projekt smatram najvećim uspjesima, kazao Oručević

Promovisana knjiga "Dnevnik mimara“ Safeta Oručevića kao autentično svjedočanstvo o obnovi Starog mosta u Mostaru

Šesnaesti Telemach Omladinski Film Festival najavio je dolazak teen glumačke zvijezde Mirele Balić u Sarajevo. Balić je najveći uspjeh ostvarila ulogom u popularnoj Netflixovoj seriji „Elite“, a tokom Telemach OFF-a biće joj uručena nagrada za najbolju glumicu u serijama 2023/2024.Mirela se pojavljuje u sedmoj sezoni Netfliksovog mega hita, španske sapunice koja je godinama na listi najgledanijih serija na ovoj platformi, a zanimljivo je da su njeni porodični korijeni usko povezani sa Sarajevom. Mirela će u bh. prestonicu doputovati sa partnerom Manuelom - saopćili su iz Telemach Omladinskog Film Festivala.Mirela je 1998. godište, karijeru je započela kao profesionalna violončelistkinja prije nego što je odlučila da se fokusira na glumu. Već 2020. godine diplomira na Kraljevskoj akademiji dramske umjetnosti u Madridu. Njena najistaknutija igranja u pozorištu su Macbeth od Shakespearea i Salem, verzija Josea Padille Vještice iz Salema Arthura Millera.Balić će prije svečane dodjele nagrade prošetati crvenim tepihom, skupa sa ostalim specijalnim gostima i mladim učesnicima OFF YE programa.Nakon dodjele nagrada publika će uživati u projekciji filma „Last Swim“, te specijalnoj projekciji filma „Jan“, reditelja Kenana Musića.Ulaznice su dostupne po cijeni od 7.00 KM i važe za crveni tepih, dodjelu nagrade te projekciju jednog kratkog i jednog dugog filma.Film „Jan“ Kenana Musića, nastao je u produkciji OFF Pro i koprodukciji Ministarstva kulture i sprota KS i ovo je njegovo prvo prikazivanje u Sarajevu. Trenutno je dostupan i na Max (HBO) platformi - navodi se u saopćenju.

Mirela se pojavljuje u sedmoj sezoni Netfliksovog mega hita

Zvijezda Netflixove serije u utorak stiže u Sarajevo

Povodom dvadesete godišnjice obnove Starog mosta, u Centru za kulturu Mostar u srijedu, 24. jula bit će upriličena izložba umjetnika grada Mostara "Mostarska paleta" s početkom u 20 sati.Izložba će biti održana u sklopu manifestacije "Mostarsko ljeto 2024", a među brojnim slikarima svoja djela će izložiti i Salko Pezo, Sead Vladović Guče, Alica Jakirović, Nina Acković, Mišo Miličević i drugi.Organizatori manifestacije ''Mostarsko ljeto'' su Centar za kulturu Mostar, Narodno pozorište u Mostaru, Muzej Hercegovine Mostar, Narodna biblioteka Mostar i Pozorište lutaka u Mostaru.&nbsp;

Izložba umjetnika grada Mostara "Mostarska paleta" s početkom u 20 sati.

