<p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je predstava “Stećakland”. Reditelj je Kenan Kulenović, a igraju: Selma Alispahić, Aldin Omerović, Elma Juković, Nedim Džinović, Enes Kozličić i Anja Kraljević.</p><p>Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, prikazuje baletsku predstavu “Snjeguljica i sedam patuljaka” kompozitora Šostakoviča (Shostakovich), Pavlovskog (Pavlovsky), Delibesa i Masenea (Massenet). Koreografkinja je Amalia Mindrutiu, scenograf Josip Lovrenović, a kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža. Kreaciju maski potpisuje Maja Talović, a Moamer Šaković dizajn svjetla. Baletni ansambl Narodnog pozorišta dočarat će ovaj spektakl rađen prema istoimenoj bajci braće Grim (Grimm).</p><p>Na daskama Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Podroom” autora Armina Behrema. Rediteljica je Ajla Bešić, a uloge tumače: Faruk Hajdarević, Anastasija Dunjić, Dino Sarija i Edin Koja Avdagić.</p>

Narodno pozorište Sarajevo večeras prikazuje baletsku predstavu “Snjeguljica i sedam patuljaka”

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Stećakland”

<p>Izložba posvećena umjetničkom otporu Sarajeva u godinama opsade pod nazivom "Sarajevo 1992 – 1995", bit će svečano otvorena u Galeriji Preporod, 8. maja, u 18 sati, a bit će postavljena do 20 maja. Izložbu, u okviru Manifestacija Dani Kantona Sarajevo, organizuje Bošnjačka zajednica kulture u saradnji sa JU Bosanski kulturni centar KS.</p><h2>Radovi nastali u ratu</h2><p>Autor ove izložbe je Mirsada Baljić, čiji je privatni arhiv bio osnova za realizaciju čitavog projekta. Taj arhiv čine brojne fotografije, videomaterijal i dokumentacija iz tog vremena. U projektu je korišten i privatni arhiv fotografa i video umjetnika Zorana Lešića i Jasmina Durakovića.</p><p>Dokumentarna izložba prati kompletan put velikih likovnih i umjetničkih projekata nastalih u vremenima opsade, rata i stradanja 1992-1995.</p><h2>Opsada Sarajeva</h2><p>Ova izložba se nadovezuje na prošlogodišnju značajnu izložbu "Umjetnici Sarajeva za slobodnu BiH" koja je posvećena likovnom događaju nastalom u prvim mjesecima opsade Sarajeva i koja predstavlja fascinantnu priču o duhovnom i stvaralačkom otporu na samome početku rata u glavnom gradu BiH.</p><p>Dokumentarni materijali koji će biti prikazani u okviru izložbe u Galeriji Preporod su nastali u okviru Umjetničke čete Regionalnog štaba TO Sarajeva, koja je formirana tokom ljeta 1992. godine i kroz koju je jednim dijelom artikulisan otpor umjetnika koji su tada pod opsadom djelovali u Sarajevu.</p><p>Čuvenu fotografiju za katalog izložbe snimio je ispred Akademije likovnih umjetnosti Kemal Hadžić, dok je sama izložba otvorena 25.10. 1992. godine u Kamernom teatru 55.</p>

Autor ove izložbe je Mirsada Baljić, čiji je privatni arhiv bio osnova za realizaciju čitavog projekta

Izložba posvećena umjetničkom otporu "Sarajevo 1992 - 1995" u Galeriji Preporod 8. maja

<p>U četvrtak, 8. maja 2025. godine, u 19:30 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine bit će otvorena izložba produkt dizajna "ENSŌ" autorice Nataše Perković, prva samostalna izložba namještaja postavljena u muzejskoj instituciji u Bosni i Hercegovini i predstavlja pionirski poduhvat uključivanja ove specifične vrste primijenjene umjetnosti u kulturni prostor, koji je primarno posvećen očuvanju naslijeđa likovnih umjetnosti.</p><p>Istovremeno, ovo je prva velika izložba bosanskohercegovačke dizajnerice Nataše Perković u Sarajevu. Ovaj projekt koji konačno čini vidljivim rad žena u industriji koja je dominantno muška, kroz svoje višegodišnje pripreme prerastao je u višeslojnu inkluzivnu platformu.</p><h2>Estetka načela</h2><p>Samostalna izložba bh. dizajnerice Nataše Perković u Umjetničkoj galeriji BiH predstavlja tri kolekcije namještaja – Elle, Air i Zen, a čiju proizvodnju potpisuje lokalna kompanija GoEs. Komadi namještaja, ali i način na koji su oni izloženi u svom totalitetu, na dosljedan način prikazuju ne samo pristup produkt dizajnu i estetska načela, već i sam temperament Nataše Perković.</p><p>Pripremana tri godine, izložba ENSŌ bit će realizirana uz podršku nekoliko partnera – Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, Galerije savremenih umjetnosti Manifesto, Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i Univerziteta u Sarajevu. Kako su saradnje na kojima ENSŌ počiva potvrdile izuzetnu važnost solidarnog dijeljenja znanja, iskustava i resursa, izložba je prirodnim tokom postala otvorenim prostorom za kolektivni profesionalni razvoj i promišljanje vizije budućnosti bh. dizajna i industrije namještaja.</p><p>Tako će pored same izložbene postavke biti realizovana edukacijska i dijaloška platforma, poput radionice i okruglog stola ENSŌ a što su podržali su Švedska ambasada u Bosni i Hercegovini i Švedski institut.</p>

<p>Okrugli sto ENSŌ okupiće domaće i međunarodne stručnjake i stručnjakinje iz oblasti dizajna namještaja. Ovim putem nastojat će se razmotriti postojeće mogućnosti i izazove s kojima se suočavaju lokalni brendovi, te kreirati prilika za javno i kolektivno promišlja o ekonomskim, kreativnim i proizvodnim modelima čija bi primjena mogla dovesti do daljnjeg napretka produkt dizajna u BiH.</p><p>Radionica ENSŌ razvijena je po uzoru na metode rada Prototip radionica koju je osmislio švedski dizajnerski studio "Form Us With Love". Kroz Radionicu ENSŌ Sarajevo bit će omogućeno studentima i studenticama Odsjeka produkt dizajn i mladim profesionalcima koji se bave ili se žele baviti dizajnom namještaja da predstave svoje prototipove domaćim i švedskim dizajnerima, menadžerima i tehnolozima domaćih brandova namještaja i članovima Vanjskotrgovinske komore BiH.</p><h2>Ideja rođena u Sarajevu</h2><p>Produkt dizajnerica Nataša Perković rođena je u Sarajevu 1984. godine. Diplomirala je i magistrirala na Odsjeku produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu gdje je danas na predmetu Unikatno oblikovanje angažovana kao vanredna profesorica.</p><p>Prve profesionalne korake napravila je u agenciji The Partners u Londonu, te fondaciji Cittadellarte – Fondazione Pistoletto u Italiji. Sarađivala je s institutom za inkluzivni dizajn Royal College of Art Helen Hamlyn Centre for Design u Londonu. Stručno se usavršavala na institutu za dizajn Kyoto Design Lab, Kyoto, na poziv profesorice Julije Kasim (Cassim).</p>

