Bosanskohercegovački pisac Miljenko Jergović dobitnik je nagrade za euro-balkansku saradnju "Ismail Kadare", koja će mu biti uručena 4. novembra u Rimu, na Euro Balkan Film Festivalu, u prostoru Casa del Cinema.Povodom priznanja, Jergović je dao intervju za rubriku "La Lettura" italijanskog lista Corriere della Sera, u kojem je govorio o svojoj knjizi "Sarajevo plan grada", koju je na italijanski jezik prevela Estera Miočić.Novinar ga je upitao kako danas, u vremenu mira, vidi taj kompleksni grad, koji u knjizi prikazuje kroz slojeve historije – od osmanskog, austrougarskog i Titovog Sarajeva, do savremenog doba i porodičnih sjećanja.- Grad drugačiji, uvijek drugačiji. Četrdeset ili pedeset godina dovoljno je da gradovi dožive duboke transformacije u periodima mira, a kamoli u ratnim vremenima ili tokom smjena različitih država. Sarajevo plan grada je hibridna knjiga, nije jednostavna, jer nije sasvim jasno šta je stvarno a šta izmišljeno, šta pripada životu tog mjesta, a šta životu pojedinca i njegovih članova porodice - rekao je Jergović.Pisac je dodao da mu posebno znači italijansko izdanje knjige: "Moja prevoditeljica Estera Miočić morala je uložiti značajnu pažnju, energiju i talenat u svoj rad, beskrajno sam joj zahvalan na tome."

Nagrada će mu biti uručena 4. novembra u Rimu

Miljenku Jergoviću bit će uručena nagrada Ismail Kadare za euro-balkansku saradnju

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar i ministar kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo Kenan Magoda posjetili su danas Knežinu, rodno mjesto proslavljenog umjetnika Halida Bešlića i njegovu rodnu kuću. Tom prilikom razgovarali su s predstavnicima povratnika o inicijativi za pokretanje međunarodnog festivala "Halid Bešlić" i izgradnju spomen kuće posvećene njegovom liku i djelu.Turistička zajednica Kantona Sarajevo pružit će svoj doprinos i kreirati sadržaje u okviru budućeg festivala, dok će Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica osigurati podršku u izgradnji ili rekonstrukciji objekta koji bi služio kao spomen kuća, dok će i Općina Sokolac podržati infrastrukturu za održavanje takvih događaja.Dizdar je istakao da taj projekat ima višestruki značaj za povratničku zajednicu i kulturnu scenu Bosne i Hercegovine.- Knežina zaslužuje da se oživi kroz kulturne i turističke sadržaje koji će istovremeno čuvati sjećanje na našeg Halida Bešlića i jačati život u povratničkim mjestima. Federalno ministarstvo će, u okviru svojih nadležnosti, podržati ovu ideju kroz infrastrukturne i razvojne projekte - kazao je Dizdar.Magoda je naglasio važnost kulturnog i turističkog potencijala te inicijative.- Festival "Halid Bešlić" može postati važan kulturni brend koji povezuje Sarajevo, Knežinu i Bosnu i Hercegovinu s publikom iz cijelog svijeta. Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, zajedno s Turističkom zajednicom, bit će partner u realizaciji ovog projekta koji nosi snažnu simboliku i kulturnu vrijednost - kazao je Magoda.Ono što je najvažnije jeste i dobro raspoloženje porodice Halida Bešlića da dođe do realizacije tog značajnog projekta i da će sve aktivnosti biti realizirane u saradnji s porodicom, koja je iskazala spremnost da se zajednički implementira ova ideja, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Bonus video:</a>

Dizdar je istakao da taj projekat ima višestruki značaj za povratničku zajednicu i kulturnu scenu Bosne i Hercegovine

Turistička zajednica Kantona Sarajevo pružit će svoj doprinos

Pokretanje međunarodnog festivala "Halid Bešlić" i izgradnja spomen kuće u Knežini

Na velikoj sceni Narodnog pozorišta Mostar (NPM) u petak, 24. listopada, u 20 sati bit će odigrana komedija "Bajka o pozorištu", autora Vladimira Đurđevića, u režiji Ferida Karajice, a sva sredstva prikupljena od prodaje ulaznica bit će donirana u svrhu humanitarne pomoći stanovništvu Gaze. Donacija je, ističu u NPM-u, vid podrške i pomoći onima koji se suočavaju s teškim životnim uvjetima, čime se još jednom potvrđuje društvena odgovornost i uloga umjetnosti u službi humanosti. "Bajka o pozorištu“ je satirična komedija koja na duhovit način ukazuje na stvarnost suvremenog društva, s posebnim fokusom na zanemareni položaj kulture i kazališta. Kroz likove i dijaloge koji odražavaju apsurdne stavove političke elite, predstava prikazuje kako umjetnost biva potisnuta, manipulirana i korištena kao sredstvo propagande. Predstava podsjeća na gorku realnost, kritizirajući pasivnost naroda i autoritativni odnos vlasti prema slobodi mišljenja. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Sabina Trnka, a glumačku postavu čine Saša Oručević, Emir Sejfić, Amela Kreso, Jasmin Krpo, Dragana Matrak Bukvić, Diana Ondelj Maksumić k.g., i Dino Kerić k.g.