Izložba "Mostarska paleta" povodom 20 godina od obnove Starog mosta


U rodnom gradu Ive Andrića Travniku izdavačka kuća "Dram radosti" objavila je 11 knjiga odabranih pripovijetki bosanskohercegovačkog nobelovca.Tako se u ovih 11 knjiga nalaze četiri knjige s pripovijetkom "Priča o vezirovom slonu" u tvrdom uvezu, te četiri knjige iste priče u mekom uvezu, tj. džepnom izdanju i na četiri jezika (originalnom, engleskom, njemačkom, francuskom) te tri knjige pripovjedaka u mekom uvezu."Priča o vezirovom slonu", kao druga Andrićeva travnička proza, objavljuje se na četiri jezika, džepnom izdanju i tvrdom uvezu, koji je ilustrovan s premijernim izdanjem crteža Zuke Džumhura za ovu pripovijetku.<h2>Tri knjige</h2>Urednik izdanja i glavni urednik u izdavačakoj kući "Dram radosti" Enes Škrgo u izjavi za Fenu pojašnjava da u ovoj godini u kojoj se navršava 100 godina od objavljivanja prve zbirke pripovijetki Ive Andrića, izdanja Srpske književne zadruge iz 1924. godine u Beogradu, izdaje u džepnom izdanju tri knjige njegovih odabranih pripovijetki.Iz tog prvog izdanja iz 1924. u ediciji "Dram radosti", među tri knjige odabranih pripovijetki nalazi se samo jedna "Ljubav u kasabi".U tri knjige Andrićevih pripovijetki tako će se naći „Most na Žepi"," Smrt u Sinanovoj tekiji", "Ruđanski begovi "Ljubav u kasabi", "Zmija", "Čaša", "U zindanu", "U vodenici ", "Proba", "Pismo iz 1920. godine" i "Bife 'Titanik'“.- Tri knjige odabranih pripovijetki objavljene su prema tematski srodnom ambijentu Andrićevog pripovijedanja o Bosni i Hercegovini u doba osmanske i austrougarske vladavine, i predstavljaju izbor o umjetničkom pogledu pisca na zemlju i ljude, kao i druge njegove preokupacije i spisateljska zanimanja - kazao je Škrgo za Fenu.On ističe da se u novoobjavljenoj ediciji poseban akcent stavlja na "Priču o vezirovom slonu", istaknuvši tvrdi uvez gdje su prvi put objavljeni crteži Zuke Džumhura, a iza toga stoji zanimljiva priča o nastanku crteža.- Narodna biblioteka "Ivo Andrić" Travnik planirala je objaviti četverojezično izdanje „Priče o vezirovom slonu“ i zato su 1985. godine pozvali Zuku Džumhura da uradi ilustracije za knjigu. U sedam travničkih dana Zuko Džumhur nacrtao je osam crteža, kao svojevrsnu repliku zahvalnosti Andriću za napisani predgovor „Nekrologu jednoj čaršiji“, jedini predgovor koji je nobelovac napisao. Bibliotečko izdanje nikada nije štampano. Andrićeva "Priča o vezirovom slonu" u ovom izdanju "Drama radosti" iz Travnika prvo je objavljivanje toga djela s crtežima Zuke Džumhura. To je omogućeno ljubaznošću uprave Gradske biblioteke Travnik, ustanove koja je vlasnik autorskih prava na ove crteže - podvukao je za Fenu glavni urednik u IK „Dram radosti“ i urednik edicije Enes Škrgo.<h2>Dva nova prevoda</h2>On ističe da se mogu izdvojiti i dva nova prevoda pripovijetke: Za izdanja na engleskom i njemačkom jeziku urađeni su novi prevodi od Dragane Divković i Anne-Kathrin Godec, a za knjigu na francuskom jeziku korišten je postojeći prevod od Jannine Matilon.Škrgo ističe i da je ovo tek drugo zasebno izdanje pripovijetke od njenog objavljivanja 1948. godine.- "Priču o vezirovom slonu" želimo da afirmišemo kao drugu Andrićevu travničku prozu (jedan od priloga toj inicijativi je skulptura "Vezirov slon“ akademskog kipara Dejana Pranjkovića, postavljena uz Rodnu kuću Ive Andrića), budući je ova pripovijetka danas izgleda manje poznata čitalačkoj publici. Zato je objavljujemo na četiri jezika - originalnom, engleskom, njemačkom, francuskom - podvukao je Škrgo.<h2>Buduća izdanja</h2>Govoreći o nekim budućim izdanjima ove izdavačke kuće, Škrgo je rekao da su u štampi knjiga za djecu i odrasle "Ding Dong" od Rusmira Agačevića te da je za štampu pripremljena i knjiga "Leksikon imena srednjovjekovne Bosne" od Minje Pješčić, koja je obradila 6000 imena s njihovim lingvističkim značenjima, ali i historijom pojedinačnih ljudskih sudbina bosanskog srednjovjekovlja.Izdanja IK „Dram radosti“ mogu se nabaviti u GS Knjižari Travnik, Rodnoj kući Ive Andrića te narudžbom na web stranici dramradosti.ba