<p>U okviru svoje prakse Studio Nataša Perković sarađuje s proizvođačima iz Bosne i Hercegovine i regije. Izlagala je na brojnim međunarodnim izložbama i sajmovima. Njeni su proizvodi višestruko su nagrađivani. Nastoji razvijati proizvode visoke estetske vrijednosti, te ih realizovati na inovativan i održiv način. Njeguje suzdržan likovni iskaz koji ne podliježe trendu, u nadi da će ljudi uživati u njenim proizvodima dugi niz godina.</p><p>Izložba ENSŌ će biti otvorena u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u četvrtak, 8. maja, u 19:30. Postavka će se moći pogledati do 29. maja.</p>

Ovaj projekt koji konačno čini vidljivim rad žena u industriji koja je dominantno muška

Izložba produkt dizajna ENSŌ autorice Nataše Perković u Umjetničkoj galeriji BiH

<p>Sarajevo je ponovo domaćin dječije radosti, igre i umjetnosti – 11. festival dječije umjetnosti (FEDU) otvoren je sinoć svečanom ceremonijom u Pozorištu mladih, uz oduševljenje publike svih generacija.</p><p>Uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, FEDU će do 12. maja publici ponuditi više od 70 potpuno besplatnih programa. Na repertoaru su 14 predstava profesionalnih glumaca iz BiH i regiona, brojne kreativne radionice, bajkokaravani, zabavne aktivnosti i vrijedne nagrade. </p><p>“Svake godine FEDU tim radi na poboljšanju programa i mališanima pruža bogat sadržaj. Ove godine naš tim radi za djecu na području svih sarajevskih općina Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Stari Grad… Djeca će uživati u bogatom pozorišnom asortimanu, pisanoj riječi, šarolikim radionicama” kazao je ambasador Festivala, Ahmed Nur Mehmetović.</p><h2>"Svi ste djeca"</h2><p>Direktor Festivala  Fahrudin Kučuk poželio je dobrodošlicu publici.</p><p>“Bez obzira na broj godina svi ste djeca. Uživajte u programima. Jedanaest godina trajemo i istrajavamo zbog vas, zbog velikih okica koje sijaju poput sunca. Odgajajte djecu na najbolji način, a mi evo malo pomažemo kroz ovaj festival” rekao je Kučuk.</p><h2>Tročlani žiri za takmičenje najbolje predstave</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Takmičarski program festivala u kategoriji predstave počeo je ranije jučer izvedbama predstava "Kome treba pozorište" u Multimedijalnoj sali Općine Novi Grad (teatar "Left" iz Sarajeva), te u  "Priča o Zorku Bistrozorkom i o sreći" na sceni Pozorišta mladih Sarajevo (HNK Varaždin iz Hrvatske).</span></p><p>Utrku za najbolju predstavu sinoć su nastavili glumci Pozorišta lutaka iz Niša, a izveli su "Asku i vuka". O najboljim će odlučivati tročlani žiri: predsjednica Dubravka Zrnčić-Kulenović te članovi Indira Kučuk Sorguč i Halid Kuburović, a ime pobjednika bit će poznato 10. maja, na svečanosti zatvaranja festivala.</p><p>U takmičarskom programu su i predstave: "Pinokio", "Princeza i žabac", "Petar Pan", "Pisma na kraju šume", "Zec i pas" i "Divlji labudovi", saopćeno je iz Festivala FEDU.</p>

Direktor Festivala Fahrudin Kučuk poželio je dobrodošlicu publici

Počelo 11. izdanje festivala dječije umjetnosti

<p>U sklopu Dana Kantona Sarajevo u petak, 9. maja sa početkom u 19:30 sati, u Narodnom pozorištu Sarajevo, bit će upriličen Gala koncert uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati maestra Samra Gulamović i maestro Dario Vučić, u izvedbi solista i hora Opere NPS.</p><p>Pred sarajevskom publikom nastupit će solisti Narodnog pozorišta Sarajevo Aida Čorbadžić, Katarina Kikić Marić, Melisa Hajrulahović Tomić, Amir Saračević, Ivan Šarić, Jasmin Bašić, Denis Isaković, Ileš Bečei, Jana Cvetković, Adelisa Saračević, Hana Salihović, Ermin Aščerić i Amila Ravkić.</p><p>Na programu će biti izvedene arije svjetski priznatih kompozitora poput: Emmericha Kálmána, Jacquesa Offenbacha, Giuseppea Verdija, Giacoma Puccinija, Georgesa Bizeta, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Johanna Straussa.</p><p>Manifestacija Dani Kantona Sarajevo 2024. bit će održana od 2. do 9. maja, a publika će biti u prilici da prati mnoštvo zanimljivih sadržaja za građanke i građane, od koncerata, predstava za djecu, promocija knjiga i izložbi na različitim lokacijama širom Kantona Sarajevo.</p>

Na programu će biti izvedene arije svjetski priznatih kompozitora poput

Gala koncert u Narodnom pozorištu Sarajevo 

<p>Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, prikazuje baletsku predstavu “Snjeguljica i sedam patuljaka” kompozitora Šostakoviča (Shostakovich), Pavlovskog (Pavlovsky), Delibesa i Masenea (Massenet). Koreografkinja je Amalia Mindrutiu, scenograf Josip Lovrenović, a kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža. Kreaciju maski potpisuje Maja Talović, a Moamer Šaković dizajn svjetla.</p><p>Baletni ansambl Narodnog pozorišta dočarat će ovaj spektakl rađen prema istoimenoj bajci braće Grim (Grimm).</p><p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je predstava “Stećakland”. Reditelj je Kenan Kulenović, a igraju: Selma Alispahić, Aldin Omerović, Elma Juković, Nedim Džinović, Enes Kozličić i Anja Kraljević.</p><p>Na daskama Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Podroom” autora Armina Behrema. Rediteljica je Ajla Bešić, a uloge tumače: Faruk Hajdarević, Anastasija Dunjić, Dino Sarija i Edin Koja Avdagić.</p>

