Komemoracija bh. producentu Damiru Ibrahimoviću održat će se u srijedu, 15. oktobra, u Narodnom pozorištu u Sarajevu s početkom u 11 sati.Iz Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine uputili su poziv javnosti uz poruku: "Pozivamo vas da se s nama oprostite od našeg kolege i prijatelja".Podsjetimo, bosanskohercegovački filmski producent i osnivač produkcijske kuće "Deblokada" preminuo je sinoć u 61. godini.Damir je sa svojom suprugom, rediteljicom Jasmilom Žbanić, 1997. godine osnovao produkcijsku kuću "Deblokada". Prvi film koji je producirao bio je Jasmilin film "Crvene gumene čizmice".Među kinematografskim ostvarenjima na kojima je radio su filmovi "Znam kako dišeš", "Grbavica", "Quo Vadis, Aida?", "Blum: Gospodari svoje budućnosti", "Love Island", "Jedan dan u Sarajevu", "Na putu" i drugi.Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Jasmilu je upoznao u skloništu tokom opsade Sarajeva. Par ima kćerku Zoe Ibrahimović, koja studira na Njemačkoj akademiji za televiziju i film (DFFB) u Berlinu, na odsjeku za scenarij.Od Damira su se oprostile brojne kolege i saradnici. Njegova supruga Jasmila Žbanić objavila je na Facebooku:- Najljepša duša, utjelovljenje ljubavi i životne radosti, duha i plemenitosti. Za mene je bio čitav svijet. Zajedno smo bili od 1992. godine. U ratu je bio pripadnik Laste – vraćao se s linija blatnjav i umoran, a opet širio beskrajan optimizam. U našem radu, kroz Deblokadu, koju smo osnovali 1997. godine, on je bio srce koje je stajalo iza svega - navela je Žbanić.

Iz Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine uputili su poziv javnosti uz poruku: "Pozivamo vas da se s nama oprostite od našeg kolege i prijatel

Komemoracija Damiru Ibrahimoviću održat će se 15. oktobra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Bh. rediteljica Jasmila Žbanić na društvenim mrežama se oprostila od supruga Damira Ibrahimovića, koje je iznenada preminuo jučer u 61. godini.- Najljepša duša, otjelotvorenje ljubavi i životne radosti, duha i plemenitosti. Za mene je bio čitav svijet. Zajedno smo bili od 1992. godine. U ratu je bio pripadnik Laste – vraćao se s linija blatnjav i umoran, a opet širio beskrajan optimizam. U našem radu, kroz Deblokadu, koju smo osnovali 1997. godine, on je bio srce koje je stajalo iza svega - poručila je.Dodala je da su zajedno stvarali "Grbavicu", "Crvene gumene čizme", "Na putu", "Otok ljubavi", "Airborn", "Slike s ugla", "Muškarci ne plaču", "Cure", "Za one koji ne mogu da govore", "Rusa", "Dnevnik graditelja", "Dah", "Quo vadis, Aida?", "Znam kako dišeš", "Bluma".- Volio je izazove i pobjede. Radovali smo se susretima s publikom, nagradama, festivalima – s istom strašću prema filmu i pričama Voljeli smo se, voljeli raditi, i svaki dan bio je pun ideja i smijeha. I kad je bilo teško, nalazio je način da bude lakše – s dostojanstvom i manirima najplemenitijeg čovjeka. Volio je svoju Zoe, s kojom je bio povezan magičnom vezom. Volio je svoje prijatelje i rodbinu, svoje rodno Sarajevo i dragi Stolac, volio je Želju, volio raju, volio ljude. Bio je dječak – vedar, čist i zaigran. Planirali smo mnogo toga i ostvarit ćemo – ja u ovom preteškom svijetu, a on sa mnom, svakog dana. Pa neće nas valjda nešto banalno poput smrti u tome omesti?Svim prijateljima želim zahvaliti na riječima podrške i utjehe koje ste mi uputili. Trenutno nisam u mogućnosti odgovarati ni na poruke ni na pozive. Znam koliko ste voljeli Tumbu, i znam da je i vama teško. Hvala vam što ste ga učinili sretnim čovjekom. Komemoracija će se održati 15. 10. u 11h u Narodnom pozorištu. O ukopu urne obavijestit ćemo naknadno - naglasila je.

I kad je bilo teško, nalazio je način da bude lakše – s dostojanstvom i manirima najplemenitijeg čovjeka

Jasmila Žbanić se emotivno oprostila od supruga: Za mene je bio cijeli svijet, volio je Sarajevo, Stolac, Želju, raju, ljude...

