Poznati hrvatski glumac Filip Juričić ovih dana boravio je u Sarajevu, gdje je s kolegom Amarom Bukvićem izveo višestruko nagrađivanu i dugogodišnju hit predstavu&nbsp;„Kako misliš mene nema?“.&nbsp;Riječ je o komadu koji publiku već gotovo dvije decenije osvaja iskrenošću, humorom i univerzalnim temama svakodnevice, a koji je i sarajevsku publiku ostavio oduševljenom.Juričić je za „Dnevni avaz“ rekao da mu je uvijek atraktivno ići u gradove koji imaju pozorišnu tradiciju.&nbsp;<h2>Pozorišna publika</h2>- Sarajevo je jedan takav grad, ima svoju kulturu, svoju pozorišnu historiju i iz njega su potekli veliki glumci. Naravno, velika je to odgovornost, ali i veliki ushit i želja kad ideš igrati u Sarajevu. I ono što se dogodilo, bilo je prelijepo. Iako predstavu igramo jako dugo, danas nas je publika zaista lijepo primila. Malo je trebalo da „uhvatimo vezu“, ali kad se to dogodilo, bilo je pravo zajedničko veselje. Predstava, naravno, izuzetno ovisi o publici. To je tako u gradovima gdje postoji odgojena pozorišna publika. Tamo gdje ljudi prepoznaju glumce, prepoznaju predstavu i mi prepoznamo njih – rekao je Juričić.&nbsp;Smatra da predstava uvijek zaživi s publikom jer je priča univerzalna.&nbsp;<h2>Balansiranje medija</h2>- Radi se o dva tipa s margine društva, a takvi postoje u svakom gradu, i ljudi se prepoznaju. Mislim da je predstava i topla i duhovita. Publika prihvaća humor. Istina, uvijek je rizično prodavati humor u Sarajevu jer znamo koliko ste vi jaki u tome, ali neke naše fore su im se svidjele, i to je baš veliko zadovoljstvo – poručio je Juričić.&nbsp;Publici je dobro poznat i s malih ekrana, zahvaljujući zapaženim ulogama u brojnim popularnim televizijskim serijama.- Jako sam sretan što uspijevam opstati i u jednom i u drugom svijetu, i nadam se da će to trajati što duže. Nekada zna biti izuzetno naporno, jer nije lako kombinirati pozorište i snimanja, ali toliko volim i jedno i drugo da ništa ne bih izostavio. Uvijek dođe do malog zasićenja jednim, pa onda odem u onaj drugi medij. Televizija te, naravno, približi široj publici, ljudi te prepoznaju, zavole ta poznata lica, pa čak i kad dođu u pozorište, to im nešto znači. Mislim da jedno drugo jako dobro nadopunjuje. I važno je da te ljudi vide, da znaju za tebe. Zahvalan sam što mogu raditi i jedno i drugo – kazao je Juričić.&nbsp;<h2>Domaća atmosfera&nbsp;</h2>Dio Juričićeve rodbine je porijeklom iz Travnika, pa se uvijek raduje dolasku.&nbsp;- Vezan sam i za Bosnu i srce mi zaigra kad dođem ovdje. Pazimo da budemo često gladni kada dolazimo u Sarajevo da sve stignemo obići. Iskreno, osjećam se domaće kad dođem u Sarajevo. To mi je već grad koji osjećam dijelom kao svoj – rekao je Juričić.&nbsp;

Velika je odgovornost i ushit kad ideš igrati u grad koji ima kulturu

Glumac Filip Juričić za "Avaz": Rizično je prodavati humor u Sarajevu

Na ovogodišnjem programu obilježavanja Dana Kantona Sarajevo od 2. do 9 maja, jedan od nagrađenih laureata bit će i Kolektiv Kamernog teatra 55 sa najdugovječnijom predstavom “Umri muški”.&nbsp;Plaketa Kantona Sarajevo će biti dodijeljena predstavi “Umri muški” kao priznanje za izuzetan doprinos kulturnom razvoju i umjetničkoj baštini Kantona Sarajevo.Predstava “Umri muški” je najduže izvođena predstava u historiji bosanskohercegovačkog teatra. Glavni akteri ove briljantne predstave su Tatjana Šojić, Admir Glamočak i Senad Bašić.