Narodna biblioteka "Ivo Andrić" Travnik planirala je objaviti četverojezično izdanje „Priče o vezirovom slonu“, rekao je Škrgo

Objavljena pripovijetka Ive Andrića na engleskom, njemačkom, francuskom, uz crteže Zuke Džumhura

Veza između Nacionalne biblioteke i Narodnog pozorišta Sarajevo predstavlja neraskidivu kulturnu nit koja spaja pisane riječi s izražajnom snagom pozornice, čineći ih neodvojivim dijelom bogate kulturne baštine grada Sarajeva.&nbsp;Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, izrazio je duboku zabrinutost povodom najave zatvaranja Nacionalne biblioteke BiH, zakazanog za 25. augusta 2024. godine. <h2>Ozbiljno ugrožavanje</h2>Mustafić je za "Avaz" komentirao tu situaciju navodeći da se taj potez smatra ozbiljnim ugrožavanjem kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.- Ne smijemo dopustiti da se vitalne kulturne institucije kao što je Nacionalna biblioteka dovedu u pitanje. Za svaku instituciju koja ima državotvorni karakter, kao što je i Narodno pozorište Sarajevo, gašenje srodne institucije predstavlja opasnost za cjelokupnu kulturnu scenu - naglasio je Mustafić.Također je dodao da s obzirom na tijesnu saradnju Narodnog pozorišta s Nacionalnom univerzitetskom bibliotekom, gašenje iste podrazumijeva prekid cijelog lanca zajedničke i kooperativne suradnje, ne samo među bibliotekama, nego i u izdavačkoj djelatnosti.- To bi za autore i pisce značilo nemogućnost izlaska njihovih knjiga izvan granica BiH, što bi bilo strašno demotivirajuće za svakog autora - istakao je Mustafić.Uprkos tome, Mustafić je naglasio iznimno uspješnu sezonu Narodnog pozorišta, obilježenu brojnim vrhunskim produkcijama.- Sezonu smo otvorili opernom premijerom „Figarov pir“, osvojili smo brojne nagrade na regionalnim i međunarodnim festivalima. Autohtona predstava „Sječaš li se, Dolly Bell?“ primijećena je u Splitu i Beogradu. Osvojili smo niz regionalnih nagrada za predstavu „Jedan je Muhammed Ali“, autora Admira Imširevića, pa smo eksperimentisali i sa hibridnim žanrom Seljačke opere koja će gostovati na festivalu „Desire“ u Subotici, te završili sezonu inovativnim eksperimentom klaunova na sceni, redateljice Lee Delong", rekao je Mustafić.<h2>Pun pogodak</h2>Mustafić je, također, istakao iznimni uspjeh trećeg izdanja festivala "Kultura na ulice 2024", koji će do kraja septembra oživljavati trgove u Kantonu Sarajevo.-Treća godina ovog programa pokazala se punim pogotkom, šireći stvaralačku energiju kroz izložbe, koncerte, predstave i instalacije, a veliki odaziv publike svjedoči o njegovom uspjehu - ponosno je naglasio Dino Mustafić, direktor NPS-a, za „Avaz“.<h2>Razvoj kulture</h2>Iako je kulturna scena Sarajeva živa i dinamična, postoji potreba za daljnjim razvojem novih kulturnih institucija i scenskih prostora. Također je vrijeme i za intenziviranje postojećih i razvoj novih kulturnih inicijativa, kako bi Sarajevo i dalje bilo kulturni centar regiona, istaknuo je Mustafić.

Ne smijemo dopustiti da se vitalne kulturne institucije kao što je Nacionalna biblioteka dovedu u pitanje, kazao je

Dino Mustafić, direktor NPS-a, za "Dnevni avaz": Kulturna scena BiH je u opasnosti