"Bajka o pozorištu“ je satirična komedija koja na duhovit način ukazuje na stvarnost suvremenog društva

Prihod od predstave "Bajka o pozorištu" NPM donira stanovništvu Gaze

Od 16. do 21. novembra Kamerni teatar 55 bit će domaćin devetog izdanja Internacionalnog festivala „Dani Jurislava Korenića“, koji slavi najbolje teatarske produkcije iz regije. U okviru takmičarskog programa publici će se predstaviti izuzetna ostvarenja renomiranih pozorišta iz regiona.Na ovogodišnji javni poziv za učešće na IX festivalu Dani Jurislava Korenića, koji organizuje Kamerni teatar 55 Sarajevo, pristiglo je ukupno 85 prijava iz Bosne i Hercegovine i regiona. U zvaničnu selekciju uvršteno je pet predstava – dvije iz Bosne i Hercegovine, dvije iz Srbije i jednu iz Hrvatske. Ovogodišnja selekcija donosi raznolike estetske pristupe i tematske fokuse, ali ih povezuje zajednička posvećenost umjetnosti glumačke igre, što je i osnovna ideja festivala posvećenog Jurislavu Koreniću.<h2>Zrela glumačka izvedba</h2>Selektovane predstave istražuju porodične i emocionalne odnose, gubitak, identitet i žensku perspektivu, oslanjajući se na preciznu, emotivno snažnu i zrelu glumačku izvedbu.Iz Bosne i Hercegovine dolaze dvije predstave:•	„Kiselina“ Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, autorice Asje Krsmanović i reditelja Nermina Hamzagića, koja propituje funkcionisanje porodice u trenucima gubitka i smrti.•	„Pevanje i ćutanje Sofke Nikolić“ Gradskog pozorišta Bijeljina, prema tekstu Milivoja Mlađenovića u režiji Sonje Petrović, koja kroz lik stvarne pjevačice spaja prošlost i sadašnjost u poetsku glumačku cjelinu.Iz Srbije su uvrštene:•	„Sjaj zvezda na plafonu“ Malog pozorišta „Duško Radović“, u režiji Damjana Kecojevića, adaptacija romana švedske autorice Juhane Tidel o odrastanju uz majčinu bolest.•	„Sve dobre barbike“, produkcija Hartefakta, SARTR-a i Realstagea, u režiji Đorđa Nešovića, koja donosi savremenu priču o svakodnevnim borbama i preispitivanju granica prostora i identiteta.<h2>Intimne monodrame</h2>Iz Hrvatske dolazi „Ljudski glas“ Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula, u režiji Juga Đorđevića, monodrama Jeana Cocteaua u kojoj glumica kroz telefonski razgovor vodi publiku kroz emocionalni raspad jedne ljubavne veze.Ovogodišnja selekcija pokazuje širinu savremene regionalne scene – od intimnih monodrama do ansambl-predstava – i potvrđuje da je glumačka igra i dalje najjači i najiskreniji jezik teatra.Selektorica festivala Dani Jurislava Korenića 2025 je Ajla Bešić.Ajla Bešić (Zenica, 1999.) diplomirala je multimedijalnu režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Režirala je performanse, scenska čitanja dramskih tekstova te nekoliko predstava, među kojima se izdvajaju Podroom autora Armina Behrema (SARTR i Realstage, 2025.) i Limuni Limuni Limuni Limuni Limuni autora Sama Steinera (BNP Zenica, 2024.). Trenutno je apsolventica master studija fotografije na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Iz Bosne i Hercegovine dolaze dvije predstave:

Internacionalni festival "Dani Jurislava Korenića" od 16. novembra u Kamernom teatru 55