Predstava je nastala davne 1990. godine kao diplomska predstava Tatjane Šojić, i od tada nije prestala puniti salu Kamernog teatra 55, postavši, kako je saopšteno iz ove teatarske kuće, najizvođenijom bosanskohercegovačkom predstavom svih vremena.Nastala kao nepretenciozna i niskobudžetna komedija o muško-ženskim odnosima, "Umri muški" je, isključivo zahvaljujući neprekidnom interesu publike, postala kultna.U režiji Admira Glamočaka, ovaj teatarski komad priča priču o ljubavnom trouglu između Eve, Marija i Brune. Tekst, koji je napisao Aldo Nikolaj, ispunjen je duhovitim situacijama koje ostavljaju publiku, a ponekad i same glumce, bez daha od smijeha.&nbsp;

Glumačka ekipa briljira na sceni, donoseći likove predstave u život na način koji osvaja srca gledalaca.Februara 14. 2025. godine, predstava "Umri muški", koja je od 1990. godine osvojila srca publike i ispisala historiju Kamernog teatra 55, obilježila je 35. godina neprekidnog igranja i približno preko 500. izvedbi.

Predstava je nastala davne 1990. godine kao diplomska predstava Tatjane Šojić, i od tada nije prestala puniti salu Kamernog teatra 55

Plaketa Kantona Sarajevo bit će dodijeljena kolektivu Kamernog teatara 55 i predstavi "Umri muški"

U sklopu specijalnog programa "Pozorišne notte" u srijedu, 30. aprila sa početkom u 19:30 sati, bit će upriličen koncert vrhunskih svjetskih jazz muzičara Bojana Zulfikarpašića i Juliena Louraua, koji će sarajevskoj publici ponuditi jedinstvenu kombinaciju balkanske tradicionalne muzike, jazza i klasične muzike.Laurent Garnier, Michel Portal, Nguyên Lê, Henri Texier, Magic Malik, Vlatko Stefanovski, Duško Gojković, Erik Truffaz, Aka Moon, Daniel Humai i Keziah Jones samo su neka od svjetskih imena sa kojima su nastupali Bojan i Julien.

Ne propustite ovaj ekskluzivni koncert i požurite po svoje ulaznice jer je broj mjesta ograničen.Bojan Zulfikarpašić je pijanista i kompozitor sarajevskog porijekla te jedan od najznačajnijih evropskih jazz umjetnika današnjice. Dobitnik je prestižnog Victoires du Jazz priznanja u Francuskoj, kao i Chevalier des Arts et des Lettres, jednog od najviših kulturnih odlikovanja koje dodjeljuje francusko Ministarstvo kulture. Njegov autentičan spoj balkanske muzičke tradicije, jazza i klasične muzike donio mu je status inovatora i vizionara na evropskoj sceni.

Julien Lourau, francuski saksofonista i višestruko nagrađivani umjetnik, dobitnik je prestižne nagrade Django Reinhardt Prize za jazz muzičara godine u Francuskoj. Njegov rad karakteriše neprestano istraživanje muzičkih granica – od jazza, preko hip-hopa, afro beata do savremenih elektronskih izraza. Lourau je nastupao na najvažnijim festivalima širom svijeta i sarađivao s brojnim imenima savremene scene.Priča Bojana Zulfikarpašića i Juliena Louraua je priča koju spaja prijateljstvo, kako na ličnom, tako i na muzičkom nivou. Nakon što su svirali u brojnim pariškim klubovima kasnih osamdesetih godina prošlog vijeka, pronašli su jedan drugog u legendarnom bendu „Trash Corporation“, koji je, iako je bio kratkog vijeka, bio neka vrsta njihovog igrališta na kojem su prevazilazili granice muzike. Od tog perioda, postali su jedna od glavnih sila evropske jazz scene.Ulaznice se mogu kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Priča Bojana Zulfikarpašića i Juliena Louraua je priča koju spaja prijateljstvo, kako na ličnom, tako i na muzičkom nivou