Večeras je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Zijahu Sokoloviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Festivala MESS, kao najznačajnije festivalsko priznanje koje dodjeljuje Direkcija.Uručujući Zlatni lovorov vijenac Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS naglasio je da to nije nagrada "samo za doprinos umjetnosti teatra, nego za trajnost, za hrabrost postojanja na sceni, za lojalnost glumi kao životnom pozivu.- Zijah Sokolović je već više od pola stoljeća jedno od najprepoznatljivijih i najpostojanijih lica našeg glumišta. Njegova karijera nije samo impresivna po brojkama već i po onome što te brojke znače: istrajnost, radoznalost, vjeru u teatar i vjeru u čovjeka. U njegovim predstavama uvijek je riječ o suštinskom pitanju: šta znači biti čovjek, šta znači biti glumac, i kako se kroz igru brani dostojanstvo života. Bilo da stoji sam na sceni ili dijeli prostor s ansamblom, Sokolović uvijek gradi most između umjetnosti i publike, između humora i bola, između ironije i nježnosti - zaključio je Kreševljaković. - Krenuo sam na ovaj zanimljiv put davne 1978. godine sa idejom da je glumac vladar iluzije, i evo već 46 godina igram aktivno ovu predstavu, a publika još uvijek očigledno želi da je gleda. To je dokaz da je pozorište ishodište jedinstvenosti a glumac je čovjek koji treba tražiti to ishodište. Zapamtite, nikada nije kasno da čovjek podigne revoluciju - rekao je glumac Zijah Sokolović.<h2>Promocija knjige</h2>Ovom prilikom je održana promocija knjige Zijaha Sokolovića „Glumac…je glumac…je glumac“, prema kojoj je nastala i predstava koja je odigrana više od 1600 puta u proteklih 46 godina.&nbsp;- Zijah Sokolović je zamislio, odsanjao, zapisao, stvorio dramski tekst. Za teatar, za publiku, nevažno je da li je taj tekst nastao prije predstave ili je zapisan nakon godina i godina igranja. Riječ je o dramskom tekstu koji se pretvara da je monodrama i o čovjeku koji se pretvara da je sam na sceni. Mudar dramski tekst ostavlja prostor za različita čitanja i igranja. Zato ova drama možda ponajviše podsjeća na jazz, a Ziketovo glumačko umijeće na savršenog muzičara koji uživa u izvedbi, koji dobro zna da je improvizacija dopuštena samo najboljima, sigurnim u partituru, u osnovnu temu. I ideju, naravno - rekao je između ostalog na promociji knjige dramaturg i pisac Almir Imširević.<h2>Bogata karijera</h2>Zijah A. Sokolović jedna je od najznačajnijih ličnosti filma i tetara u Bosni i Hercegovini, a više od pet decenija kontinuirano djeluje u pozorištu, filmu i televiziji, gradeći opsežan, raznovrstan i trajno relevantan umjetnički opus. U svojoj izuzetno bogatoj karijeri Zijah Sokolović je ostvario više od 150 teatarskih uloga, 28 televizijskih serija i 57 filmskih ostvarenja, od kojih su mnoga obilježila jugoslavensku, postjugoslavensku i bh. kinematografiju. Osvojio je ukupno 104 priznanja, među kojima je više od 22 Grand Prixa, sedam nagrada za životno djelo, tri Zlatne kolajne, dvije Zlatne Arene i četiri Zlatna lovorova vijenca na festivalu MESS. Kroz bogatu međunarodnu karijeru, od Sarajeva i Beča do Ljubljane, Zagreba, Skopja i Beograda, ostavio je snažan trag kao glumac, reditelj i profesor, prenoseći znanje generacijama studenata u Linzu, Osijeku i Beogradu. Zijah Sokolović je umjetnik čije djelo prevazilazi granice pozorišta. Živi tamo gdje je pozorište i umjetnost.Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dobili su mnogi istaknuti domaći i regionalni umjetnici kao što su Ines Fančović, Nermin Tulić, Radovan Marušić, Nada Đurevska, Zoran Bečić Mustafa Nadarević, Tvrtko Kulenović, Kaća Dorić, Sead Bejtović, Oskar Danon, Kompanija East West Centar, Mirjana Karanović, Žarko Mijatović, Katarina Kocka, Ljubica Ostojić, Vanja Popović, Rade Šerbedžija, Agencija Fabrika, Josip Pejaković, Jasna Diklić, Nijaz Alispahić, posthumno Dragan Jovičić, Tomaž Pandur, Milka Podrug Kokotović, Gradimir Gojer, ali i istaknuta evropska i svjetska imena kao što su: Susan Sontag, Bibi Anderson, Petar Schumann, Massimo Schuster, Frank Castorf, Paolo Magelli, Jan Lauwers, Giorgio Ursini, Chris Keulemans, Herve Loichemol i Lee Delong.&nbsp;

Više od pet decenija kontinuirano djeluje u pozorištu, filmu i televiziji, gradeći opsežan, raznovrstan i trajno relevantan umjetnički opus

Zijahu Sokoloviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Festivala MESS

Muž naše poznate rediteljice Jasmile Žbanić, Damir Ibrahimović, preminuo je sinoć u Sarajevu, saznaje Raport.Ibrahimović je bio poznati producent koji je zajedno s našom rediteljicom imao produkcijsku kuću "Deblokada".Damir Ibrahimović je rođen 18. jula 1965. godine, u Sarajevu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Direktor je Udruženja umjetnika "Deblokada" i producent i režiser dugometražnih i kratkometražnih filmova.Jasmila i Damir imaju kćerku Zoe.

Damir Ibrahimović je rođen 18. jula 1965. godine, u Sarajevu

Umro poznati producent i muž Jasmile Žbanić Damir Ibrahimović

Narodno pozorište Sarajevo večeras, u okviru Internacionalnog teatarskog festivala MESS, u 19.30 sati, upriličit će dramu “Ogledalo” autora Andreja Tarkovskog.U produkciji Bulenta Ozdila, projekt reinterpretira Tarkovskovo kulturno naslijeđe kroz spoj teatra, performansa i vizuelne umjetnosti, u saradnji s Njemačkim državnim teatrom u Temišvaru.Na daskama Kamernog teatra 55 večeras, u 20.00 sati, bit će izvedena drama “Knjiga mojih života” Aleksandra Hemona. Režiju potpisuje Sabrina Begović, a uloge tumače: Boris Ler, Maja Izetbegović, Amar Selimović, Mirna Jogunčić, Sabit Sejdinović i Merima Ovčina.Ova zbirka autobiografskih eseja i toka misli Aleksandra Hemona, prekookeanskog Sarajlije iz Čikaga, govori o nevinosti odrastanja na ulicama Sarajeva i sazrijevanju i sučeljavanju sa svim hororima svakodnevnog života u Čikagu, u Americi – zemlji snova.&nbsp;

Kamerni teatar 55 prikazuje predstavu “Knjiga mojih života”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Ogledalo“

U Kamernom teatru 55 u Sarajevu večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Blank” urađena prema romanu Feđe Štukana, objavljenom 2018. godine. U romanu je Štukan prikazao svoju borbu s vlastitim demonima, traume rata i ovisnost.Režiju potpisuje Kokan Mladenović, a glumačku postavu predvodi sam autor, Štukan, čije prisustvo na sceni dodatno pojačava očekivanja publike.&nbsp;Ostale uloge tumače: Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Amar Selimović, Boris Ler, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković i Sin Kurt.

Glumačku postavu predvodi sam autor, Štukan, čije prisustvo na sceni dodatno pojačava očekivanja publike