Dugometražni igrani film "Izolacija" reditelja Marka Backovića proglašen je najboljim filmom 14. izdanja Tuzla Film Festivala, koji je održan od 15. do 19. oktobra.<h2>Filmska priznanja&nbsp;</h2>Ostvarenje "Izolacija" osvojilo je tri priznanja: nagradu za najbolji dugi igrani film, nagradu za najbolju produkciju (Marko Jocić) te nagradu Otto Englander za najbolji scenario koju dijele Marko Jocić i Marko Backović.Tokom pet festivalskih dana publika je imala priliku pogledati brojna regionalna i međunarodna filmska ostvarenja, među kojima su i filmovi "Belo se pere na 90" Marka Naberšnika, "Jugo Florida" Vladimira Tagića, "Južina" Ante Marina i "Petnaest i po" Miše Obradovića.Festival je otvoren dokumentarcem "Izgubljeni Dream Team" Jure Pavlovića.U sklopu 27. Međunarodnog festivala dokumentarnog filma, koji se paralelno održavao, prikazani su filmovi "Fiúme o morte!" Igora Bezinovića, "Izbor za Miss zatvora" Srđana Šarenca, "Bosanski vitez" Tarika Hodžića, "Brazilova kuća" Branka Šimića i "Čovjek lavina" Slobodanke Radun.Najboljim dokumentarnim filmom proglašen je "Fiúme o morte!" Igora Bezinovića, koji istražuje 16-mjesečnu okupaciju Rijeke 1919. godine pod vodstvom italijanskog pjesnika i vojskovođe Gabrielea D’Annunzija.<h2>Svjetska premijera&nbsp;</h2>Festival je obilježila i svjetska premijera dokumentarnog filma "Rane moje ljute" Zorana Pavljaševića o tuzlanskom umjetniku Faruku Ibrišimoviću, čija su arhivska muzička djela iz 1980-ih poslužila kao temelj ovog emotivnog dokumentarca.Nagrada za najbolji animirani film pripala je ostvarenju "Monster" autorice Sophie Lassi, dok je u kategoriji Future Generation Shorts najbolji film proglačen "Dobrina" Hannesa Ralla.Četrnaesto izdanje Tuzla Film Festivala još jednom je potvrdilo značaj Tuzle kao važnog filmskog i kulturnog središta regije.Festival je realizovan u produkciji Magic Factoryja, uz podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta, BH Telecoma, Grada Tuzle, Ministarstva kulture, sporta i mladih TK, Turističke zajednice Grada Tuzla, Ministarstva civilnih poslova BiH, Radija Kameleon, Narodnog pozorišta Tuzla, Centra za kulturu Tuzla i BIT Centra Tuzla.

Tokom pet festivalskih dana publika je imala priliku pogledati brojna regionalna i međunarodna filmska ostvarenja

Film 'Izolacija' pobjednik 14. Tuzla Film Festivala

&nbsp;Bosanski kulturni centar (BKC) Sarajevo uskoro će ugostiti jedinstvenog umjetnika Radu Šerbedžiju, koji će zajedno sa svojim bendom "Zapadni kolodvor" održati koncert u subotu, 15. novembra.<h2>Putovanje kroz stihove&nbsp;</h2>Šerbedžijini koncerti odavno su mnogo više od muzičkog nastupa - oni su susret poezije, pjesme i teatra, prožeti snažnim emocijama i dubokom umjetničkom energijom. Publiku očekuje nezaboravno putovanje kroz stihove, note i priče koje diraju dušu, u izvedbi umjetnika koji uvijek daje sve od sebe.U pratnji benda "Zapadni kolodvor", atmosfera će postati još intimnija, još snažnija i još bliža publici - upravo onakva kakvu Rade Šerbedžija njeguje već desetljećima na svojim nastupima širom svijeta, navodi se u saopćenju organizatora.Pretprodaja ulaznica je u toku. Publika svoje karte po pretprodajnim cijenama može kupiti na sljedećim prodajnim mjestima - biletarnica BKC-a Sarajevo i plato Skenderije do istekla pretprodajnog kontingenta, a online preko kupikartu.ba najkasnije do 25. oktobra. Nakon ovoga datuma ulaznice će biti po regularnim cijenama.<h2>Veliki interes publike&nbsp;</h2>S obzirom na veliki interes publike, preporučuje se da posjetitelji osiguraju svoje mjesto što prije, jer se očekuje da će kapacitet velike dvorane BKC-a biti ubrzo popunjen.Publika će imati priliku uživati u spoju glazbe, poezije i kazališta, u ambijentu koji obećava večer ispunjenu emocijom, smijehom i tihim trenucima koji se pamte.- Koncert Rade Šerbedžije nije samo događaj - to je doživljaj koji se pamti cijeli život - poručuju organizatori.

Publiku očekuje nezaboravno putovanje kroz stihove, note i priče koje diraju dušu

Rade Šerbedžija i Zapadni kolodvor 15. novembra u Sarajevu 

U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je drama “Oslobođenje Sarajeva”, prema drami Dušana Jovanovića “Oslobođenje Skoplja”. Reditelj je Haris Pašović, a igraju: Davor Sabo, Maja Salkić, Mirela Lambić, Jasenko Pašić, Kemal Rizvanović, Hana Zrno, Faruk Hajdarević i Alen Konicija. JU Centar kulture i mladih Sarajevo večeras, u 20.00 sati, prikazuje predstavu “Hoću kući”, u režiji Saše Peševskog. Ovo je prvi zajednički projekt glumaca Davora Golubovića i Irfana Ribića, koji su i autori teksta.Na sceni se susreću dva mladića: Khaled, migrant iz Maroka koji traži sigurnost i novi početak, i Denis, Sarajlija u potrazi za vlastitim putem i potvrdom u svijetu umjetnosti. Njihovi životi se ukrštaju u trenutku koji postaje presudan za obojicu.