Za sarajevsku teatarsku publiku Kamerni teatar 55 večeras je pripremio dramu “Stećakland”, a SARTR predstavu “Podroom”

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras balet “Snjeguljica i sedam patuljaka”

<p>Na današnji dan, 6. maja 1870. godine rođen je dr. Safvet-beg Bašagić, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, dramski i prozni pisac, književni historičar i kritičar, historičar, političar i javni djelatnik, kao i jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture. Obilježavajući veliki jubilej - 155. godišnjicu Bašagićeva rođenja, Bošnjačka zajednica kulture najavljuje više jubilarnih kulturnih i naučnih sadržaja, uključujući, između ostalog, i naučni skup i veliku dokumentarnu izložbu o životu i djelu dr. Safvet-bega Bašagića, uspostavu digitalnog repozitorija Bašagić te izradu Bašagićeve biste, autorskog djela akademskog kipara Adisa Lukača, koja će biti postavljena u Sarajevu, Bašagićevu rodnom Nevesinju te Bratislavi, gradu u kojem se u Univerzitetskoj biblioteci čuva Bašagićeva rukopisna ostavština kao UNESCO-ova svjetska dokumentarna baština "Pamćenje svijeta".</p><h2>Bard književnosti</h2><p>Dr. Safvet-beg Bašagić (Mirza Safvet), bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, dramski i prozni pisac, književni historičar i kritičar, historičar, političar i javni djelatnik, kao i jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture, rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Bio je bard bošnjačke književnosti i kulture preporodnog doba, najznačajnije ime bošnjačke književne historiografije i kritike do Drugog svjetskog rata, utemeljitelj bosnističke nauke o književnosti i bošnjačke orijentalne filologije te član, potpredsjednik i predsjednik Bosanskog sabora, prvog modernog bosanskohercegovačkog parlamenta, kao i uopće jedna od najsvestranijih i najznačajnijih ličnosti u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća.</p><p>Bašagićevo rodno Nevesinje znameniti osmanski putopisac Evlija Čelebi 1664. godine opisuje kao "gnijezdo darovitih i poduzetnih ljudi", kakav je bio i Ibrahim-beg, otac Safvet-bega Bašagića, koji je dobro poznavao arapski, turski i perzijski jezik, pišući pjesme pod pseudonimom Edhem i zanimajući se za biografije pojedinih istaknutih Bošnjaka, što je umnogome utjecalo na cjelokupni kasniji rad Safvet-bega Bašagića. Kratko vrijeme živio je u rodnom gradu, zatim u Foči, gdje je njegov otac obnašao funkciju činovnika. Od 1876. do 1882. godine porodica boravi u Mostaru, Ljubuškom, a kad Ibrahim-beg odlazi u Istanbul, kao zastupnik u osmanskom parlamentu, porodica mu ponovo odlazi u Mostar. Po njegovom povratku iz Istanbula, nekoliko mjeseci žive u Stocu, a zatim se sele u Konjic. U Sarajevu se Bašagić upisuje u ruždiju. Program ove obrazovne institucije, u kojoj uči orijentalne jezike (arapski, turski i perzijski), ali i njihove književnosti, itekako je važna smjernica u njegovom kasnijem radu na istraživanju naše kulturnohistorijske prošlosti. Nakon ruždije, Bašagić nastavlja školovanje u današnjoj Prvoj gimnaziji u Sarajevu, koju pohađa u periodu od 1885. do 1895. godine i u kojoj, pored orijentalnih jezika, uči latinski i njemački. Od 1895. do 1899. godine Bašagić boravi u Beču kao student orijentalnih jezika i historije na Bečkom univerzitetu. Odbio je stipendiju od 50 forinti koju mu je dodijelila Bosanska vlada, jer je bila odobrena pod uvjetom da 10 godina radi u Bosni i da ne bude član nijednog društva.</p><h2>"Trofanda iz hercegovačke dubrave"</h2><p>Tokom četverogodišnjeg studija u Beču, Bašagić radi i na pripremi za štampu svoje prve zbirke poezije Trofanda iz hercegovačke dubrave, koju će objaviti u Zagrebu 1896. godine, piše historijsku studiju Najstariji ferman begova Čengićai skuplja građu iz historije Bosne. Po završetku studija u Beču 1899. godine Bašagić se vraća u Sarajevo i već sljedeće, 1900. godine objavljuje knjigu Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (Od g. 1463.-1850.). Bašagić je bio jedan od pokretača i prvi urednik lista Behar (1900), s kojim su sarađivala i njegova braća, Teufik-beg, koji je pisao kratke priče, i Muhamed-beg, koji je bilježio narodne pjesme. Polovinom iste godine, Zemaljska vlada dekretom postavlja Bašagića za profesora arapskog jezika u današnjoj Prvoj gimnaziji u Sarajevu, a na tom mjestu Bašagić ostaje šest godina, aktivno radeći u oblasti književnosti i kulturi. Bašagić je kao posebnu knjigu objavio dramu Abdullah-paša (1900), pišući poeziju i kraće tekstove u časopisima (Bošnjak, Nada, Vienac, Prosvjeta i dr.) pjesme i manje tekstove, a zbirku pjesama Misli i čuvstva (1905) i svoju drugu dramu Pod Ozijom (1905) izdao je u vlastitoj nakladi.</p><h2>Inicijator osnivanja "Gajreta"</h2><p>Kao vodeći narodni preporoditelj i angažirani kulturni radnik, Bašagić je 1903. godine jedan od inicijatora osnivanja društva "Gajret", jedne od glavnih preteča i pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture, i prvi njegov predsjednik, stvorivši tako temelje ove najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka i bošnjačke kulturne matice. Već od Bašagićevog vremena "Gajret" ima ključno važnu ulogu u kulturnom i prosvjetnom životu Bošnjaka, naročito u smislu pomaganja u školovanju učenika srednjih i visokoškolskih obrazovnih ustanova. Osim "Gajreta", Bašagić je utemeljitelj i prvi predsjednik i društava "El-Kamer" i "Muslimanski klub", kroz koje se također ostvarivao njegov kulturni i prosvjetiteljski rad.</p><h2>Prvi Bošnjak s najvišim akademskim zvanjem</h2><p>Kad se Bašagić 1906. godine razbolio, u decembru iste godine zatražio je odsustvo iz škole. Umjesto odobrenja odsustva, dobio je razrješenje s posla u kome je kao razlog naveden nepoloženi ispit za srednjoškolskog profesora. Ostavši bez posla, Bašagić traži dozvolu za osnivanje političkog lista, što je na kraju i učinjeno, pa je osnovao list Ogledalo, koji je, nažalost, bio kratkog vijeka (u tri mjeseca izašlo je samo 13 brojeva). Godine 1907. Bašagić je objavio zbirku proze Uzgredne bilješke, kao i posebnu knjigu / studiju Gazi Husrev-beg. Konstantno je radio na prikupljanju literature za proučavanje stvaralaštva Bošnjaka na orijentalnim jezicima, a ponovo boravi u Beču tokom naredne dvije školske godine, 1908/1909. i 1909/1910. godine. Doktorsku disertaciju Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der orientalischen Literatur završio je i predao na ocjenu Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beču. Nakon položenog Rigorosuma (doktorskih ispita iz orijentalnih jezika i književnosti te historije filozofije) Bašagić je 20. maja 1910. godine promoviran na čast doktora filozofskih naukain linguis islamiticis, postavši tako prvi Bošnjak s ovim najvišim akademskim zvanjem.</p><h2>Autor Mevluda</h2><p>Upravo u ovo vrijeme vode se pregovori o osnivanju katedre za orijentalne jezike na Sveučilištu u Zagrebu, u kojima profesor Vjekoslav Klaić predlaže Safvet-bega Bašagića za profesora na toj katedri. Paralelno s ovim aktivnostima u Bosni se provode izbori za Bosanski sabor, u kojima Banja Luka kao svog zastupnika bira upravo Bašagića, što ga zauvijek udaljava od profesorskog angažmana u Zagrebu. Bašagić je naknadno postao i predsjednik Bosanskog sabora, a u godinama koje su uslijedile još je po dva puta obavljao dužnost njegovog i predsjednika i potpredsjednika. Političko djelovanje Bašagića nije udaljilo od književnoistraživačkih i stvaralačkih poduhvata, pa je svoju doktorsku disertaciju, sad na bosanskom jeziku, objavio 1912. godine, pod naslovom Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti. Iduće, 1913. godine objavio je zbirku poezije Izabrane pjesme. Bosanski sabor raspušta se 1919., a 1921. godine, Odlukom Ministarstva prosvjete, Bašagić je postavljen za kustosa Zemaljskog muzeja, pri čemu se bavio historijom, književnošću i prevođenjem. Nadalje, Bašagić prevodi Rubaije Omera Hajjama s perzijskog na bosanski jezik, a 1924. godine objavljuje Mevlud na bosanskom jeziku kao prvi bosanski originalni spjev ove vrste. Autor je i studije Herceg-Bosna i istočna prosvjeta te enciklopedijske knjige Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini (1931).</p><p>Na 150. godišnjicu rođenja Safvet-bega Bašagića, u ljeto 2020. godine, Bošnjačka zajednica kulture otkupila je Bašagićevu rodnu kuću u Nevesinju s ciljem da je pretvori u muzejsko-galerijski prostor posvećen Safvet-begu Bašagiću i kulturi Bošnjaka.</p><p>Umro je u Sarajevu 9. aprila 1934. godine, a ukopan je među najvećim bošnjačkim uglednicima u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu. Njegova dženaza bila je najveća dženaza jednom Bošnjaku u njegovom vremenu.</p>