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Blank“

Zijah Sokolović ovogodišnji je dobitnik najvišeg festivalskog priznanja koje dodjeljuje Direkcija Festivala MESS, Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra.Ovo posebno priznanje će mu biti dodijeljeno u petak, 10. oktobra u 18 sati na Akademiji scenskih umjetnosti kada će ujedno biti upriličena i promocija trećeg izdanja njegove knjige "Glumac…je glumac…je glumac".- Festival MESS sa posebnim ponosom dodjeljuje Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Zijahu A. Sokoloviću: glumcu, reditelju, piscu i profesoru čije je stvaralaštvo obilježilo više od pola stoljeća pozorišne umjetnosti u Bosni i Hercegovini, regionu i Evropi. Zijah Sokolović predstavlja jedinstvenu pojavu u teatarskom prostoru jugoistočne Evrope i šire, umjetnika čiji opus spaja istrajnost, istraživački duh i nepresušnu strast prema sceni. Tokom više od pet decenija stvaralačkog rada, on je utjelovio sve slojeve pozorišne umjetnosti: od glume, režije i dramskog pisma do pedagoškog i društvenog angažmana - obrazložili su iz Direkcije MESS-a.<h2>Ličnost filma</h2>Zijah A. Sokolović jedna je od najznačajnijih ličnosti filma i teatra u Bosni i Hercegovini, a više od pet decenija kontinuirano djeluje u pozorištu, filmu i televiziji, gradeći opsežan, raznovrstan i trajno relevantan umjetnički opus. U svojoj izuzetno bogatoj karijeri Zijah Sokolović je ostvario više od 150 teatarskih uloga, 28 televizijskih serija i 57 filmskih ostvarenja, od kojih su mnoga obilježila jugoslavensku, postjugoslavensku i bh. kinematografiju.Osvojio je ukupno 104 priznanja, među kojima je više od 22 Grand Prixa, sedam nagrada za životno djelo, tri Zlatne kolajne, dvije Zlatne Arene i četiri Zlatna lovorova vijenca na festivalu MESS.Njegovo ime neraskidivo je vezano za historiju Festivala MESS, s kojim dijeli više od četrdeset godina zajedničke povijesti, stvaranja i vjere u snagu scene. Zijah Sokolović je 30. marta 1978. godine, na XVII Festivalu MESS, u sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum, izveo premijeru monodrame "Glumac…je glumac…je glumac", predstave koja je tada označila početak jedne izuzetne umjetničke epohe.<h2>Međunarodna karijera</h2>Ta predstava, koja je do danas izvedena više od 1.600 puta u dvadesetak zemalja, postala je simbol istrajnosti, autorskog integriteta i neprekidnog dijaloga između glumca i publike. Na temelju iste nastala je i knjiga "Glumac… je glumac… je glumac", koja kroz osobno i profesionalno iskustvo svjedoči o etici, hrabrosti i smislu glumačkog poziva.Kroz bogatu međunarodnu karijeru, od Sarajeva i Beča do Ljubljane, Zagreba, Skopja i Beograda, ostavio je snažan trag kao glumac, reditelj i profesor, prenoseći znanje generacijama studenata u Linzu, Osijeku i Beogradu. Zijah Sokolović je umjetnik čije djelo prevazilazi granice pozorišta.U svojim javnim istupima i umjetničkim projektima, Sokolović neprestano brani ideju glume kao životnog poziva i ljudske potrebe za istinom i razumijevanjem. On je svojim djelovanjem svjedočio da teatar može biti i prostor otpora i prostor nade, i umjetnost i etička obaveza.Njegov rad odlikuje se spojem hrabrosti, intelektualne radoznalosti i humanizma. Kroz pedagoški i društveni angažman, ali i kroz vlastite umjetničke projekte, Zijah Sokolović neumorno propituje ulogu glumca u društvu, granice i mogućnosti umjetničkog izraza, te vrijednost teatra kao medija za empatiju, kritičko promišljanje i dijalog.Dodjelom Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra Zijahu A. Sokoloviću, Festival MESS izražava zahvalnost umjetniku koji je glumački poziv pretvorio u oblik trajnog stvaralačkog svjedočanstva: o životu, o umjetnosti i o čovjeku.

Ovo posebno priznanje će mu biti dodijeljeno u petak, 10. oktobra u 18 sati 

Zijah Sokolović dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra

U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Svijet i sve u njemu” Nastala prema romanu “Bejturan i ruža” Aleksandra Hemona, predstava prati jednu od najljepših ljubavnih priča u savremenoj književnosti.Režiju potpisuje Selma Spahić, a uloge tumače: Ermin Bravo, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Tatjana Šojić, Kemal Rizvanović, Igor Skvarica, Hana Zrno i Faruk Hajdarević.“Svijet i sve u njemu” je višejezični, polifoni, uzbudljivi ep o ljubavi i izbjeglištvu.Pozorište mladih Sarajevo večeras, u okviru Internacionalnog teatarskog festivala MESS, u 18.00 sati, prikazuje predstavu “Frankenštajn” rađenu prema motivima iz romana „Frankenštajn“ Meri Šeli (Mary Shelley) u produkciji Teatra za djecu i omladinu Skoplje. Reditelj je Kokan Mladenović, a uloge tumače: Angela Dimitrova, Matea Jankovska, Bojan Kirkovski, Nenad Mitevksi, Nikola Nakovski, Nataša Petrović i Simona Spirovska.Cilj predstave je istraživanje različitih praksi diskriminacije u društvu u kome živimo. Pitanje ko je i šta je, šta može biti i ko sve može biti „čudovište“...

Pozorište mladih Sarajevo, u okviru MESS-a, prikazuje predstavu “Frankenštajn”

Scena iz drame “Svijet i sve u njemu”

U SARTR-u večeras drama “Svijet i sve u njemu”

Prvi bosanskohercegovački mjuzikl "Sarajevo, moje drago" kompozitora Zlatana Fazlića Fazle, pod dirigentskom palicom maestra Ranka Rihtmana, u režiji Dine Mustafića praizvedbeno će biti postavljen na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u srijedu, 22. oktobra 2025. godine sa početkom u 19.30 sati.Praizvedba je zakazana za petnaest dana, a mi vam donosimo dio atmosfere prikazane kroz objektiv Velije Hasanbegovića.Autor libreta i dvadeset kompozicija je Zlatan Fazlić Fazla a aranžmane muzičkih numera napravio je maestro Ranko Rihtman koji će i dirigovati orkestrom Sarajevske filharmonije. U mjuziklu ''Sarajevo, moje drago'' sudjelovat će velika glumačka ekipa vrhunskih domaćih pozorišnih umjetnica/umjetnika i članova dramskog ansambla NPS, Baleta NPS, hora Opere NPS uz pratnju benda sastavljenog specijalno za ovu produkciju.- Mjuzikl "Sarajevo, moje drago“ je poziv na sjećanje, ali i na slavlje života. Kroz muziku, ples i emociju želimo da oživimo duh grada koji i u boli zna pjevati, i u tami pronalazi svjetlo. Sarajevo je u svojoj suštini uvijek bilo više od prostora, ono je stanje duše, način gledanja na svijet, sposobnost da se iz tuge rodi humor, iz poraza dostojanstvo, iz tišine pjesma.Ova predstava želi da kroz scenski izraz sačuva fenomen sarajevskog duha: toplinu, ironiju, prkos i nježnost. Muzika ovdje nije samo pratnja, nego srž pripovijedanja, ona otvara sjećanja, gradi mostove između generacija i povezuje ono što se činilo izgubljenim."Sarajevo, moje drago" nije nostalgija, nego pulsirajuće prisjećanje da kultura ovog grada ima moć da nas okupi, podsjeti ko smo i zbog čega smo ostali svoji. To je naš zajednički refren, o ljubavi, otpornosti i identitetu koji se ne da ugasiti - izjavio je reditelj Dino Mustafić.U ovom mjuziklu očekuje nas veliki broj umjetnica i umjetnika koji će ispuniti scenu Narodnog pozorišta Sarajevo: Ermin Bravo, Aldin Omerović, Sanjin Arnautović, Nedim Šuvalija, Haris Bidžan, Issa Osmić, Armin Omerović, Marko Mirković, Alen Hadžić Morris, Tarik Mulaomerović, Franko Bralo, Anastasija Dunjić, Iva Prgić, Sara Seksan, Nikolina Vujić, Andrea Aković, Vedrana Božinović, Mediha Musliović, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Izudin Bajrović, Rijad Ljutović, Merima Lepić Redžepović, Iman Bubić, Mona Muratović i Lejla Hakalović.- Biti dio zove sjajne autorske i izvođačke ekipe predstavlja veliku čast i radost, ali istovremeno i odgovornost jer želimo na najljepši način ispričati sjajno napisanu priču o našem Sarajevu. Jednak je izazov donijeti i dvadeset novih songova kroz koje sjajna glumačka ekipa dosljedno prati priče likova koje tumače. Vrhunski autorski rad Zlatana Fazlića Fazle uz sjajne aranžmane maestra Ranka Rihtmana garant su da će songovi iz ovog mjuzikla postati hitovi, koji će se dugo pjevati.Uz orkestar Sarajevske filharmonije, bend, prateće vokale, hor Opere i ansambl Baleta Narodnog Pozorišta Sarajevo, hip-hop plesače Fresh Generation, veliki glumački ansambl ovu priču će učiniti jedinstvenom i sarajevski prepoznatljivom – zapisala je muzička rediteljica, Lejla Jusić.Ovaj veliki projekat na kojem se već mjesecima užurbano radi, Fazla je počeo pisati prije šest godina. - Velika mi je čast biti dijelom ove velike i važne priče o Sarajevu. Scenu Narodnog pozorišta će dijeliti glumice i glumci različitih generacija, baletni ansambl, Sarajevska filharmonija te hor Opere Narodnog pozorišta. Različite vrste umjetnosti koje se isprepliću i stvaraju priču o Sarajevu nekada ali i sada. Sve umjetnice i umjetnici jako naporno rade na probama a upravo tu i počinje priča o ovom gradu. Puno ljubavi, želje i strasti - ističe koreografkinja Amila Terzimehić.Autorski tim čine: adaptacija libreta i dramaturgija: Adnan Lugonić, scenograf: Osman Arslanagić, kostimografkinja: Vanja Ciraj, muzička rediteljica: Lejla Jusić, dizajner svjetla: Moamer Šaković, scenski pokret i koreografkinja: Amila Terzimehić, asistent dirigenta i korepetitor: Fuad Šetić, inspicijent – asistent režije: Gordan SimićUlaznice za mjuzikl "Sarajevo, moje drago“ mogu se kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.Partneri u realizaciji mjuzikla "Sarajevo, moje drago" su: Visit Sarajevo i Grad Sarajevo.