JU Centar kulture i mladih prikazuje predstavu “Hoću kući”

Scena iz drame “Oslobođenje Sarajeva”

U SARTR-u večeras drama “Oslobođenje Sarajeva”

„Sarajevo moje drago“ je muzička drama koja nas vraća u dušu sarajevske mahale, prateći živote njenih stanovnika od 70-ih godina prošlog stoljeća do početka 21. stoljeća. Kroz njihove lične priče, protkane važnim historijskim događajima poput Olimpijade, smrti Tita i ratnih godina, predstava na dirljiv i iskren način oživljava duh nekadašnje zajednice, njene radosti, tuge i vrijednosti koje su nekada činile život u ulici posebnom.

U jednoj od uloga nalazi se Nedim Šuvalija, mladi glumac koji je kroz ovaj mjuzikl doživio poseban emotivni angažman i prepoznao univerzalne teme koje dodiruju svakoga od nas.U razgovoru za „Dnevni avaz“, Nedim govori o značaju ovog projekta, svojim utiscima i porukama koje predstava nosi.<h2>Hvatanje ukoštac</h2>Kakvo Vam je iskustvo raditi na mjuziklu, u poređenju s klasičnim pozorištem ili filmom, ako ste imali takvih iskustava?- Mjuzikl kao forma obuhvata uvezane pjevačke, plesne i dijaloške elemente s kojim glumac treba da se uhvati u koštac. Iskustvo rada na mjuziklu mi je bilo upravo iz tog razloga jako interesantno, jer je zahtijevalo od mene da se koristim svim svojim glumačkim vještinama i alatima. Velika je razlika između klasičnog pozorišta i mjuzikla, jer je riječ o dvije dijametralno različite forme. Međutim, ono što je slično je da glumac u obje ove forme mora biti cijelim svojim bićem upleten u situaciju.Kako ste se pripremali za ovu ulogu – je li bilo dodatnih izazova kada je riječ o kombinaciji glume, pjevanja i plesa?- Glavni dio pripreme je bilo istraživanje i razumijevanje okolnosti koje nemam u svom vlastitom iskustvu. U kombinovanju glume, pjevanja i plesa jedino što je potrebno je istrajnost i veliki rad da bi se sve to posložilo i bilo u funkciji samog teksta.Šta Vam je do sada bio najizazovniji, a šta najljepši trenutak tokom proba i rada na predstavi?- Najizazovniji trenutak je pjevati uz hor i filharmoniju, a najljepši trenutak je uživanje u partnerskoj igri sa kolegama.Kako biste opisali saradnju s ostatkom glumačke ekipe, režiserom, dirigentom, horom i Sarajevskom filharmonijom? Jeste li nešto novo naučili od njih?- U ovakvoj velikoj produkciji, koja obuhvata 100 i više ljudi, mnogo toga se može naučiti. Svako nosi svoje vještine koje pokušavam pametno pokupiti od svih njih.<h2>Nova dimenzija</h2>Koliko Vam znači podrška publike, posebno mladih koji se možda prvi put susreću s mjuziklom kao žanrom?- Publika daje novu dimenziju ovome žanru. Kada se publika pojavi, stvari na sceni počnu mnogo bolje da funkcionišu. Mlađa publika je navikla na svakodnevnu muziku, zbog toga smatram da ovaj žanr može biti privlačan.

Šta biste poručili mladima koji razmišljaju o tome da krenu Vašim putem i okušaju se u glumi – posebno u ovako zahtjevnom formatu poput mjuzikla?- Gluma od jednog glumca zahtijeva konstantni rad na sebi. Stalno razvijanje svoje ličnosti. Ukoliko si spreman da se posvetiš sebi i da pomjeriš svoje granice onda je ovo zaista divan posao za tebe. Talenat je ništa bez rada, a ovaj poziv zahtijeva ogroman rad i probijanje svoje komfor zone. Ukoliko razmišljaš posebno o mjuziklu, razvijaj svoje muzičke i plesne vještine, počni učiti svirati instrument, kreni na časove pjevanja. Nebo je granica.<h2>Dalji razvoj</h2>Kako vidite svoj dalji razvoj – planirate li ostati u mjuziklu, okušati se u drugim žanrovima ili možda i na filmu?- Svi mediji za jednog glumca su uvijek dobrodošli. Svoje vještine pokušavam dovesti do svog maksimuma upravo iz razloga da bih svakom od ovih medija mogao dati što veći doprinos. Mjuziklom se svakako namjeravam baviti.

Glavni dio pripreme je bilo istraživanje i razumijevanje okolnosti koje nemam u svom vlastitom iskustvu, kaže Šuvalija

Glumac Nedim Šuvalija za "Dnevni avaz" o mjuziklu "Sarajevo moje drago": Talenat je ništa bez rada

Na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo uskoro stiže prvi bh. mjuzikl „Sarajevo moje drago“, a jednu od uloga tumači i Alen Hadžić – mladi umjetnik koji godinama uspješno spaja muziku i glumu. Publika će tako ponovno imati priliku osjetiti njegovu emociju i prepoznatljivu scensku energiju. O svom umjetničkom putu, ljubavi prema muzici i radu na ovom jedinstvenom projektu, Hadžić je govorio za „Dnevni avaz“.<h2>Više formi</h2>Sjećate li se trenutka kada ste odlučili da se želite baviti ovim poslom – šta je bio presudan trenutak?- Kroz odrastanje sam uvijek bio očaran scenom. Primarno sam muzičar, ali sam brzo shvatio koliko je muzika isprepletena, između ostalog, i sa glumom. Uvijek se radujem kada imam priliku da stanem ili na scenu, ili ispred kamere.