Ovogodišnje izdanje 52. FEDRE, završilo je večeras dodjelom nagrada stručnog žirija. Za najbolju predstavu festivala proglašena je predstava "Ožiljci" Omladinskog pozorišta Bileća i Doma kulture „Jevto Dedijer“ Bileća.Osim ove, dodjeljene su i druge nagrade, uključujući one za najbolja glumačka ostvarenja.Na 52. Teatarskom festivalu BiH FEDRA, Bugojno, od 13. do 20. jula, publika je mogla da uživa u kvalitetnim predstavama kroz koje su amaterska pozorišta predstavila sebe i svoj rad, ali i presjek i stanje u amaterskom pozorištu Bosne i Hercegovine. Kroz programski bogat sadržaj, FEDRA je okupila učesnike i publiku svih uzrasta i dobi, te tako stvorila prostor u kojem se kroz čitavu sedmicu kreirala jedna pozitivna priča o teatru i njegovim zaljubljenicima.Osam predstava koje je publika ove godine imala priliku gledati u takmičarskom dijelu, a koje su Stručni žiri i Žiri publike razmatrali su: Gradsko pozorište Trebinje „Orkestar Titanik“; Hrvatsko kazalište Travnik "Family"; Teatar FEDRA Bugojno „Društvo mrtvih pjesnika"; Omladinsko pozorište Bileća i Dom kulture „Jevto Dedijer“ Bileća „Ožiljci“; Banjalučko studentsko pozorište „Svi smo mi glumci“; Pozorište mladih Tuzle „Ljubav Omera i Merime”; Dramska sekcija JU Katolički školski centar Sv. Franjo, Opća gimnazija Tuzla „Zašto ste probudili svoga muža?“ i Kulturno-umjetničko društvo Adem Alić, Gračanica „Ne mogu da platim! Neću da platim!“.Svečana dodjela nagrada i proglašenje pobjednika 52. Teatarskog festivala BiH FEDRA upriličena je u na otvorenom, na platou ispred Kulturno-sportskog centra Bugojno. Obratio se i direktor Festivala, Mirza Idrizović, a uručene su i zahvalnice svim sponzorima i partnerima.

Osim ove, dodjeljene su i druge nagrade, uključujući one za najbolja glumačka ostvarenja

Završen festival FEDRA, najbolja predstava "Ožiljci"


Bogat kulturni program pripremljen je u sklopu 7. Vareš art festivala (VAART) koji je otvoren u petak navečer promocijom drugog dopunjenog izdanja knjige vareškog književnika Željka Ivankovića „Vareš i vareški kraj kroz stoljeća“.- Festival je pokrenut s ciljem da promovira i očuva identitet Vareša, bogato povijesno nasljeđe na kojem se temelji današnji razvoj općine, te da svojim programima i aktivnostima osigura poteze koji mogu bitno utjecati na razvoj segmenata kulture u općini, ZDK i Bosni i Hercegovini. Program festivala podijeljen je na književne, pozorišne, izložbene i muzičko scenske djelatnosti, te se nadamo da će svako za sebe pronaći neki sadržaj u kojem će uživati, poručila je u svom govoru direktorica JU Centar za kulturu i edukaciju Šejla Kapetanović.O značaju VAART-a govorio je načelnik Općine Vareš Zdravko Marošević koji je ujedno i otvorio festival.- Večeras na ovom festivalu dokazujemo na čemu se temeljimo, na prošlosti, na povijesti i kulturi i na tome nam mnogi drugi mogu zavidjeti. Ozbiljnost ovog događaja pokazuje se kroz same sponzore koji ga podržavaju jer su prepoznali vrijednost ove manifestacije. Čestitam autoru koji nije izgubio volju da i dalje piše, dalje svjedoči i ostavlja ovoj omladini i budućim generacijama nešto što trebaju znati, naučiti i pročitati, kazao je Marošević.S autorom knjige Vareš i vareški kraj kroz stoljeća razgovarao je glavni i odgovorni urednik lista Bobovac te kroz zanimljiv način prikazao što se sve može naći u knjizi.- Ovo je knjiga za koju se stvarno može reći da je kapitalna za Vareš jer je sabrala dvije tisuće godina vareške povijesti, praktički na pet stotina stranica. Ne postoji kraći način da se ta bogata iscrpna povijest sa svim podacima kaže na manje prostora i istovremeno da se sačuva njezina zanimljivost. Pravio sam knjigu koju može čitati vrhunski intelektualac ali i moja i vaša majka. Silno sam uvjeren da je ova knjiga velika i važna, a u prilogu je i kronologija Vareša kroz povijest i također rječnik, odnosno četiri rječnika u četiri oblika. Ta četiri rječnika su o vareškim germanizmima, tipičnim riječima Vareša varešizmima, o mjestima i lokalitetima kojima je cijeli vareški kraj popunjen i o vareškim izjavama i izrečicama, poslovicama, uzrečicama koje vareški svijet upotrebljava. Ova knjiga donosi za sladokusce sve i svašta, stručnjaci bi rekli, što sam već rekao, gromada od knjige. Rekli bi, impresionira širina zahvata, kazao je, između ostalog, autor Ivanković.U glazbenom dijelu večeri nastupili su Mladi vareški tamburaši iz udruženja Moja prva nota. VAART nastavlja sa svojim bogatim programom sve do 29. srpnja.&nbsp;