Praizvedbeno će biti postavljen na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u srijedu, 22. oktobra 2025. godine

Spektakl na pomolu: Pogledajte probe prvog bh. mjuzikla "Sarajevo, moje drago"

Prije 13 godina, 7. oktobra 2012., preminuo je bosanskohercegovački akademski likovni umjetnik Mersad Berber. Bio je i ostao jedan od najboljih bosanskohercegovačkih slikara, koji je često isticao da potječe iz državice kojom se ponose njeni stanovnici, ali na svjetskoj likovnoj sceni njeni predstavnici ne dobijaju mjesto koje zaslužuju.- Moja nesreća je što iza mene nikada nije stajao nikakav lobi. Da sam bio predstavnik nekog od velikih naroda i velikih država, bilo bi možda mnogo lakše. Ali, ovako sam ponosan, jer za sve sam se izborio sam – govorio je svojevremeno jedan od najboljih bosanskohercegovačkih slikara Mersad Berber, istakavši da potječe iz državice kojom se ponose njeni stanovnici, ali na svjetskoj likovnoj sceni njeni predstavnici ne dobijaju mjesto koje zaslužuju. <h2>Vezanost za BiH</h2>Razlozi, kako je kazivao, nisu samo u tome što smo mali geografski i brojno, nego u tome što sami o sebi i svojim najboljim sinovima, našim velikanima, ne lobiramo, nismo organizirani, nemamo galerija, kritike, te, prije svega, ekonomske moći. Ali, uprkos tom teškom i mukotrpnom putu, Berber je svojim vanserijskim talentom i velikim radom uspio osvojiti svjetske kulturne centre.U svojim radovima i motivima Mersad Berber je otvoreno pokazivao vezanost za Bosnu i Hercegovinu. Inspiraciju je, kako je tvrdio, najviše crpio iz “mističnog svijeta Bosne, njenih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njenih ljudi”. Često je govorio da "nostalgija curi iz njegovih djela" i da je "tuđina najveći ispit". Znao je mnogo o historiji svoje domovine, koju je proučavao, povodeći mnogo vremena u Zemaljskom muzeju BiH, studirajući artefakte i tražeći njihova značenja i poruke. Naročito ga je boljela tragedija koju je bosanskohercegovački narod doživio u posljednjoj agresiji, te je svoj antiratni stav, saosjećanje i bol izrazio svojim kapitalnim djelom posvećenim genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici.- Srebrenica je poslala najuzvišeniji moralni aksiom. Ja sam rekao, citirajući jednu veliku misao Alberta Kamija (Camus): ako želite da krenete ka putu istine, putu slobode, izaberite mali grad koji se zove Bonavia, Srebrenica. Ako želite, dakle, da dođete do istine, istinske pravde... Srebrenica je za mene ostala uzvišeni moralni aksiom. Napravio sam nekoliko putopisnih zapisa o toj vrsti boli. To je prvi put da je jedan genocid, jedan veliki svjetski genocid, bio popraćen neviđenom medijskom pažnjom – kazivao je Berber o svom kapitalnom djelu.&nbsp;

<h2>Najuspješniji student</h2>Mersad Berber je rođen 1. januara 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963., gdje je završio i postdiplomski studij grafike. Već tokom studija se istakao i zadobio simpatije svojih profesora, koji su bili oduševljeni njegovim talentom.- Mersad Berber donio je već na Akademiju seriju neobičnih, prekrasnih crteža u stilu starih muslimanskih, perzijskih motiva. Kada je 1960. došao kod mene na grafiku, vidio sam već poslije prvih uspjelih pokušaja u drvorezu, koji je na prvoj godini grafike obavezan, da bi bilo dobro da upotrijebi ove svoje crteže u bakrorezu i tako sačuva svoje značajno djelo u grafici… Mersada Berbera smatram svojim najdražim u najuspješnijim učenikom, značajnim i neobično velikim umjetnikom – napisao je o Berberu njegov profesor, slovenski slikar i grafičar, akademik Božidar Jakac.Berberovi crteži su već od 1961. bili zapaženi na kolektivnim izložbama, a prvu samostalnu izložbu imao je 1965. godine, u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Od 1978. do 1982. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.Osim brojnih slika, grafika, tapiserija, ilustracija mnogih značajnih knjiga, scenografija i kostimografija na pozornicama u Vašingtonu, Sarajevu i Zagrebu, 1985. završio je i crtani film „Tempo Secondo“. Održao je gotovo stotinu samostalnih i učestvovao u nizu kolektivnih izložbi u Evropi, SAD i Aziji. Godine 1984., Galerija „Tate“ u Londonu uvrstila je Berberove slike u svoju stalnu postavku.&nbsp;