Kakvo Vam je iskustvo raditi na mjuziklu, u poređenju s klasičnim pozorištem ili filmom?- Imao sam čast da budem dio gotovo svih mjuzikala koji su se odigrali u Sarajevu zadnjih 15 godina, tako da mogu reći da se osjećam prilično na svom terenu. Možda baš zbog toga što se nisam odredio za samo jednu formu, mjuzikl mi daje priliku da se ispoljim u više formi i beskrajno uživam u tome.Kako ste se pripremali za ovu ulogu – je li bilo dodatnih izazova kada je riječ o kombinaciji glume, pjevanja i plesa?- Ovaj mjuzikl je specifičan zbog toga što prati odrastanje i sazrijevanje likova. Interesantno mi je igrati nekoga ko ima 17 godina, a na kraju priče je odrasla, zrela osoba.Šta Vam je do sada bio najizazovniji, a šta najljepši trenutak tokom proba i rada na predstavi?- Moram biti iskren, najdraže mi je raditi sa Dinom Mustafićem kao rediteljem. On je nepresušna inspiracija i čast mi je biti dio njegove vizije.<h2>Rasprodate karte</h2>Kako biste opisali saradnju s ostatkom glumačke ekipe, dirigentom, horom i Sarajevskom filharmonijom? Jeste li nešto novo naučili od njih?- Osjeti se da smo svi jedna ekipa. Uživam raditi sa ljudima koji daju svoj maksimum kako bi ostavili dobar trag u nečemu ovako velikom. A ovaj grad zaslužuje samo najbolje.Koliko Vam znači podrška publike, posebno mladih koji se možda prvi put susreću s mjuziklom kao žanrom?- Činjenica da su sve karte skoro rasprodate govori da je publika željna ovakvog sadržaja. Radujem se da vidim reakcije publike jer sam uvjeren da niko neće ostati ravnodušan! A možda i probudimo želju mladima da nekada u budućnosti budu dio mjuzikla.Postoji li neka scena ili pjesma iz mjuzikla koja Vam je posebno draga ili s kojom se najviše poistovjećujete?- Moram priznati da ne postoji pjesma koja mi nije draga. Svaka ima svoju priču gdje se desi magija. Možda bih izdvojio one na kojima nam se pridruži i hor opere. Nevjerovatan je osjećaj na sceni u tim trenucima.Šta biste poručili mladima koji razmišljaju o tome da krenu Vašim putem i okušaju se u glumi – posebno u ovako zahtjevnom formatu poput mjuzikla?- Poručio bih da ulažu u razvoj sve tri forme - glumu, pjevanje i ples. Nije lako, ali je na kraju veliko zadovoljstvo kada vidimo da nas rad rezonuje sa publikom. Također, trebamo da pokažemo da i mi u BiH možemo napraviti ovako nešto na svjetskom nivou.<h2>Sve opcije</h2>Kako vidite svoj dalji razvoj – planirate li ostati u mjuziklu, okušati se u drugim žanrovima ili možda i na filmu?- Otvoren sam za sve opcije i rado ću se odazvati pozivu za nove projekte.

Radujem se da vidim reakcije publike, najdraže mi je raditi sa Dinom Mustafićem kao rediteljem

Alen Hadžić o projektu života za "Dnevni avaz": Sarajevo zaslužuje samo najbolje

U Pozorištu mladih Sarajevo danas, u 11.00 sati, za najmlađe ljubitelje teatra bit će upriličena dječija predstava “Ježeva kućica”, prema istoimenoj i jednoj od najljepših priča Branka Ćopića, koja je nezaobilazna u odrastanju generacija i dio obavezne lektire. Reditelj je Dubravka Zrnčić-Kulenović, a igraju: Alma Merunka, Anita Kajasa-Memović, Ajla Cabrera, Sanin Milavić, Damir Kustura i Mirza Dervišić.Likovna rješenja lutaka i maski uradila je Mirjana Čistopoljski, scenografiju Alena Gojak, kostimografiju Adisa Vatreš-Selimović, muziku Nedim Zlatar, a koreografiju potpisuje Samra Mlinar-Mandić.