Bio je bard bošnjačke književnosti i kulture preporodnog doba, najznačajnije ime bošnjačke književne historiografije i kritike do 2. svjetskog rata

Veliki jubilej: 155. godišnjica rođenja Safvet-bega Bašagića

<p>Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, prikazuje dramu “Sarajevski trgovac” autora Igora Štiksa, jednog od najnagrađivanijih i najizvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, napisanu posebno za NPS, u režijskoj postavci Michala Dočekala.</p><p>Glumački cast čine: Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Belma Salkunić-Bektešević, Alen Konjicija, Sanjin Arnautović, Haris Bidžan i Amra Kapidžić.</p><p>U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, na repertoaru je predstava “Stećakland”. Reditelj je Kenan Kulenović, a igraju: Selma Alispahić, Aldin Omerović, Elma Juković, Nedim Džinović, Enes Kozličić i Anja Kraljević.</p><p>Pozorište mladih Sarajevo, u okviru Festivala dječije umjetnosti (FDU), danas u 11.00 sati, prikazuje dječiju predstavu “Priča o Zorku Bistrozorkom i o sreći” HNK Varaždin iz Hrvatske. Rediteljica i spisateljica je Lea Anastazija Fleger.</p><p>Također u okviru FDU-a, Pozorište mladih večeras, u 19.00 sati, upriličit će dječiju predstavu “Aska i Vuk” u izvedbi Pozorišta lutaka Niš iz Srbije. Autorica i rediteljica predstave je Isidora Stanišić.</p>

U Kamernom teatru 55 večeras je na repertoaru predstava “Stećakland”

U Narodnom pozorištu večeras drama “Sarajevski trgovac”