<h2>Pikaso uzor</h2>Motivi po kojima je Berber poznat i jedinstven su: žena, konj i cvijet. Magija njegovog slikarstva je u kombiniranju svijetlog i tamnog, crtanju i oblikovanju ljepote ženskog lika, jarkom likovnom pečatu životinjskog torza u stalnom dinamičkom pokretu, jer konji na njegovim slikama oživljavaju, a cvjetovi mirišu.Berberov najveći slikarski uzor bio je Pablo Pikaso (Picasso), za kojeg je govorio da je najveći svjetski slikar ikad, a na upite zašto tako misli, odgovarao bi:- Zato što je on sve ono što su umjetnici stvarali stoljećima, sve dotadašnje kanone obrnuo na glavu… napravio je svoj sistem i svoj svijet koji je bio sasvim drugačiji od svih ostalih. Samo njegov, neprocjenjiv.Najznačajniji ciklusi Berberovih slika su “Sarajevske kronike”, “Put u Skender Vakuf”, “Srebrenica”, “Hommage Vlahi Bukovcu”, “Otomanske kronike”... a izlagao ih je u svim većim gradovima svijeta, od Istanbula, Londona, Madrida, preko Njujorka do Moskve, Jakarte i Nju Delhija. Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banje Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrada ZAVNOBiH-a, a nagrađivan je i u Sao Polu, Aleksandriji, Firenzi, Tokiju, Nju Delhiju, Monte Karlu, Madridu, Lajpcigu, Varni i Krakovu.Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, '90-ih godina prošlog vijeka, sa suprugom Adom, sinovima Ensarom i Azerom, odselio je u Zagreb, gdje je i preminuo u 72. godini. <h2>Dar Bošnjačkom institutu</h2>U Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, u Zelenom salonu Mersada Berbera, izloženi su radovi našeg slikara, koje je 2005. godine sam poklonio Bošnjačkom institutu. Na velikoj izložbi Bošnjačkog instituta u Dolmabahče palači u Istanbulu, u novembru 2004. godine, Mersad Berber zasluženo je dobio posebno mjesto među velikanima bosanskohercegovačke likovne umjetnosti i predstavio se svojim impresivnim platnima i grafičkim listovima. Nakon završetka te izložbe, Berber je sve svoje radove izložene u Istanbulu poklonio Bošnjačkom institutu, uz još mnogo drugih koji su dopunili donirane cikluse: „Sarajevske razglednice“, „Skenderovi soneti“, „Alegorija o Srebrenici“ i „Velika alegorija o Srebrenici“. I ne samo to, Berber je Zbirku umjetničkih djela Instituta dodatno obogatio poklonom radova značajnih bosanskohercegovačkih i hrvatskih skulptora, koji su izloženi u okviru stalnih postavki Instituta. Institut je 2021. godine izdao katalog „Mersad Berber: Dar Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića“ na bosanskom i na engleskom jeziku.

Često je govorio da "nostalgija curi iz njegovih djela" i da je "tuđina najveći ispit"

Mersad Berber: 13. godišnjica smrti jednog od najboljih bh. slikara  

Festival "Termag art", koji je na Jahorini okupio 11 umjetnika iz četiri zemlje, doprinio je da ova planina, osim što je prepoznata kao sportski i turistički centar, postane i mjesto kulturnog okupljanja i dijaloga, rekao je umjetnički direktor festivala Marko Kusmuk.Na festivalu je za umjetnika godine proglašen Edin Numankadić, kome je uručena nagrada "Crveno uho" za doprinos kulturnoj sceni BiH i regiona.Kusmuk je rekao da njegova vizija i neumorno zalaganje da umjetnost postane dostupna i prepoznata služe kao inspiracija svim generacijama stvaralaca i kulturnih radnika. On je ocijenio da umjetnost ima moć da stvara mostove između zajednica i otvara horizonte koji prevazilaze lokalne granice, saopšteno je iz Olimpijskog centra "Jahorina".- Boravak 11 umjetnika na ovoj planini i njihovo stvaralačko iskustvo predstavljaju važan doprinos izgradnji novog identiteta Jahorine u kojem priroda i kultura zajedno oblikuju prepoznatljivost prostora - rekao je Kusmuk. On je naveo da je festival obuhvatio raznovrstan program - izložbe, predstave, kao i saradnju sa Ars Aevi muzejom, Institutom "Đakometi" iz Pariza i pozorištem "Atelje 212". Kustosica Milica Zorić rekla je da ovakvi programi pokazuju kako Jahorina može da se razvija i kao kulturna destinacija.Ona je naglasila da turizam nije samo broj posjeta i noćenja, već i iskustvo koje ljudi nose sa sobom, a umjetnost ta iskustva čini jedinstvenim i nezaboravnim. Na Jahorini su se od 29. septembra do 5. oktobra predstavili umjetnici Sara Nikolić, Veljko Valjarević, Joškin Šiljan, Jana Stojanović, Mirza Smajlović, Edin Numankadić, Biserka Petrović, Hrvoje Marko Peruzović, Natalija Miladinović, Jovica Đikić, te Marko Kusmuk.&nbsp;

Kusmuk je rekao da njegova vizija i neumorno zalaganje da umjetnost postane dostupna i prepoznata služe kao inspiracija svim generacijama stvaralaca i kulturnih radnika

Na Jahorini završen festival TermagART: Edinu Numankadiću uručena nagrada Crveno uho

Proslavljena engleska književnica Džili Kuper (Jilly Cooper) preminula je u 88. godini nakon pada, potvrdila je njena porodica.Autorica romana "The Rivals" bila je poznata po svojim smjelim romantičnim romanima, prodavši više od 12 miliona knjiga tokom svoje karijere.Njena djeca, Feliks i Emili, izjavili su:-	Mama je bila svjetlo u svim našim životima. Njena ljubav prema cijeloj porodici i prijateljima nije poznavala granice. Njena neočekivana smrt došla je kao potpuni šok. Toliko smo ponosni na sve što je postigla u svom životu i ne možemo ni da zamislimo život bez njenog zaraznog osmijeha i smijeha svuda oko nas."Književnica je 2012. godine izgubila supruga, Lea Kupera, koji je preminuo od Parkinsonove bolesti.Autorica ga je poznavala od svoje devete godine i odbijala je da ga pošalje u starački dom, čak i kada mu se stanje pogoršalo.Džili je priznala da je samo nastavila da piše romane u svojim poznijim godinama kako bi platila suprugove medicinske račune.

Mama je bila svjetlo u svim našim životima, navode njena djeca

Slavna književnica Džili Kuper preminula nakon pada

Prije 13 godina, 7. oktobra 2012., preminuo je bosanskohercegovački akademski likovni umjetnik Mersad Berber. Bio je i ostao jedan od najboljih bosanskohercegovačkih slikara, koji je često isticao da potječe iz državice kojom se ponose njeni stanovnici, ali na svjetskoj likovnoj sceni njeni predstavnici ne dobijaju mjesto koje zaslužuju.