Svjetski jazz muzičari Bojan Zulfikarpašić i Julien Lourau 30. aprila u Narodnom pozorištu Sarajevo

Nova komedija "Kad u vojsku pođem" u izvedbi Zlatana Zuhrića Zuhre i Tina Sedlara stiže u Sarajevo 7. maja u Dom mladih.Ovo je premijerna izvedba predstave „Kad u vojsku pođem“ u cijeloj Bosni i Hercegovini, a radi se o urnebesnom komadu koji je po prvi put izveden u Zagrebu prije mjesec. Ova će vas nova predstava popularnog komičnog dvojca nesumnjivo nasmijati do suza.- Ja se volim veseliti i veseo sam čovjek, često se veselim, a sad se posebno veselim što ćemo 7. maja u Domu mladih u Sarajevu, točno u 20 sati, predstaviti predstavu "Kad u vojsku pođem". Drage moje Sarajke i Sarajlije, strašno nam puno znači vaša reakcija i zato jedva čekamo… jedva čekamo Sarajevo - rekao je Zuhrić.Nakon zajedničke predstave „Ocat i sin”, Zuhra i Tin oblače vojne uniforme i novim kazališnim komadom dolaze raspametiti publiku.Nakon osam godina saradnje i izvođenja hit predstave „Ocat i sin", bilo je vrijeme za novu pozorišnu predstavu ovog dvojca, koja će, sudeći prema rasprodanim premijerama u Hrvatskoj, postati pravi hit u cijeloj regiji.Je li današnjim generacijama potreban vojni rok? Jesu li današnji dečki mekušci? Otac Marko (Zlatan Zuhrić Zuhra) shvatio je da njegov sin Žarko (Tin Sedlar) nije prava slika muškarca kakvog on zamišlja i da mu fali čvrstine.Nošen tim mislima, odlučio je sina pripremiti za odlazak na služenje vojnog roka. Kako je sam nekada bio u vojsci, dao si je za pravo da posjeduje svo znanje svijeta o svemu što se tamo događa i da je jedno sigurno – uvijek treba biti na oprezu jer neprijatelj nikad ne spava.Ulaznice se nalaze u prodaji na platou Skenderije, biletarnici BKC-a i online preko sustava Entrio.ba.

Drage moje Sarajke i Sarajlije, strašno nam puno znači vaša reakcija i zato jedva čekamo… jedva čekamo Sarajevo, rekao je Zuhrić

Premijera nove komedije "Kad u vojsku pođem" Zuhre i Tina 7. maja u Domu mladih


Grad Niš, smješten u južnoj Srbiji, domaćin je humanitarne izložbe na kojoj je skoro pedeset umjetnika iz Italije, Švicarske, Bugarske i Srbije pretvorilo drvena uskršnja jaja u jedinstvena umjetnička djela.Izložba pod nazivom "Uskršnje jaje kao umjetničko djelo" ima za cilj prikupljanje sredstava za kupovinu krevetaca za pedijatrijsku kliniku Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu.Organizator izložbe je Galerija Art 55, a prema riječima suosnivača galerije Branka Vukelića, učešće je uzelo 47 umjetnika. Među njima su akademski slikari, studenti i samouki umjetnici iz četiri zemlje.- Umjetnici iz inostranstva, s kojima smo ranije sarađivali, rado su se odazvali i pomogli u organizaciji - rekao je Vukelić.Za izradu djela korištene su razne umjetničke tehnike – slikanje, crtanje, mozaik i skulpturalni pristupi, a teme obuhvataju motive iz religije, prirode i društvenih pitanja.Svako uskršnje jaje ima početnu cijenu od 6.000 dinara (oko 51,19 evra), ali su kupci pozvani da ponude i više. Prema Vukelićevim riječima, najviša postignuta cijena dosad iznosi 15.000 dinara (oko 127,97 evra).Tokom prve sedmice prikupljeno je 217.750 dinara (oko 1.850 evra), a polovina eksponata je prodata. Kako se izložba nastavlja u jednom tržnom centru tokom uskršnjih praznika, organizatori očekuju da će ukupan prihod dodatno rasti.