<p class="">Povodom obilježavanja Dana Kantona Sarajevo, večeras je u  Galeriji JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo otvorena izložba ''Plač za 1.601 dijete'' koja predstavlja selekciju fotografija Rikarda Larme, nastalih tokom opsade Sarajeva koje govore o svakodnevnici i djetinjstvu suočenom sa brutalnošću rata.</p><p>Poput historijskog zapisa, ove fotografije uz naglašeni kontrast između dječije nevinosti i razornosti rata, kroz dimenzije nade, tuge i otpora predstavljaju poetski vizuelni esej, a ne samo hroniku.</p><h2>Priče o djeci u ratu</h2><p>Direktor BKC-a Jasmin Duraković na otvaranju je kazao  da je izložba pripremana  zadnjih sedam-osam mjeseci, te podsjetio da je u to, ratno doba to bio život. </p><p>- Tih godina ove fotografije bile su jedan dio žvota koji je bio oko nas i  koji je u sebi  nosio tragediju. Mnoga od ove djece zapravo nisu sa nama i Sarajevo na ovaj način obilježava tu priču. Neka od te djece su hvala Bogu živa, znam neke od tih dječaka sa fotografija, koji su danas odrasli ljudi.  Zapravo ta priča o djeci u Sarajevu je jedna od najpotresnijih i najdramatičnijih. Tu su bili fotografi da to zabilježe. Sarajevski fotografi su ove fotogtrafije slali svjetskim medijima i to je imalo neku svoju historijsku ulogu za sve nas  koji smo tu bili. Ove fotografije su trajno podsjećanje na to vrijeme, na priče rata,  na godine opsade, na priče o našoj djeci u ratu -  kazao je Duraković.</p><h2>Autor izložbe</h2><p>Rikard Larma bosanskohercegovački je fotograf čiji rad ostaje trajno svjedočanstvo o životu i stradanju Sarajeva tokom opsade 90-ih godina.</p><p>Od rane mladosti pokazivao je interes za fotografiju, a profesionalnu karijeru započinje 1974. godine radeći za novinske kuće poput ''Oslobođenja'', te druge renomirane časopise poput ''Sportskih novina'', ''Večernjih novina'', ''Svijeta'' , VEN-a,  ''As-a''.</p><p>Njegov rad obuhvata širok spektar tema od aktuelne novinske fotografije, revijalne, teatarske, filmske, televizijske. Sve to se početkom rata mijenja i Larma fokus djelovanja usmjerava ka dokumentovaju sudbine grada Sarajeva i njegovih građana.</p><p>Krunu fotonovinarske karijere Larma dostiže u Asscoiated Press-u, jednoj od najvećih svjetskih informativnih agencija gdje je bio angažovan odmah na početku opsade Sarajeva.</p><p>U tom periodu Larma je postao jedan od najznačajnijih ratnih fotografa, a njegovi radovi su objavljivani u svjetskim medijima te su vrlo važno svjedočanstvo o hrabrosti i stradanju jednog grada.</p><p>Fotografije Rikarda Larme nisu samo svjedočanstvo brutalnosti rata, nego i dirljiva priča o svakodnevnom otporu, humanosti i dostojanstvu građana Sarajeva.</p><p>Predstavljajući obične živote koji traju uprkos svemu, Larma priča priču o gradu koji, iako pod stalnim granatiranjem, nije gubio duh.</p><p>Njegov objektiv ne traži heroje niti spektakl rata – već bilježi tihe trenutke i svakodnevnice u kojima se reflektuje cijeli jedan svijet, a svaka fotografija nas emotivno uvlači u priču i omogućava identifikaciju sa ljudima i životima.</p><p>Izložba će trajati 10 dana, a moguće je posjetiti svakim danom od 10.00 do 19.00 sati.</p><p></p>

Fotografije su nastale tijekom opsade Sarajeva koje govore o svakodnevnici i djetinjstvu suočenom sa brutalnošću rata

Otvorena izložba "Plač za 1.601 dijete" autora Rikarda Larme


<p>Premijera filma "Tina Pekez" koji donosi potresnu priču o ubijenoj djevojčici Tini tokom opsade Sarajeva bit če upriličena večeras u 19 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.</p><p>Film donosi intimna svjedočenja Tinine porodice i njenih prijatelja, nudeći dirljiv uvid u život ubijene djevojčice. Kroz njihove priče i autentične zapise, film podsjeća na život i patnje najmlađih tokom opsade Sarajeva - ujedno potiče na važnost dostojanstvenog čuvanja sjećanja na žrtve.</p><p>Autor filma Adis Grabovica izjavio je da je početak bila njegova želja da naprave priču o Tini, te da nije znao da će njegovo istraživanje rezultirati filmom.</p><p>- Bio je to izuzetno zahtjevan proces: emotivno i produkcijski. Ali mislim da je važan! Trudićemo se da u vremenu koje je pred nama snimimo intervjue i sa ostalim roditeljima i porodicama čija djeca su ubijena u opkoljenom Sarajevu - dodao je Grabovica.</p><p>Premijera filma se realizira kroz saradnju Historijskog muzeja BiH, produkcijske kuće Sarajevska sehara i Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, najavljeno je.</p>

Autor filma, Adis Grabovica, izjavio je da nije znao da će njegovo istraživanje o Tininom životu rezultirati filmom

Večeras u Sarajevu premijera filma "Tina Pekez" o ubijenoj djevojčici tokom opsade Sarajeva

<p>Narodno pozorište Sarajevo večeras, u 19.30 sati, prikazuje dramu “Seljačka opera” autora Darvasa Benedeka i Pintera Bele. Režiju potpisuje Andras Urban, dramaturgiju Vedrana Božinović, a koreograf je Krisztian Gerđe.</p><p>U predstavi igraju: Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić.</p><p>“Seljačka opera”, napisana za dramski ansambl, gotovo je sapunica i rijaliti šou u jednom, muzički luda mješavina baroka, folka i rokenrola s likovima koji sve vrijeme pjevaju – pa samim tim ne misle nikakvo zlo.&nbsp;</p><p>Sve ćete ih prepoznati – poznatu (trudnu) curu u bijelom, one što su sve čestito i pošteno (ni mrava nisu zgazili), preljubnice i svetice, licemjere i vjernike, lopove, lažove, ubice, baje i kukavice… I svi su jako, jako veseli i sretni. Predstava kakvu još niste gledali. S likovima koje gledate svaki dan.</p>

Muzički luda mješavina baroka, folka i rokenrola s likovima koji sve vrijeme pjevaju – pa samim tim ne misle nikakvo zlo

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Seljačka opera”

<p class="">Hrvatski glumac Zlatan Zuhrić Zuhra utjelovio je brojne uloge u serijama i filmovima, po kojim ga publika i pamti, a bio je i televizijski voditelj.&nbsp;</p><p class="">Među najprepoznatljvijim ulogama sigurno je ona Aljoše u "Večernjoj školi“. Često je "posuđivao“ svoj glas za sinhronizacije animiranih filmova.</p><p>Zuhra, koji je rođen u Zagrebu, dok mu je otac iz Cazina, stiže u Sarajevo uskoro, ali povodom predstave "Kad u vojsku pođem“, koja će biti izvedena 7. maja u Domu mladih. Nastupa s mlađahnim kolegom Tinom Sedlarom.</p><h2>Smijeh i aplauz</h2><p>U intervjuu za "Dnevni avaz“ Zuhra je govorio o očekivanjima od sarajevske publike, ali i tematici predstave, generaciji Z koja je totalno drugačija od njegove, ali i bosanskim korijenima.</p><p><b>Stižete nam u Sarajevo, šta Vi očekujete od publike u ovom gradu, a šta ona može očekivati od Vas?</b></p><p>- Kod publike u Sarajevu očekujemo da će prepoznati dobar humor i da će nas nagraditi gromoglasnim smijehom i velikim pljeskom. Publika od nas može očekivati sto posto pozitivne energije koju ćemo pokušati prenijeti na njih i zadovoljiti njihov istančan i nadasve izvrstan smisao za humor.</p><p><b>Podijelite s nama neki ritual kada ste u Sarajevu, šta obavezno učinite?</b></p><p>- Pa nemam neke posebne rituale, jednostavno upijam energiju tog predivnog grada, nazovem nekolicinu svojih dragih prijatelja, popijemo kafu, prošetam po Baščaršiji i jednostavno samo upijam sve dobro oko sebe.</p>