O značaju VAART-a govorio je načelnik Općine Vareš Zdravko Marošević koji je ujedno i otvorio festival

Promocijom knjige Željka Ivankovića otvoren 7. Vareš art festivala

U nedjelju, 21. jula održat će se tradicionalna manifestacija 13. večer folklora ''Na temeljima bazilike naše'' u organizaciji KUD-a Mokro iz Širokog Brijega.Događaj na kojem se okupljaju mnogobrojni Mokrani i njihovi prijatelji, kao i prethodnih godina, započet će slavljenjem svete mise na temeljima ranokršćanske bazilike (V. –VI. st.), stoji na internetskoj stranici Grada Široki Brijeg.Sveto misno slavlje na crkvini u Dubokom Mokrom u Širokom Brijegu s početkom u 18 sati predvodit će fra Ivan Slišković, mladi svećenik iz Mokrog i župni vikar u Župi Krista Kralja u Čitluku.Nakon svete mise, u neposrednoj blizini crkvine, u 19 sati na Mokarskom polju započinje kulturno-zabavni program uz nastupe KUD-a Krenica iz Gale, HKUD-a Hercegovac, HKUD-a Crnač, HKUD-a Rodoč, HKUD-a Studenčica iz Studenaca, KUD-a Mokro i hrvatskog guslara Tomislava Kovača - Strukića.Sve posjetitelje očekuje mjesto pod velikim šatorom ili uz viseće stolove i šankove te nezaobilazna gastronomska i osvježavajuća ponuda. Za dobar štimung iza nastupa bit će zadužen tamburaški sastav Štim, a posjetitelje očekuje i bogata tombola.- Posjetite naše malo mjesto u nedjelju, obogatite se duhovno, kulturno i ne otiđite bez kvalitetne okrjepe ispod našeg velikog šatora' - poručuju organizatori.

Sve posjetitelje očekuje mjesto pod velikim šatorom ili uz viseće stolove i šankove

Sutra u Mokrom večer folklora "Na temeljima bazilike naše"


U organizaciji brčanskog Preporoda u Domu Islahijeta održana je promocija knjige „Bošnjaci, nacija nakon genocida“. Autor knjige, politolog Jasmin Mujanović rekao je novinarima da knjiga tematizira formiranje poslijeratnog političkog i nacionalnog identiteta Bošnjaka, kako oni sebe doživljavaju primarno kao nacija i kakav je poseban odnos između Bošnjaka kao nacije i države Bosne i Hercegovine.- Primarni motiv za pisanje knjige je bio da neke osnovne činjenice o načinu na koji se Bošnjaci u BiH ne samo izjašnjavaju, nego kako oni shvaćaju svoju zajednicu. Ključne tematike unutar te dinamike u razgovorima unutar te zajednice, ja kao neko ko živi u inostranstvu sam često imao dojam da se jednostavno ne shvaćaju. Sama ta ideja da se Bošnjaci primarno doživljavaju kao nacionalna grupacija, a ne kao vjerska zajednica, naravno prihvatajući takođe da je Islam jedan izuzetno važan dio nacionalnog identiteta Bošnjaka, dovela me do tog zaključka da je ovakva knjiga zaista potrebna. Jednostavno da se Bošnjaci predstave kao nacionalna grupa u očima strane publike, istakao je Mujanović.Kenan Eefendić, urednik izdavačke kuće „Vrijeme“ iz Zenice koja je izdala ovu knjigu u BiH rekao je da je onaa dinamično, zanimljivo i donekle možda i provokativno sociološko-politološko štivo.- Namjera ove knjige je uz istorijski pregled političkog i nacionalnog razvoja Bošnjaka, takođe otvoriti neka sadašnja ali i buduća politička i društvena pitanja. Knjiga je izvorno objavljena na engleskom jeziku, mi smo je preveli na bosanski jezik i promovisali je šest puta, od Mostara do Brčkog, pokrivajući dakle jedan veliki dio BiH. Ovo djelo posebnu pažnju izaziva u medijskoj, akademskoj i političkoj javnosti, čime smo zadovoljni, jer prije svega i jeste njima namijenjena. Naravno namijenjena je i opštoj javnosti, ali bi najveća korist od ove knjige bila ukoliko bi našla prolaz među političkom elitom, jer ona zapravo postavlja i traži da se postave neka od najvažnijih političkih i nacionalnih pitanja, rekao je Efendić.Pored zainteresovanih građana promociji je prisustvao i gradonačelnik Brčko distrikta BiH Zijad Nišić.