Humanitarna izložba prikuplja sredstva za krevetce na pedijatrijskoj klinici u Nišu

Umjetnici pretvaraju uskršnja jaja u nadu za djecu u Srbiji

U Kamernom teatru 55 večeras, u 20.00 sati, bit će izvedena drama „Potpuni stranci” Paola Đenovezea (Genovese). Rediteljica je Lajla Kaikčija, a uloge tumače: Sabit Sejdinović, Vanesa Glođo, Senad Alihodžić, Dina Mušanović, Alban Ukaj, Nadine Mičić i Igor Skvarica.Na daskama Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, na repertoaru je drama “Mišolovka” prema romanu “kraljice krimića” Agate Kristi (Agatha Christie). Reditelj je Branko Vekić, a igraju: Filip Radovanović, Belma Salkunić-Bektešević, Mak Čengić, Emina Muftić, Mirvad Kurić, Sanela Pepeljak, Riad Ljutović i Enes Kozličić.U Pozorištu mladih Sarajevo večeras, u 19.00 sati, bit će upriličena dječija predstava “Palčica” prema istoimenoj bajci Hansa Kristijana Andersena (Christian). Režiju potpisuje Mario Drmać, a uloge tumače: Ajla Cabrera, Alma Merunka, Elma Ahmetović, Ivana Vojinović, Deni Mešić, Haris Bidžan i Marko Mirković.JU Centar kulture i mladih večeras, u 20.00 sati, prikazuje komediju “Luda kuća” Alternativne grupe “Rajvosa”. Komediju je režirao pokojni Saša Petrović, a glume: Armin Omerović, Aida Bukva, Edin Drljević, Senka Oruč, Mithad Slatina i Mirsad Imamović.

U Narodnom pozorištu Sarajevo drama “Mišolovka”, Pozorištu mladih dječija predstava “Palčica”, a JU Centru kulture i mladih komedija “Luda kuća”

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Potpuni stranci”

Ljubitelji teatra i ljeta pod zvijezdama mogu početi s odbrojavanjem jer deveto izdanje festivala “Ljetne večeri” Studio Teatra 2025 održat će se od 1. do 6. jula na već dobro poznatoj festivalskoj lokaciji grada Zenice.Ono što ovaj festival čini posebnim, osim magične atmosfere pod otvorenim nebom, jeste i njegova interakcija s publikom. Studio Teatar je i ove godine odlučio uključiti gledatelje u stvaranje festivalskog programa – publika ima priliku predložiti predstave, glumce i glumice koje žele gledati na jedinom profesionalnom teatarskom festivalu pod zvijezdama u BiH.

"Mi smo tu zbog vas i naravno jer volimo teatar", poručuju iz Studio Teatra.Kroz proteklih osam izdanja, “Ljetne večeri” su postale nezaobilazno mjesto okupljanja svih onih koji cijene umjetnost, zajedništvo i iskrenu emociju koju samo teatar može pružiti.

Ono što ovaj festival čini posebnim, osim magične atmosfere pod otvorenim nebom, jeste i njegova interakcija s publikom