<p><b>Koliko istine ima u "Kad u vojsku pođem“?</b></p><p>- Pa cijela ta predstava je jedna velika istina zato što je to sukob generacija, dakle generacije Z i ove neke generacije X koja još drži do one prave discipline, nekih dobrih navika, dok generacija Z više-manje jako puno toga dobiva i uzima zdravo za gotovo. I tako nastaje sukob koji je prepun smiješnih situacija.</p><p><b>Generacija Z je tema kojom se svijet bavi. Kako Vi gledate na nju, koliko možete ili ne možete pronaći sličnosti s Vašim generacijama?</b></p><p>- Znam gotovo sve o generaciji Z zato što i moj vlastiti sin pripada toj generaciji. Oni imaju sad tu veliku prednost koju im je pružila ta napredna tehnologija, vjerujem da su praktički na izvoru svih informacija, a mi smo puno toga morali učiti i sami rješavati probleme. Međutim, ima i jako puno sličnosti u odrastanju i u pristupu tom životu dok si mlad, tako da i nije tako strašno velika razlika, ali ima jako puno situacija u kojima sve liječi humor.</p><h2>Strah u kostima</h2><p><b>Gdje je komedija danas u našim društvima, koliko nam je potrebna?</b></p><p>- Mislim da ljudi danas premalo cijene komediju i humor koji ne da nam je potreban, nego nam je neophodan s obzirom na sve ono što nas okružuje, na tu neprestanu opasnost i strah od nečega koji nam se uvukao u kosti. Humor je najbolji lijek, čak i kod bolesti, kod tuge, kod depresije, da ne pričamo o načinu života, humor je taj koji će nas izvući iz najgorih situacija, a mislim da se jako zapostavlja.</p><p><b>Porijeklom ste iz BiH. Prepoznajete li to nešto krajiško u sebi?</b></p><p>- Ma nema tu puno priče! Znači kad se bosanski gen "zamota“, nema tu pomoći, iako sam ja rođen u Zagrebu i nisam nikada živio u Bosni i Hercegovini ni u Krajini, ali taj DNK koji mi se „zamotao“ definitivno postavlja neke stvari koje su bile tipične za mog oca koji je rođen u Cazinu i mislim da je to ono najljepše što ja uzgajam u sebi.</p><p><b>Često Vas pitaju, ali evo, moram i ja. Vaš otac je bio na Golom otoku zbog viceva. Proganja li Vas to? Ima li danas cenzure za smijeh?</b></p><p>- Pa proganja me nepravda koja je učinjena, jer iz te kritične godine su stvarno mnogi ljudi završili na Golom otoku, a da za to uopće nije bilo pravog razloga. To se zvalo kao nekakvo preodgajanje, to su većinom bili vrlo inteligentni ljudi, bilo je jako puno pisaca, glumaca, kipara... Dakle oni su i za najmanji sarkazam završili tamo što je bila velika nepravda. Mislim, fućkaš ljude koji ne mogu podnijeti neku kritiku! To samo znači da nisu sigurni u sebe! I danas mislim da postoji neka cenzura za smijeh i to na jedan perfidan način se ljude tužbama i na sličan način pokušava zastrašiti da ne bi bacili neku ironičnu ili sarkastičnu dosjetku.</p><h2>Koliko Tin Sedlar ima godina!?</h2><p><b>Nije Vam prva predstava s Tinom. Kako Vam je raditi s mlađahnim kolegom?</b></p><p>- A kolega Tin Sedlar je naprosto divan i užitak je raditi s njim. Nevjerojatno koliko se veselimo svakoj predstavi koju igramo. To nam je veliki gušt, a Tin, evo, nitko živ ne zna koliko on zaista ima godina, tako da će to postati i ostati velika tajna u ovim našim nastupima. Koliko ustvari Tin Sedlar ima godina!?</p>

<h2>Dosadan sam, kao i svi</h2><p><b>Od komičara se uvijek nekako očekuje da pričaju viceve, "provaljuju“. Je li i kod Vas tako i jeste li uvijek raspoloženi za smijeh?</b></p><p>- To je istina, to se uvijek od komičara očekuje, međutim ja tako ne funkcioniram, kao bankomat. Meni samo mozak sve vrijeme radi ko veš-mašina, promatram svijet oko sebe i upijam sve ko spužva i onda to interpretiram ustvari na jedan malo drugačiji i smiješan način. Sad kad bi moje bliske prijatelje ili moju suprugu pitali da li je život drugačiji s nekim tko je komičar, mislim da bi odgovorili da sam ja jednako dosadan kao i svi drugi.</p>

Humor nam je neophodan s obzirom na sve ono što nas okružuje. Moj otac je nepravedno završio na Golom otoku. I danas postoji cenzura za smijeh

Hrvatski glumac Zlatan Zuhrić Zuhra za "Dnevni avaz": Kad se bosanski gen "zamota", nema tu pomoći