Koncert grupe “Zoster”

Sjajni bh. reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Sidran mi je za "Kuduza" 15 godina poslije rekao da je remek-djelo

Strip izložba "Fazonator: Svjedok ludila" autora Berina Tuzlića: Ljudi koji žive u prošlosti su nesretni

Održan koncert francuskih šansona Oh-la-la-Paris na Žutoj tabiji

U gradu na Bregavi pripreme za 53. izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina"

Mlada aktivistica Emina Duradbegović o ljepotama FEDRE

Nove projekcije najpopularnijih svjetskih filmova

Promovisana knjiga "Dnevnik mimara“ Safeta Oručevića kao autentično svjedočanstvo o obnovi Starog mosta u Mostaru

Zvijezda Netflixove serije u utorak stiže u Sarajevo

Izložba "Mostarska paleta" povodom 20 godina od obnove Starog mosta

Objavljena pripovijetka Ive Andrića na engleskom, njemačkom, francuskom, uz crteže Zuke Džumhura

Dino Mustafić, direktor NPS-a, za "Dnevni avaz": Kulturna scena BiH je u opasnosti

Završen festival FEDRA, najbolja predstava "Ožiljci"

Promocijom knjige Željka Ivankovića otvoren 7. Vareš art festivala

Sutra u Mokrom večer folklora "Na temeljima bazilike naše"

U Brčkom promovirana knjiga Jasmina Mujanovića "Bošnjaci, nacija nakon genocida"

Kultura

Koncert grupe “Zoster”

Sjajni bh. reditelj Ademir Kenović za "Avaz": Sidran mi je za "Kuduza" 15 godina poslije rekao da je remek-djelo

Strip izložba "Fazonator: Svjedok ludila" autora Berina Tuzlića: Ljudi koji žive u prošlosti su nesretni

Održan koncert francuskih šansona Oh-la-la-Paris na Žutoj tabiji

U gradu na Bregavi pripreme za 53. izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina"

Mlada aktivistica Emina Duradbegović o ljepotama FEDRE

Nove projekcije najpopularnijih svjetskih filmova

Promovisana knjiga "Dnevnik mimara“ Safeta Oručevića kao autentično svjedočanstvo o obnovi Starog mosta u Mostaru

Zvijezda Netflixove serije u utorak stiže u Sarajevo

Izložba "Mostarska paleta" povodom 20 godina od obnove Starog mosta

Objavljena pripovijetka Ive Andrića na engleskom, njemačkom, francuskom, uz crteže Zuke Džumhura

Dino Mustafić, direktor NPS-a, za "Dnevni avaz": Kulturna scena BiH je u opasnosti

Završen festival FEDRA, najbolja predstava "Ožiljci"

Promocijom knjige Željka Ivankovića otvoren 7. Vareš art festivala

Sutra u Mokrom večer folklora "Na temeljima bazilike naše"

U Brčkom promovirana knjiga Jasmina Mujanovića "Bošnjaci, nacija nakon genocida"