Publika bira program: Deveti festival "Ljetne večeri" Studio Teatra stiže u julu

Spomenici ne znače ništa, to su komadi kamena, ako nisu u srcima sazdani i u srcima podignuti, kazao nam je Zoran Filipović Zoro, slavni, višestruko nagrađivani fotograf, pisac i ratni izvještač najpoznatijih svjetskih medija s ratišta u Hrvatskoj i iz opkoljenog Sarajeva. U danima kada BiH ponovo obilježava godišnjice ratnih zločina govorio je za “Dnevni avaz”.<h2>Patnja naroda</h2>- Mrtve niko vratiti neće. Njima se spomenik gradi u nama, u našem sjećanju i stalnim mislima da je neko svojim životom platio slobodu koju danas uživamo. To je spomenik kojeg mi moramo graditi – kaže Filipović.Nakon one u Vukovaru, na Dan sjećanja na žrtve Vukovara 18. novembra prošle godine, promocija njegove monografije „1993“ u maju bi trebala biti održana i u Sarajevu. Dragocjena, dugo očekivana knjiga svjetskog umjetnika rođenog u Brčkom, na 288 strana sadrži 10 priča i više od 100 fotografija iz glavnog grada BiH. Da ugleda svjetlost dana, pomogli su&nbsp;HKD Napredak Sarajevo, „Naša ognjišta“ iz Tomislavgrad&nbsp;i „Likarija“ iz Zagreba.- Ne možeš suditi o nekome, ako nisi hodao u njegovim cipelama, pa tako ni o patnji nekog naroda ne možeš govoriti ako sam nisi bio u toj situaciji. U opkoljeno Sarajevo došao sam pred Božić 1992. i mislim da sam tamo proveo nekih šest mjeseci – dodaje Filipović. &nbsp;Deseta priča u knjizi govori o povratku njegovih roditelja u Brčko nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. U kući s velikim vrtom i voćnjakom živjela je srpska porodica i nije je željela napustiti. <h2>Vrt i voćnjak</h2>Zoranovi roditelji bili su uporni, dolazili svaki dan i nekako su im dopustili da žive u drvenoj šupi koja je služila za skladištenje ogrjeva.

- Uselili su se, donijeli neku špiritnu lampu i nužne stvari. Vrt i voćnjak bili su jako zapušteni, a oni vrijedni, pa su ih počeli uređivati. Iz dana u dan ustajali bi u zoru, na kuhalu skuhali kafu, popili je ispred šupe i cijele dane radili. Kako je vrijeme prolazilo, taj vrt i voćnjak dobivali su stari sjaj, a nasilni stanari su se sve više povlačili u kuću. Prestali su potpuno po danu izlaziti, dok se jednu noć nisu spakirali i prije zore pobjegli. Dobrota i ljubav jači su od svakog zla. To svjedočimo i nakon ovog rata. Strašni zločini su se dešavali, ali pogledaj Sarajevo i BiH danas, ljudi žive prosperitetno. Naravno da ne može preko noći sve, ali krenimo iz svoga dvorišta, pružimo ruku susjedu, učini nešto za drugoga a drugi će dvostruko za tebe. Ljubav i dobrota se umnožavaju kad se dijele i to bi bila poruka i ove knjige i moga obraćanja bh. javnosti – ističe Filipović. <h2>“Braća po oružju”</h2>Bosance i Hrvate smatra braćom po oružju i upravo takav naziv nosila je izložba fotografija, koju je uz monografiju predstavio u Vukovaru.- Sve vrijeme se borim da se odnos Bošnjaka i Hrvata dovede u normalno stanje. Dolazim iz Brčkog, ja sam Bosanac i Hercegovac, jako mi je stalo do BiH, kao što mi je stalo i do Hrvatske. Na neki način sam privilegiran što imam dvije domovine i da me pitate koja mi je draža, kao da majku pitate koje dijete više voli. Boli me sve ovo što se događa između tih politika, jer mislim da u narodu ne postoji negativan odnos jednih spram drugih. Političari po načelu zavadi pa vladaj unose nemir i trajnu štetu u narod i ova knjiga to želi na neki način promijeniti – kaže Filipović.

Ne možeš suditi o nekome, ako nisi hodao u njegovim cipelama, pa tako ni o patnji nekog naroda ne možeš govoriti ako sam nisi bio u toj situaciji

Slavni fotograf Zoran Filipović Zoro za "Avaz": Spomenici našim žrtvama grade se u nama