<p>Povodom pete godišnjice smrti istaknutog bh. intelektualca, u izdanju Izdavačke kuće "Connectum" iz Sarajeva, iz štampe je izašla knjiga "Kako sačuvati Bosnu - Politički testament akademika Muhameda Filipovića", autora Faruka Vele.&nbsp;</p><p>U razgovoru za "Avaz" Vele kaže da je zbirka intervjua s akademikom Filipovićem, od kojih se neki objavljuju po prvi put, izraz poštovanja autora prema jednom od najvećih bh. intelektualaca.</p><p>- Mi, Bošnjaci, morali bismo voditi bosansku politiku, ne bošnjačku... Moramo voditi politiku koja ima na umu i u vidu interese Bosne kao historijske, kulturne, duhovne, ekonomske i političke tvorevine. Ako ispustimo iz vida da je Bosna ono što je kriterij, osnova i svijest politike koju vodimo, mi ćemo se izgubiti u tim mnogobrojnim igrama, putevima koji nam se nude kao putevi spasa. Zapravo, to nisu nikakvi putevi spasa, to je gubljenje svakoga traga, koncepcije i razumnog ponašanja u odnosu na prirodu naše historije - podsjeća Vele na riječi akademika Filipovića. </p><p>A one u aktuelnoj političkoj situaciji još više dobijaju na značaju.</p><p>- U intervjuima koji su objavljivani i u "Dnevnom avazu", a i onima koji nisu, on je proročanski ukazivao na mnoge stvari koje gledamo danas. To je tada bilo možda čudno ili daleko našim ljudima, ali kao velikan našeg naroda osjetio je taj trenutak i ukazivao na mnoge izazove pred kojima ćemo se naći. Od potrebe da se bošnjačka politika definira kao bosanska, poziva da se jasnije odredi, a ne da je, kako je govorio, voda nosi - kaže Vele.   </p><p>On podsjeća da je upravo "Avaz" imao ključnu ulogu u afirmaciji djela akademika Filipovića tokom posljednjih dvaesetak godina njegovog života, jer mu je otvorio prostor za kritičko promišljanje i u vremenima kada su ga mnogi željeli staviti na margine. </p><p>U aprilu, dvadesetak dana ranije, iz štampe je izašla i druga knjiga našeg sagovornika. "Franjevci - Čuvari Bosne", u izdanju sarajevske izdavačke kuće "Art Rabic". Dva djela dio su iste priče, istog nastojanja da se BiH očuva i da se ukaže na ispravne pravce i ciljeve bosanske politike i društva. </p><p>- U vrijeme kada nacionalistički i velikodržavni projekti i dalje nastoje dovesti u pitanje BiH, Bosanski franjevci su istinski čuvari Bosne. A nisu sami. Svi smo čuvari Bosne. Važno je vratiti se na izvor i čuvati te vrijednosti. Kako je fra Ivo Marković rekao u recenzijama ove knjige, u trenutku kada svi nastoje reći da je BiH nemoguća, Franjevci svjedoče o mogućoj Bosni. To u svojim djelima objašnjava rahmetli Dževad Karahasan, da BiH nikad nije bila konstrukt. Jugoslavija je bila konstrukt, pa se raspala nakon određenog perioda. BIH ni nakon 4 godine direktne i 30 godina poratne agresije opstaje zato što je Bosna kultura. Kultura nikad nije jaka, ali je vraški žilava - ističe Vele.</p>

On podsjeća da je upravo "Avaz" imao ključnu ulogu u afirmaciji djela akademika Filipovića

Dva djela Faruka Vele, objavljena u aprilu, dio su iste priče: Kako sačuvati Bosnu

<p>Jedan od najcjenjenijih hrvatskih glumaca, Janko Popović Volarić, utjelovio je profesora filologije Filipa u predstavi “Filantrop” redatelja Branka Ivande, koja je sinoć doživjela zagrebačku premijeru.&nbsp;</p><p>Među prvima koji su mu čestitali bili su njegova supruga, kantautorica Lovorka Sršen, i sin David Popović Volarić, koji radi kao ton majstor na raznim serijama.&nbsp;</p><p>Janko Popović Volarić poznat je po tome što uspješno čuva svoju privatnost, ali poznato je da sa sinom Davidom ima poseban odnos, prožet prijateljstvom i međusobnim poštovanjem.&nbsp;</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DIjKEj6t6ry/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DIjKEj6t6ry/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DIjKEj6t6ry/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Teatar Erato (@eratoteatar)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Njihova bliskost često se vidi i izvan svjetala reflektora, bilo da zajedno rade na projektima, planinare, odlaze na koncerte ili premijere. Zbog sličnosti često izazivaju komentare da više izgledaju kao braća nego kao otac i sin. Tako je bilo i nakon premijere predstave “Filantrop”, kada su otac i sin spremno pozirali pred kamerama.</p><p>Janko je postao otac vrlo mlad, sa samo 18 godina, i često ističe kako su on i David zapravo odrastali zajedno. Unatoč izazovima, uvijek je bio posvećen tome da sinu pruži bliskost, otvoren razgovor i podršku. Danas su njihovi susreti ispunjeni veseljem, zajedničkim iskustvima i ponosom koji Janko ne skriva.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DAn1Ds-MgAb/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DAn1Ds-MgAb/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DAn1Ds-MgAb/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Janko Popović Volarić (@janko_popovic_volaric)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Među prvima koji su mu čestitali bili su njegova supruga, kantautorica Lovorka Sršen, i sin David Popović Volarić, koji radi kao ton majstor

Janko Popović Volarić u predstavi "Filantrop"

Janko Popović Volarić briljirao u predstavi "Filantrop"

<p><br></p><p>Promocija prve zbirke priča "Sarajevskim drumom”, koju su napisale učenice četvrtog razreda Jezičkog izbornog područja Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu, uspješno je održana 29. aprila 2025. godine u svečanoj auli škole.&nbsp;</p><p>U toploj i emotivnoj atmosferi, mlade autorice su predstavile svoja djela nastala kao rezultat višemjesečnog rada i inspiracije koju su pronašle u knjizi “Taksi priče” autora Amera Tikveše.</p><p>Publika, među kojom su bili roditelji, profesori, učenici, književnici i brojni ljubitelji književnosti, bila je vidno oduševljena i dirnuta autentičnošću i zrelošću priča koje su proizašle iz pera ovih talentovanih srednjoškolki.</p><p>Autor “Taksi priča”, Amer Tikveša, obratio se prisutnima i istakao koliko mu je značajna  činjenica da su srednjoškolci uopšte pokazali interes za nešto što nije lektira, a posebno za nešto što je domaće, lokalno, savremeno. </p><p>- Posebno me obradovalo što je, u ovom slučaju, inspiracija potekla upravo iz jednog domaćeg djela – i što sam ja, kao domaći autor, imao čast da budem početna iskra. Ne samo meni lično, nego i simbolično – jer to znači da domaća književnost još uvijek ima snagu da pokrene nešto autentično i vrijedno. Zato me zaista zadivilo što su ove učenice jasno i otvoreno rekle: da, inspirisale su ih „Taksi priče“. I to nimalo ne umanjuje njihovu originalnost. Mi nismo ni stilski ni sadržajno slični. Ni po životnom iskustvu, ni po tonu, ni po temama. One su učenice koje tek završavaju srednju školu, i njihovo iskustvo tramvaja ili taksija potpuno je drugačije, čak i benignije u odnosu na ono o čemu ja pišem - kazao je Tikveša. </p><p>Zbirku je izdao Alumni Prve bošnjačke gimnazije, a večer promocije ostat će upamćena kao snažan primjer kako školska nastava i književna inspiracija mogu zajedno stvoriti nešto izuzetno.</p>