Prema istoimenoj i jednoj od najljepših priča Branka Ćopića

U Pozorištu mladih Sarajevo danas, u 11 sati, dječija predstava „Ježeva kućica“

Tradicionalna manifestacija Tuzlanski pozorišni dani, koja se održava u Narodnom pozorištu Tuzla, i ove godine donosi bogat i raznovrstan program. Festival s dugogodišnjom historijom, koji je godinama imao revijalni karakter, od prošle godine prerastao je u takmičarski pozorišni festival, fokusiran isključivo na predstave iz Bosne i Hercegovine.Direktor Narodnog pozorišta Tuzla Mirza Ćatibušić u razgovoru za “Dnevni avaz” otkrio je šta publika može očekivati od ovogodišnjeg izdanja festivala, ali i osvrnuo se na stanje kulture u Tuzli i značaj ove manifestacije za cijelu zemlju.- Dugo godina Tuzlanski pozorišni dani bili su revijalnog karaktera, okupljali pozorišne radnike iz BiH i regiona i omogućavali publici da u kratkom periodu vidi raznovrsne predstave koje nema priliku gledati svaki dan - kaže Ćatibušić.<h2>Novi format</h2>Međutim, kako ističe, postojala je potreba za još jednim takmičarskim festivalom u BiH. Tako je manifestacija od prošle godine dobila novi format, uz utemeljenje nagrade Radoslav Zoranović, u čast osnivača Narodnog pozorišta Tuzla i jednog od najvažnijih imena bosanskohercegovačkog teatra.- Imali smo četiri nagrade prošle godine za najbolju predstavu, najboljeg glumca, najbolju glumicu i nagradu publike. Ove godine uvodimo još dvije važne nagrade, a to su za najbolju dramaturgiju, koja će nositi ime Nijaza Alispahića, i za najbolju muziku Ahacin Horozić. Na taj način odajemo počast ljudima koji su obilježili našu pozorišnu scenu, a posebno onima koji su ostavili dubok trag u Tuzli – dodaje Ćatibušić.Festival će biti svečano otvoren u petak, 14. novembra 2025., premijerom predstave „Plavi avion“, grandioznog mjuzikla rađenog po muzici Darka Rundeka, u režiji Dušanke Belade. Na sceni će biti angažiran veliki broj glumaca, a Ćatibušić ističe da će predstava biti „dostojna otvaranja festivala“. U nastavku festivala, publika će imati priliku gledati najbolje predstave iz BiH: BNP Zenica s nagrađivanom predstavom „Mala“, SARTR Sarajevo s predstavom „Tri boje cvekle“, Gradsko pozorište Semberija Bijeljina sa „Hasanaginicom“, Hrvatsko narodno kazalište Mostar s predstavom „Sjećanje vode“, Narodno pozorište Sarajevo s predstavom „Marlene Dietrich: 5 tačaka optužnice“, u režiji Harisa Pašovića.Festival će zatvoriti Hrvatsko kazalište iz Pečuha s predstavom „Totovi“, dok će iste večeri biti upriličeno svečano zatvaranje i dodjela nagrada.<h2>Duga tradicija</h2>Govoreći o stanju kulture u Tuzli i odzivu publike, Ćatibušić je optimističan: „Narodno pozorište Tuzla ima tradiciju dugu više od 70 godina. Tuzla je grad koji voli pozorište, a naša je dužnost da publici damo raznolik i kvalitetan repertoar“.Bez obzira na ekonomske izazove, inflaciju, pandemiju i sve druge prepreke koje su posljednjih godina pogodile kulturni sektor, publika ne izostaje.- Pozorište je preživjelo sve epohe, i televiziju, i internet, i društvene mreže. Ono i dalje ima svoju publiku jer pruža nešto što ništa drugo ne može – živi kontakt, emociju, zajedništvo – kazao je Ćatibušić.Na kraju, Ćatibušić ističe da je cilj Narodnog pozorišta Tuzla da pronađe balans između umjetničkog kvaliteta i pristupačnosti, te da svoj program gradi u skladu s interesima i potrebama publike.<h2>Borba protiv femicida</h2>Osim takmičarskog dijela, festival ove godine donosi i snažan off-program, tematski posvećen borbi protiv femicida.- Nažalost, Tuzlanski kanton prednjači po broju slučajeva femicida. Imat ćemo dvije predstave koje se direktno bave ovom temom. Želimo iskoristiti pažnju festivala da adresiramo jedno od najvažnijih društvenih pitanja današnjice - ističe Ćatibušić.

Dugo godina Tuzlanski pozorišni dani bili su revijalnog karaktera, kaže Ćatibušić

Ćatibušić: Tuzla je grad koji voli pozorište

Direktor NP-a Tuzla Mirza Ćatibušić za "Avaz" o kulturi: Važno je pronaći balans između umjetničkog kvaliteta i pristupačnosti