Dramska predstava "Balkanski špijun u Sarajevu" rađena po briljantnom tekstu Dušana Kovačevića, u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića u četvrtak, 17. aprila sa početkom u 20 sati, zabilježit će 100. jubilarno izvođenje u Centru Gervais u Opatiji, na turneji u Istri.Od premijere do danas, predstava je osvojila brojne nagrade na festivalima u Bosni i Hercegovini i regionu, te je gostovala na mnogim scenama. Pedeseto izvođenje obilježeno je 29. oktobra 2015. godine, a sada, dvanaest godina kasnije, predstava slavi 100. izvođenje."Balkanski špijun u Sarajevu" reditelja Sulejmana Kupusovića premijerno je izveden simbolično 29. novembra na Dan republike nekadašnje Jugoslavije, a predstava je postala je simbol teatra koji kroz humor i satiru prikazuje društvene apsurde.Ova predstava je rađena prema briljantnom tekstu Dušana Kovačevića po kojem je svojevremeno i snimljen kultni film, osamdesetih godina prošlog stoljeća, koji ni dan danas ne gubi na gledanosti jer je prožet tematikom koja je našla put i u današnjem vremenu. Uprkos početnim sumnjama, autor originalnog teksta bio je oduševljen adaptacijom, ističući da je predstava "pomogla tekstu da bude živ, da bude aktuelan".Ulogu Sabahudina Čvorovića izvanredno iznosi Izudin Bajrović, uz podršku Ejle Bavčić, Aldina Omerovića, Milana Pavlovića. U orginalnoj podjeli ulogu Sanje igrala je Zana Marjanović, a kasnije su se ansamblu pridružile Merima Lepić-Redžepović i Mona Muratović. Scenografiju potpisuje Marijela Hašimbegović.Stoto izvođenje Balkanskog špijuna u Sarajevu nije samo proslava predstave, već i omaž Sulejmanu Kupusoviću, čija je vizija i predanost ostavila neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkom teatru.

Od premijere do danas, predstava je osvojila brojne nagrade na festivalima u Bosni i Hercegovini i regionu

Dramska predstava "Balkanski špijun u Sarajevu"

Narodno pozorište Sarajevo slavi jubilarno 100. izvođenje dramske predstave "Balkanski špijun u Sarajevu"

Na sceni Narodnog pozorišta u subotu, 26. aprila sa početkom u 19:30 sati, premijerno će biti izvedena opera sa prologom u tri čina "Attila" kompozitora Đuzepe Verdija (Giuseppe), pod dirigentskom palicom maestra Ive Lipanovića, u režiji Roberta Boškovića.U naslovnoj ulozi Attile, legendarnog vođe Huna, gledat ćemo Ivana Šarića, Katarina Kikić Marić utjelovit će lik Odabelle, Amir Saračević iznijet će ulogu Foresta, dok će Krešimir Dujmić i Erol Ramadanović utjeloviti lik Ezija. Denis Isaković i Nedim Bašić nastupit će u ulozi Leonea, a u ulozi Uldina Ileš Bečei i Ermin Ašćerić.U predstavi učestvuju solisti i hor Opere NPS, članovi Baleta NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije.<h2>Sukob civilizacija</h2>Ova produkcija "Attile" spojit će Verdijevu originalnu viziju sa savremenim redateljskim pristupom, stvarajući predstavu koja je istovremeno historijski utemeljena i scenski spektakularna za današnju publiku.- Attila nosi snažne političke konotacije iz vremena kada je nastala. Opera je premijerno izvedena 1846. godine u Veneciji, u doba kada je Italija bila pod stranom vlašću i težila ujedinjenju. Iako je radnja smještena u 5. stoljeće, publika je lako mogla povući paralele sa svojom borbom – izjavio je reditelj Robert Bošković.- Odlučio sam stvoriti vizualno dojmljiv spektakl koji odražava primitivni svijet ovog djela. Sa svojom stalnom suradnicom Vesnom Režić koja je poznata sarajevskoj publici koristio sam minimalistički pristup s pažljivo odabranim elementima koji simboliziraju sukob civilizacija - Tea Bašić Erceg savršena u svom izričaju na scenu donosi preko stotinu novo sašivenih kostima. Posebnu pažnju posvetio sam radu s pjevačima na interpretaciji njihovih uloga. Attila, kojeg sam prikazao kao kompleksnog antijunaka, zahtijevao je od pjevača ne samo vokalnu snagu, već i suptilno prikazivanje unutarnjih sukoba. Odabella, kao snažni ženski lik, morala je balansirati između ranjivosti i odlučnosti. Isto tako sve solističke uloge su gotovo filmski napravljene&nbsp; - dodao je Bošković.<h2>Posebna nota</h2>Bošković ističe da je posebnu pažnju posvetio radu sa Sarajevskim horom, kreirajući savršene uloge ne samo pjevački već i glumački te da jačina njihovih glasova ovoj operi daje jednu posebnu notu.Koreografiju potpisuje mladi solista sarajevskog Baleta Oleg Karatseev, scenografkinja je Vesna Režić, dizajn kostima potpisuje Tea Bašić Erceg, dizajn svjetla Moamer Šaković. Šef hora Opere je Danijel Žontar.Prvo reprizno izvođenje je u ponedjeljak, 28. aprila u 19:30 sati.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