- Moja nesreća je što iza mene nikada nije stajao nikakav lobi. Da sam bio predstavnik nekog od velikih naroda i velikih država, bilo bi možda mnogo lakše. Ali, ovako sam ponosan, jer za sve sam se izborio sam – govorio je svojevremeno jedan od najboljih bosanskohercegovačkih slikara Mersad Berber, istakavši da potječe iz državice kojom se ponose njeni stanovnici, ali na svjetskoj likovnoj sceni njeni predstavnici ne dobijaju mjesto koje zaslužuju.<h2>Vezanost za BiH</h2>Razlozi, kako je kazivao, nisu samo u tome što smo mali geografski i brojno, nego u tome što sami o sebi i svojim najboljim sinovima, našim velikanima, ne lobiramo, nismo organizirani, nemamo galerija, kritike, te, prije svega, ekonomske moći. Ali, uprkos tom teškom i mukotrpnom putu, Berber je svojim vanserijskim talentom i velikim radom uspio osvojiti svjetske kulturne centre.

U svojim radovima i motivima Mersad Berber je otvoreno pokazivao vezanost za Bosnu i Hercegovinu. Inspiraciju je, kako je tvrdio, najviše crpio iz “mističnog svijeta Bosne, njenih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njenih ljudi”. Često je govorio da "nostalgija curi iz njegovih djela" i da je "tuđina najveći ispit". Znao je mnogo o historiji svoje domovine, koju je proučavao, povodeći mnogo vremena u Zemaljskom muzeju BiH, studirajući artefakte i tražeći njihova značenja i poruke. Naročito ga je boljela tragedija koju je bosanskohercegovački narod doživio u posljednjoj agresiji, te je svoj antiratni stav, saosjećanje i bol izrazio svojim kapitalnim djelom posvećenim genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici.

- Srebrenica je poslala najuzvišeniji moralni aksiom. Ja sam rekao, citirajući jednu veliku misao Alberta Kamija (Camus): ako želite da krenete ka putu istine, putu slobode, izaberite mali grad koji se zove Bonavia, Srebrenica. Ako želite, dakle, da dođete do istine, istinske pravde... Srebrenica je za mene ostala uzvišeni moralni aksiom. Napravio sam nekoliko putopisnih zapisa o toj vrsti boli. To je prvi put da je jedan genocid, jedan veliki svjetski genocid, bio popraćen neviđenom medijskom pažnjom – kazivao je Berber o svom kapitalnom djelu.<h2>Najuspješniji student</h2>Mersad Berber je rođen 1. januara 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963., gdje je završio i postdiplomski studij grafike. Već tokom studija se istakao i zadobio simpatije svojih profesora, koji su bili oduševljeni njegovim talentom.- Mersad Berber donio je već na Akademiju seriju neobičnih, prekrasnih crteža u stilu starih muslimanskih, perzijskih motiva. Kada je 1960. došao kod mene na grafiku, vidio sam već poslije prvih uspjelih pokušaja u drvorezu, koji je na prvoj godini grafike obavezan, da bi bilo dobro da upotrijebi ove svoje crteže u bakrorezu i tako sačuva svoje značajno djelo u grafici… Mersada Berbera smatram svojim najdražim u najuspješnijim učenikom, značajnim i neobično velikim umjetnikom – napisao je o Berberu njegov profesor, slovenski slikar i grafičar, akademik Božidar Jakac.Berberovi crteži su već od 1961. bili zapaženi na kolektivnim izložbama, a prvu samostalnu izložbu imao je 1965. godine, u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Od 1978. do 1982. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.Osim brojnih slika, grafika, tapiserija, ilustracija mnogih značajnih knjiga, scenografija i kostimografija na pozornicama u Vašingtonu, Sarajevu i Zagrebu, 1985. završio je i crtani film „Tempo Secondo“. Održao je gotovo stotinu samostalnih i učestvovao u nizu kolektivnih izložbi u Evropi, SAD i Aziji.Godine 1984., Galerija „Tate“ u Londonu uvrstila je Berberove slike u svoju stalnu postavku.<h2>Pikaso uzor</h2>Motivi po kojima je Berber poznat i jedinstven su: žena, konj i cvijet. Magija njegovog slikarstva je u kombiniranju svijetlog i tamnog, crtanju i oblikovanju ljepote ženskog lika, jarkom likovnom pečatu životinjskog torza u stalnom dinamičkom pokretu, jer konji na njegovim slikama oživljavaju, a cvjetovi mirišu.Berberov najveći slikarski uzor bio je Pablo Pikaso (Picasso), za kojeg je govorio da je najveći svjetski slikar ikad, a na upite zašto tako misli, odgovarao bi:- Zato što je on sve ono što su umjetnici stvarali stoljećima, sve dotadašnje kanone obrnuo na glavu… napravio je svoj sistem i svoj svijet koji je bio sasvim drugačiji od svih ostalih. Samo njegov, neprocjenjiv.Najznačajniji ciklusi Berberovih slika su “Sarajevske kronike”, “Put u Skender Vakuf”, “Srebrenica”, “Hommage Vlahi Bukovcu”, “Otomanske kronike”... a izlagao ih je u svim većim gradovima svijeta, od Istanbula, Londona, Madrida, preko Njujorka do Moskve, Jakarte i Nju Delhija.

Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banje Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrada ZAVNOBiH-a, a nagrađivan je i u Sao Polu, Aleksandriji, Firenzi, Tokiju, Nju Delhiju, Monte Karlu, Madridu, Lajpcigu, Varni i Krakovu.Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, '90-ih godina prošlog vijeka, sa suprugom Adom, sinovima Ensarom i Azerom, odselio se u Zagreb, gdje je i preminuo.<h2>Dar Bošnjačkom institutu</h2>U Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, u Zelenom salonu Mersada Berbera, izloženi su radovi našeg slikara, koje je 2005. godine sam poklonio Bošnjačkom institutu. Na velikoj izložbi Bošnjačkog instituta u Dolmabahče palači u Istanbulu, u novembru 2004. godine, Mersad Berber zasluženo je dobio posebno mjesto među velikanima bosanskohercegovačke likovne umjetnosti i predstavio se svojim impresivnim platnima i grafičkim listovima. Nakon završetka te izložbe, Berber je sve svoje radove izložene u Istanbulu poklonio Bošnjačkom institutu, uz još mnogo drugih koji su dopunili donirane cikluse: „Sarajevske razglednice“, „Skenderovi soneti“, „Alegorija o Srebrenici“ i „Velika alegorija o Srebrenici“. I ne samo to, Berber je Zbirku umjetničkih djela Instituta dodatno obogatio poklonom radova značajnih bosanskohercegovačkih i hrvatskih skulptora, koji su izloženi u okviru stalnih postavki Instituta. Institut je 2021. godine izdao katalog „Mersad Berber: Dar Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića“ na bosanskom i engleskom jeziku.