Fondacija "Alija Izetbegović" i Muzej "Alija Izetbegović" upriličili su u petak 17. oktobra u Narodnom pozorištu svečani koncert na kojem je premijerno izvedena simfonijska poema "Moj bijeg u slobodu" kompozitora i dirigenta, Emira Mejremića.<h2>Umjetnički izraz&nbsp;</h2>Nakon zapažene izvedbe Mejremićevog djela iz Fondacije "Alija Izetbegović" su uputili osvrt posvećen poemi "Moj bijeg u slobodu".- U potpuno autorski napuštenom muzičkom prostoru nastala je simfonijska poema kompozitora koji stvaralačkim umijećem pokreće kompoziciju do vrhunca umjetničkog izraza. Riječ je o klasičnoj formi, složenoj i istovremeno otvorenoj, koja kontinuirano komunicira sa slušaocem i potpuno ga obuzima. Ovo djelo preuzima publiku, prodire u srž teme kojom Mejremić analizira ličnost i djela Alije Izetbegovića. Početak kompozicije uvodi nas u Izetbegovićev život i unutrašnji svijet, a melodijska linija potiče na promišljanje o složenosti života, patnji, ljubavi, ideji, ratu, moralu i slobodi.Sve je jasno i precizno istaknuto, potcrtano osnovnom temom u koju nas Mejremić neprestano vraća. Nosilac djela je ideja slobode koja odjekuje i odiše čežnjom – istom onom koju su živjeli Izetbegović i njegovi savremenici.<h2>Historijski značaj&nbsp;</h2>U osvrtu se navodi da autor u samoj poemi, kroz solo dionice violine, oboe, flaute, horne i udarača, oblikuje stalnu težnju ka uzvišenom, vodeći nas kroz bogatstvo najrazličitijih elemenata muzičkog izraza.Poseban trenutak nastaje u solo dionicama violine, koje izvode Tamara Arsovski i Alma Dizdar, trenutak u kojem se ogleda sva ljepota i prepoznavanje sofisticiranog izraza i Mejremićevog talenta. Upravo ovdje evidentira se genijalnost koja se ne ispoljava kroz senzacionalnost, nego kroz ljepotu i uzvišenost.Nakon solo dionica pred slušaocem se otvara raskoš izraza, sa svim dubinama i širinama koje stvaralački um može dosegnuti. Mejremić zadire u dubinu emocije, slojevito prodire u silinu tona. Takva široka masa zvuka odzvanja još samo u djelima velikih majstora. Kompozicija se završava u tom maniru, u maniru velikog kompozitora, koji voli svoju domovinu i stoji pred historijom u sadašnjem trenutku, spreman da budućnosti pokloni djelo kakvo je “Moj bijeg u slobodu”, saopćeno je iz Fondacije Alija Izetbegović.

Nakon zapažene izvedbe Mejremićevog djela iz Fondacije "Alija Izetbegović" su uputili osvrt posvećen poemi "Moj bijeg u slobodu"

Premijerno izvedena poema "Moj bijeg u slobodu" Emira Mejremića

U vremenu kada je mnogima teško doći do posla, a još teže osobama s invaliditetom i kada se zna da je diskriminacija o tom pitanju gotovo vječiti problem u ovoj državi, direktor UKC-a RS Vlado Đajić nam je pokazao kako inkluzija ne smije biti izuzetak, već standard.Prije dvije godine svoje mjesto u kolektivu te zdravstvene ustanove pronašao je mladić Haris Eminović koji se od rođenja bori s artrogripozom, zbog koje je prošao 13 operacija. Zahvaljujući upravo Đajiću, Eminović je u UKC-u RS zaposlen kao laboratorijsko-sanitarni tehničar.Đajićev čin nije bio vođen sažaljenjem, već iskrenim uvjerenjem da svi imaju pravo na dostojanstven rad i poštovanje. Osim što je sjajan tehničar, mladi Eminović je i odličan sportista.Zaigravši s njim revijalni stonoteniski meč, Đajić je pokazao koliko cijeni i poštuje mladog Eminovića, poželjevši mu sreću i uspjeh, javno ga pohvalivši, a svima nama je održao lekciju koliko jedna pojedinačna odluka može imati društvene odjeke i kako se, zapravo, ruše predrasude, ali i otvaraju vrata jednako svima.

Harisu Eminoviću, mladiću s artrogripozom, omogućio zaposlenje

Vlado Đajić: Direktor humanista

Društvo pisaca u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Fondacijom "Mak Dizdar“, u okviru 64. Sarajevskih dana poezije, u Galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH održaće večeras u 20.00 sati poetsko-muzički performans "MakDan“ povodom obilježavanja 108. godišnjice rođenja Maka Dizdara.U programu sudjeluju bosanskohercegovačka glumica Jasna Diklić i glumac Amar Selimović, dok će u ime Društva pisaca u Bosni i Hercegovini o Maku govoriti Slobodan Blagojević.Muzička pratnja ovom programu je Džanin Zeković.Ovogodišnje izdanje festivala obilježeno je učešćem više od 40 autora iz Bosne i Hercegovine, regiona i Evropske unije, čime se potvrđuje međunarodni značaj i kontinuirana otvorenost festivala prema savremenim književnim tokovima i interkulturnom dijalogu.Poseban značaj 64. festivala ogleda se u činjenici da Društvo pisaca u Bosni i Hercegovini ove godine obilježava 80 godina postojanja, što predstavlja važan jubilej ne samo za Društvo pisaca u BiH, nego i za kompletnu književnu scenu u Bosni i Hercegovini i šire, saopćeno je iz Društva pisaca BiH.