Publika, među kojom su bili roditelji, profesori, učenici, književnici i brojni ljubitelji književnosti, bila je vidno oduševljena

"Sarajevskim drumom" mladih autorica: Večer književnosti i inspiracije

<p>JU Historijski arhiv Sarajevo danas je, povodom 3. maja - 77. godišnjice osnivanja i rada Arhiva, upriličio u Brusa bezistanu otvorenje izložbe "Štampa u Historijskom arhivu Sarajevo 1878-1992." autora Amele Bedaković i Adnana Hadžiabdića.</p><p>Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine Odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva, a na početku djelovanja bio je smješten u zgradi Vijećnice. Danas je Arhiv javna ustanova kulture u Kantonu Sarajevo. Od početka djelovanja aktivno radi na prikupljanju, čuvanju, stručnoj obradi, prezentaciji i publiciranju arhivske građe.</p><h2>Značaj fondova i zbirki</h2><p>Direktorica Historijskog arhiva Ismeta Džigal-Berkovac kazala je da izložbom žele podsjetiti javnost na značaj fondova i zbirki Historijskog arhiva Sarajevo te promovirati kulturnu baštinu. Također je istakla da se ovom postavkom žele priključiti i obilježavanju 3. maja, Svjetskog dana slobode medija.</p><p>- Podsjećam da Arhiv već 77 godina prikuplja, proizvodi, čuva i daje na korištenje arhivsku građu. Historijski arhiv je dobitnik Šestoaprilke nagrade Grada Sarajeva za izuzetan doprinos očuvanju kulturne baštine - kazala je direktorica Arhiva te podsjetila i da su institucija od značaja za Kanton Sarajevo.</p><p>Ona je navela da građa ovog arhiva ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.</p><h2>Izložba iz tri perioda</h2><p>Adnan Hadžiabdić navodi da su izložbu podijelili na tri perioda: do Prvog svjetskog rata, između dva svjetska rata i poslije Drugog svjetskog rata.</p><p>- Na izložbi su predstavljeni informativni listovi, listovi za pouku i zabavu, umjetnost i književnost, prosvjetu. Kroz bh. štampu može se pratiti politički, kulturni, socijalni i privredni život Bosne i Hercegovine - kazao je Hadžiabdić.</p><p>Koautorica izložbe Amela Bedaković ističe da izložba pruža uvid u štampu i njen razvoj u različitim periodima. Povod je, kazala je ona, bio 77 godina Arhiva a kroz izložbu i temu kojom se bavi su dali mali doprinos Svjetskom danu slobode štampe i medija.</p><p>Bedaković je također ustvrdila da se kroz izložbu može vidjeti i kako u odnosu na pismenost raste i broj novina koje se štampaju.</p><h2>270 serijskih publikacija</h2><p>Tako su u austrougarskom i periodu između dva svjetska rata najveći tiraž i najveći broj pretplatnika imali listovi za zabavu, pouku i književnost. U tom periodu prosječno je jedan list imao 900 pretplatnika.</p><p>Između dva svjetska rata u Bosni i Hercegovini je došlo do pokretanja 275 novih časopisa i novina. Značajnu ulogu u novinskom izdavaštvu su imala i nacionalna društva Prosvjeta, Napredak, Gajret i Uzdanica.</p><p>U biblioteci Historijskog arhiva Sarajevo čuva se štampa od 270 serijskih publikacija za period 1878-2005. godine koja je izlazila u Bosni i Herecgovini, ali i izvan države.</p>

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Stećakland”

Izložba posvećena umjetničkom otporu "Sarajevo 1992 - 1995" u Galeriji Preporod 8. maja

Izložba produkt dizajna ENSŌ autorice Nataše Perković u Umjetničkoj galeriji BiH

Počelo 11. izdanje festivala dječije umjetnosti

Gala koncert u Narodnom pozorištu Sarajevo

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras balet “Snjeguljica i sedam patuljaka”

Veliki jubilej: 155. godišnjica rođenja Safvet-bega Bašagića

U Narodnom pozorištu večeras drama “Sarajevski trgovac”

Otvorena izložba "Plač za 1.601 dijete" autora Rikarda Larme

Večeras u Sarajevu premijera filma "Tina Pekez" o ubijenoj djevojčici tokom opsade Sarajeva

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Seljačka opera”

Hrvatski glumac Zlatan Zuhrić Zuhra za "Dnevni avaz": Kad se bosanski gen "zamota", nema tu pomoći

Dva djela Faruka Vele, objavljena u aprilu, dio su iste priče: Kako sačuvati Bosnu

Janko Popović Volarić briljirao u predstavi "Filantrop"

"Sarajevskim drumom" mladih autorica: Večer književnosti i inspiracije

Otvorena izložba "Štampa u Historijskom arhivu Sarajevo 1878 -1992"

Kultura

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Stećakland”

Izložba posvećena umjetničkom otporu "Sarajevo 1992 - 1995" u Galeriji Preporod 8. maja

Izložba produkt dizajna ENSŌ autorice Nataše Perković u Umjetničkoj galeriji BiH

Počelo 11. izdanje festivala dječije umjetnosti

Gala koncert u Narodnom pozorištu Sarajevo

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras balet “Snjeguljica i sedam patuljaka”

Veliki jubilej: 155. godišnjica rođenja Safvet-bega Bašagića

U Narodnom pozorištu večeras drama “Sarajevski trgovac”

Otvorena izložba "Plač za 1.601 dijete" autora Rikarda Larme

Večeras u Sarajevu premijera filma "Tina Pekez" o ubijenoj djevojčici tokom opsade Sarajeva

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras drama “Seljačka opera”

Hrvatski glumac Zlatan Zuhrić Zuhra za "Dnevni avaz": Kad se bosanski gen "zamota", nema tu pomoći

Dva djela Faruka Vele, objavljena u aprilu, dio su iste priče: Kako sačuvati Bosnu

Janko Popović Volarić briljirao u predstavi "Filantrop"

"Sarajevskim drumom" mladih autorica: Večer književnosti i inspiracije

Otvorena izložba "Štampa u Historijskom arhivu Sarajevo 1878 -1992"