Mersad Berber: "Srebrenica je najuzvišeniji moralni aksiom"

Mladi glumac Marko Mirković, porijeklom iz Viteza, ali sa sarajevskom adresom, trenutno je dio velikog projekta Narodnog pozorišta, mjuzikla „Sarajevo moje drago“ prema tekstu Zlatana Fazlića Fazle.U razgovoru za „Dnevni avaz“ Marko otkriva kako je došao do ove prilike, koliko je rad zahtjevan i zašto ovaj projekt smatra jednim od najvažnijih u svojoj dosadašnjoj karijeri.<h2>Novo iskustvo</h2>Kako je došlo do toga da budete dio mjuzikla „Sarajevo moje drago“?- Na audiciju za predstavu sam izašao u februaru ove godine. Tada je sve počelo. Planirali smo započeti rad na projektu još u maju, pa u junu, ali konačno smo krenuli sa probama u septembru. Sada je oktobar – premijera je sve bliže. Presretan sam što sam dio ovako velikog projekta. Kao neko ko voli i glumu i muziku, mjuzikl je za mene savršen spoj tih ljubavi. A stati na scenu rame uz rame s ovako velikim imenima bosanskohercegovačke scene – to je ogromna čast.Jeste li ranije imali iskustva s Narodnim pozorištem?- Da, ovo je moj treći mjuzikl u Narodnom pozorištu. Prva dva su bila u koprodukciji sa Američkom ambasadom u okviru „BH Broadway“ projekta, ali su se također izvodili u ovom teatru. Ipak, „Sarajevo moje drago“ je novo, važno poglavlje, ovo je projekt koji je isključivo domaće produkcije i potpuno novo iskustvo za mene.Kako gledate na prilike za mlade glumce u Sarajevu danas?- Završio sam Akademiju dramskih umjetnosti, u Tuzli 2018. godine i tada nije bilo mnogo prilika za nas mlade. No, danas je situacija dosta drugačija. Narodno pozorište, ali i Pozorište mladih u Sarajevu, sve više otvaraju vrata mladim glumcima. Ima više audicija, više kastinga i više prostora za angažman – što je ohrabrujuće. Naravno, to sve traži ogromnu posvećenost, rad, odricanje, ali ko to voli i želi, za njega nema prepreka.<h2>Nešto novo</h2>Koji projekt biste izdvojili kao najdraži do sada?- Zaista teško pitanje. Svaka predstava je posebno iskustvo, svaki reditelj, svaki kolega donosi nešto novo. Ne mogu izdvojiti samo jedan projekat jer iz svakog sam naučio nešto važno. No, ovaj mjuzikl sigurno će zauzeti posebno mjesto u mom srcu jer je kompleksan, zahtjevan i drugačiji.Koliko je zapravo teško pripremiti se za mjuzikl, s obzirom na to da uključuje i glumu, i pjevanje, i ples?- Zahtjevno je, nema sumnje. Glumačke probe, muzičke, koreografske – sve se to mora spojiti u jednu kompaktnu cjelinu. Ali s puno ponavljanja, discipline i ljubavi prema onome što radimo – uspjeh je neminovan. Potrebno je cijeli dan biti na raspolaganju i posvećen, ali je to čar ovog posla.<h2>Budući projekti</h2>Gdje se vidite u narednim godinama na sceni?- Vidim se u teatru. Volio bih i dalje raditi na projektima koji spajaju glumu i muziku, to je moj prostor izražavanja. Nadam se da će se saradnje poput ove samo nastaviti. Sarajevo mi pruža prilike i zahvalan sam na tome.

Završio sam Akademiju dramskih umjetnosti, u Tuzli 2018. godine i tada nije bilo mnogo prilika za nas mlade, kaže on

Mirković: Presretan sam što sam dio ovog projekta

Glumac Marko Mirković za "Dnevni avaz" o mjuziklu "Sarajevo moje drago": Spoj glume i muzike je moja ljubav

Činom podrške i solidarnosti sa Palestinom u kojem su učestvovali građani i građanke, sinoć je otvoren 65. internacionalni teatarski festival MESS.&nbsp;Nakon obraćanja direktora Festivala Nihada Kreševljakovića, grupa građana i građanki na sceni je počela sa čitanjem imena ubijene djece u Gazi od početka genocida, te pozvala publiku na učešće. Nakon toga, uz kompoziciju Nedima Zlatara „My Olive Tree“, započeo je 65. Internacionalni teatarski festival MESS.- Više od dvije godine traje genocid u Gazi. On je simptom sistema koji ne mari ni za živote, ni za istinu, ni za pravdu. I dok svakodnevno gledamo brutalno ubijanje ljudi, i djece, najveći dio svijeta šuti. U vremenu kada ratovi ne prestaju, kada granice postaju bodljikave žice, kada se patnja gura pod tepih globalne ravnodušnosti, pozorište - po našem znanju - trebalo bi biti mjestom gdje je glavni zadatak tražiti čovjeka sa sposobnošću da u drugom čovjeku prepozna sebe. Podsjećamo, umjetnost ne bi smjela šutiti! Pozorište ne bi smjelo biti dekoracija katastrofi. Pozorište nije bijeg od odgovornosti - istakao je Kreševljaković.Dodao je da ovaj festival ne nudi odgovore, ali postavlja pitanja i nudi ono što najviše nedostaje savremenom društvu: empatiju.- U svijetu koji gori pred našim očima umjetnost nastavlja tražiti čovjeka. Ovaj grad, zemlja i ovaj Festival znaju to iz vlastitog iskustva. Ovaj festival je mjesto gdje ćemo nastaviti govoriti, čak i kada bi cijeli svijet šutio, jer vjerujemo da Festival MESS jeste prostor otpora i poziva da ostanemo ljudi - rekao je Kreševljaković.<h2>Španska predstava otvorila festival</h2>Nakon čina podrške Palestini, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo izvedena je španska predstava „Thauma“, kao prva od devet u takmičarskom programu 65. MESS-a. Predstavu su režirali Magda Puig Torres i Andreu Martinez Costa, a ovaj program je djelimično podržan grantom od strane Acción Cultural Española (AC/E), državne agencije, kao i od strane ambasade Kraljevine Španije.Tokom osam festivalskih dana i noći, u takmičarskom programu bit će prikazano devet predstava iz Španije, Belgije („Praznina“), Litvanije („Svetica“), Rumunije, Hrvatske („Jezik kopačke“), Crne Gore („Naličje“), Slovenije („Knjiga mojih života“) i Bosne i Hercegovine („Svijet i sve u njemu“ i „Blank“). Ovogodišnji Mali MESS donosi tri predstave prilagođene publici tinejdžerskog uzrasta („Frankenštajn“, „Ožiljci“ i „Tajni dnevnik Adriana Molea“), a već sutra na programu je i MESS Premijera predstave „Puls“ u režiji Ermina Brave i produkciji Sarajevskog ratnog teatra, Udruženja gluhih Kantona Sarajevo i Goethe Instituta BiH. Bh. predstave u takmičarskoj selekciji ranije je odabrala selektorica Petra Pogorevc. Žiri takmičarskog programa ove godine djeluje u sastavu Lee Delong, Emina Muftić i Thomas Steyaert.<h2>Dramski tekstovi</h2>Na ovogodišnjem Dramadžiluku bit će predstavljeni dramski tekstovi: „Jasminina ogrlica“ autorice Rohine Malik i „PPL“ autora Mirze Skenderagića, a u režiji Tanje Miletić-Oručević, adaptacija novele „Pseće srce“ Mikhaila Bulgakova u režiji Aleša Kurta, te Desetominutne drame: „Čavrljanje“, „Mrtav ozbiljan“ I „Pushback“, autorica Adne Dautović, Ilme Smajlović i Berine Musa, a koju režira Saša Peševski. Zadnji dan Dramadžiluka bit će održan i razgovor, također na ASU. Ulaz na Dramadžiluk je slobodan. U okviru MESS OFF programa održat će se i promocija trećeg izdanja knjige Zijaha Sokolovića “Glumac… je glumac… je glumac”.Od nedjelje, 5. oktobra, u 11 sati uživo na platformi MY TV počinje novi format, MY MESS TV u kojem će publici biti predstavljeni festivalski gosti, glavne aktuelnosti, ali i zanimljive rubrike “Vremeplov” i “In memoriam”. 65. MESS traje do 11. oktobra kada će biti proglašeni dobitnici Zlatnih lovorovih vijenaca i Grand-prix za najbolju predstavu u cjelini, saopćeno je iz MESS-a.&nbsp;