U programu sudjeluju bosanskohercegovačka glumica Jasna Diklić i glumac Amar Selimović

Večeras poetsko - muzički performans "MakDan"

U Pozorištu mladih Sarajevo večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena predstava “Doviđenja”, prema dramskom tekstu švicarskog pisca Antoina Jakuda (Antoine Jaccoud) u prijevodu Vladimira Pavlovića i režiji Aleša Kurta.Uloge u predstavi tumače Belma Lizde-Kurt i Elvis Jahić, koji uvode gledatelje u svijet utopije kroz život dvoje razvedenih roditelja koji se emotivno suočavaju s oproštajem od sinova.<h2>Dječija predstava</h2>Dok u JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo danas, u 11.00 sati, prikazuje dječiju predstavu “Medved in mali” gostujućeg Lutkarskog pozorišta Ljubljana.Jednog dana, iz izgubljenog jajeta se izlegne pače koje od samog početka misli da je medvjed. Medvjeđe lice je prvo što vidi. Iza slova priče i drveća zamišljene šume kriju se neka izuzetno važna pitanja o suživotu i prihvatanju drugih.&nbsp;

JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo danas, u 11.00 sati, prikazuje dječiju predstavu “Medved in mali”

U Pozorištu mladih Sarajevo večeras predstava „Doviđenja“

U JU Centar za kulturu mladih Općine Centar sinoć je održano posebno druženje koje je priredio reditelj Haris Dubica, autor filma i knjige "Pisma snova".Publika je imala priliku da čuje zanimljive detalje o samom projektu, ali i da se druži s dijelom filmske ekipe. Atmosfera je bila opuštena – plesalo se, pjevalo i razgovaralo o procesu snimanja filma koji je već uveliko u produkciji.Film "Pisma snova" nastao je po istoimenoj knjizi, a u glavnim ulogama pojavljuju se neke od najvećih regionalnih zvijezda, među kojima su Tarik Filipović, Nikola Kojo i Džejla Ramović.Dok se snimanje nastavlja, Dubica je odlučio da publici približi priču na jedinstven način – kroz večer druženja, muzike i razgovora o snovima koji postaju stvarnost.Bonus video:

Miljenku Jergoviću bit će uručena nagrada Ismail Kadare za euro-balkansku saradnju

Pokretanje međunarodnog festivala "Halid Bešlić" i izgradnja spomen kuće u Knežini

Prihod od predstave "Bajka o pozorištu" NPM donira stanovništvu Gaze

Internacionalni festival "Dani Jurislava Korenića" od 16. novembra u Kamernom teatru 55

Film 'Izolacija' pobjednik 14. Tuzla Film Festivala

Rade Šerbedžija i Zapadni kolodvor 15. novembra u Sarajevu

U SARTR-u večeras drama “Oslobođenje Sarajeva”

Glumac Nedim Šuvalija za "Dnevni avaz" o mjuziklu "Sarajevo moje drago": Talenat je ništa bez rada

Alen Hadžić o projektu života za "Dnevni avaz": Sarajevo zaslužuje samo najbolje

U Pozorištu mladih Sarajevo danas, u 11 sati, dječija predstava „Ježeva kućica“

Direktor NP-a Tuzla Mirza Ćatibušić za "Avaz" o kulturi: Važno je pronaći balans između umjetničkog kvaliteta i pristupačnosti

Premijerno izvedena poema "Moj bijeg u slobodu" Emira Mejremića

Vlado Đajić: Direktor humanista

Večeras poetsko - muzički performans "MakDan"

U Pozorištu mladih Sarajevo večeras predstava „Doviđenja“

Sarajevska publika uživala s Harisom Dubicom: Druženje koje se pamti

Kultura

Miljenku Jergoviću bit će uručena nagrada Ismail Kadare za euro-balkansku saradnju

Pokretanje međunarodnog festivala "Halid Bešlić" i izgradnja spomen kuće u Knežini

Prihod od predstave "Bajka o pozorištu" NPM donira stanovništvu Gaze

Internacionalni festival "Dani Jurislava Korenića" od 16. novembra u Kamernom teatru 55

Film 'Izolacija' pobjednik 14. Tuzla Film Festivala

Rade Šerbedžija i Zapadni kolodvor 15. novembra u Sarajevu

U SARTR-u večeras drama “Oslobođenje Sarajeva”

Glumac Nedim Šuvalija za "Dnevni avaz" o mjuziklu "Sarajevo moje drago": Talenat je ništa bez rada

Alen Hadžić o projektu života za "Dnevni avaz": Sarajevo zaslužuje samo najbolje

U Pozorištu mladih Sarajevo danas, u 11 sati, dječija predstava „Ježeva kućica“

Direktor NP-a Tuzla Mirza Ćatibušić za "Avaz" o kulturi: Važno je pronaći balans između umjetničkog kvaliteta i pristupačnosti

Premijerno izvedena poema "Moj bijeg u slobodu" Emira Mejremića

Vlado Đajić: Direktor humanista

Večeras poetsko - muzički performans "MakDan"

U Pozorištu mladih Sarajevo večeras predstava „Doviđenja“

Sarajevska publika uživala s Harisom Dubicom: Druženje koje se pamti