Nakon obraćanja direktora Festivala Nihada Kreševljakovića, grupa građana i građanki na sceni je počela sa čitanjem imena ubijene djece u Gazi

MESS otvoren činom podrške i solidarnosti sa Palestinom

U Multimedijalnom muzeju Planet Sarajevo, u okviru Festivala kulture „Sidranovi dani“, sinoć je održan događaj pod nazivom „Razgovor o Sidranu sa Senom Musabegovićem“, uz učešće akademika Mileta Stojića, dok je glumac Izudin Bajrović čitao stihove legendarnog pjesnika Abdulaha Sidrana.Prije razgovora, posjetiocima je prikazan dio intervjua koji je Sidran dao za Planet Sarajevo dok je muzej bio u fazi pripreme.Autorica muzeja Edina Selesković kazala je da je ovo veče imalo posebnu emotivnu težinu.- Večeras sam vrlo sretna što smo se okupili baš ovdje. Abdulah Sidran je zaslužan za ime našeg Muzeja i bio je naš najjači vjetar u leđa. Neprestano je podržavao našu ideju i rad - istakla je.Akademik Mile Stojić opisao je Sidrana kao pjesnika Sarajeva „u njegovim sretnim i nesretnim trenucima“.- Njegovo djelo je neodvojivo od Sarajeva – kao što je Borhes vezan za Buenos Aires, a Kavafi za Aleksandriju. Sidran je duh Sarajeva, pjesnik koji je znao zapisati njegove mirise, bol i ljepotu - rekao je Stojić.Predsjednica Fondacije Sidran, Miranda Sidran, naglasila je da su događaji u okviru Festivala privukli stotine posjetilaca:- Samo otvorenje izložbe Sidranovih fotografija Milomira Kovačevića posjetilo je više od 300 ljudi. Emocije su bile divne i iskrene. Reakcije građana Sarajeva su impresivne – ovo ima smisla, potrebe i razloga. Planet Sarajevo je obogatio kulturnu scenu našeg grada - poručila je.Sociolog i teoretičar umjetnosti Sena Musabegović istakao je da se Sidrana uvijek treba sjećati jer je kroz svoj pjesnički i scenaristički rad pažljivo ispisao „mape Sarajeva“.- Sidran kroz mirise i zvukove stvara vizualizaciju grada. Njegova poezija i scenariji, poput ‘Dolli Bel’ i ‘Oca na službenom putu’, čuvaju identitet Sarajeva kroz bol, surovost i ljepotu života - kazao je.Direktor projekta Zlatko Berbić dodao je da je ponosan što je Planet Sarajevo postao prepoznato mjesto okupljanja kulturne zajednice.- O mnogim pjesnicima učimo u školi, ali rijetki ostanu s nama cijeli život. Sidran je jedan od njih - zaključio je Berbić.

Komemoracija Damiru Ibrahimoviću održat će se 15. oktobra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Jasmila Žbanić se emotivno oprostila od supruga: Za mene je bio cijeli svijet, volio je Sarajevo, Stolac, Želju, raju, ljude...

Zijahu Sokoloviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Festivala MESS

Umro poznati producent i muž Jasmile Žbanić Damir Ibrahimović

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Ogledalo“

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Blank“

Zijah Sokolović dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra

U SARTR-u večeras drama “Svijet i sve u njemu”

Spektakl na pomolu: Pogledajte probe prvog bh. mjuzikla "Sarajevo, moje drago"

Mersad Berber: 13. godišnjica smrti jednog od najboljih bh. slikara

Na Jahorini završen festival TermagART: Edinu Numankadiću uručena nagrada Crveno uho

Slavna književnica Džili Kuper preminula nakon pada

Mersad Berber: "Srebrenica je najuzvišeniji moralni aksiom"

Glumac Marko Mirković za "Dnevni avaz" o mjuziklu "Sarajevo moje drago": Spoj glume i muzike je moja ljubav

MESS otvoren činom podrške i solidarnosti sa Palestinom

Emotivno veče u čast Sidranu: Stihovi, sjećanja i duh Sarajeva u Planet muzeju

Kultura

Komemoracija Damiru Ibrahimoviću održat će se 15. oktobra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Jasmila Žbanić se emotivno oprostila od supruga: Za mene je bio cijeli svijet, volio je Sarajevo, Stolac, Želju, raju, ljude...

Zijahu Sokoloviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Festivala MESS

Umro poznati producent i muž Jasmile Žbanić Damir Ibrahimović

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama „Ogledalo“

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Blank“

Zijah Sokolović dobitnik Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra

U SARTR-u večeras drama “Svijet i sve u njemu”

Spektakl na pomolu: Pogledajte probe prvog bh. mjuzikla "Sarajevo, moje drago"

Mersad Berber: 13. godišnjica smrti jednog od najboljih bh. slikara

Na Jahorini završen festival TermagART: Edinu Numankadiću uručena nagrada Crveno uho

Slavna književnica Džili Kuper preminula nakon pada

Mersad Berber: "Srebrenica je najuzvišeniji moralni aksiom"

Glumac Marko Mirković za "Dnevni avaz" o mjuziklu "Sarajevo moje drago": Spoj glume i muzike je moja ljubav

MESS otvoren činom podrške i solidarnosti sa Palestinom

Emotivno veče u čast Sidranu: Stihovi, sjećanja i duh Sarajeva u Planet muzeju