U predstavi učestvuju solisti i hor Opere NPS, članovi Baleta NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije

Spektakularna opera "Attila" premijerno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras, u 19.30 sati, na repertoaru je drama "Jedan je Muhamed Ali" autora Almira Imširevića. Reditelj je Dino Mustafić, dramaturginja Vedrana Božinović, scenografkinja i kostimografkinja Lejla Hodžić, kompozitor predstave je Damir Imamović, a koreografkinja Ena Kurtalić. Video dizajn je uradio Zlatan Filipović, a uloge tumače: Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Dino Bajrović i muzičar Ratko Zečević.Na daskama Kamernog teatra 55 Sarajevo večeras, u 20.00 sati, bit će upriličena drama “Ljubavnice”, prema romanu dobitnice Nobelove nagrade za književnost Elfriede Jelinek, a u režiji Jovane Tomić. Igraju: Boris Ler, Dina Mušanović, Enes Kozličić, Anja Kraljević i Nadine Mičić.JU Centar kulture i mladih u Sarajevu večeras, u 20.00 sati, prikazuje komediju “Malo blago” Teatra “Jazavac” iz Banje Luke. Režiju potpisuje Slađana Kilibarda, a glume: Nataša Ivančević, Slađana Zrnić i Belinda Božičković / Nataša Perić / Anđela Rakočević.

U Kamernom teatru 55 drama “Ljubavnice”, a u JU Centru kulture i mladih komedija “Malo blago” 

U Narodnom pozorištu večeras drama “Jedan je Muhamed Ali”

Na današnji dan 1919. godine, u Mostaru je preminuo jedan od najistaknutijih bh. književnika Svetozar Ćorović, od posljedica bolesti koju je dobio na ratištima i u logorima tokom Prvog svjetskog rata. Sa svojim savremenicima i prijateljima piscima, među kojima su naistaknutiji bili Aleksa Šantić, Osman Đikić i Jovan Dučić, Ćorović je činio poznatu mostarsku književnu i kulturnu grupu. U njegovim djelima su prefinjenim i lako razumljivim, jednostavnim i prirodnim pripovijedanjem, uz lične spoznaje i emocije, opisani historijski događaji na našim prostorima u vremenu u kojem je živio, poput Hercegovačkog ustanka 1882. godine, austrougarske aneksije BiH 1908., Prvog svjetskog rata 1914. godine... U pripovijetkama, romanima, crticama i dramama koje je napisao Ćorović je faktografski vjerno dočarao život u Hercegovini i Mostaru, koji su bili njegova najveća inspiracija. Njegovi junaci su ljudi svih vjera, narodnosti i staleža, mali i veliki, obični i gazde, zanatlije, vojnici i sveštenici, čije je strahove, želje, nade, ljubav, ali i tugu opisivao. Nije pisao prema postavljenim normama, nego onako kako je on želio, pa je upravo zbog svog specifičnog stila pisanja i svrstan među najveće književnike u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom našem regionu.<h2>Urednik „Zore“</h2>Svetozar Ćorović je bio veoma plodonosan pisac, iako je živio samo 44 godine. Rođen je 29. maja 1875. godine u trgovačkoj porodici u Mostaru, u kojem je završio osnovnu i srednju trgovačku školu. Godine 1891., kada je imao samo 16 godina, Ćorović je napisao pjesmu ”Siroče na majčinom grobu” inspiriran istoimenom slikom malenog dječaka koji leži na majčinom grobu, koju je naslikao likovni umjetnik Uroš Predić. Pjesma, koja je objavljena 1892. u časopisu „Golub“, ni danas nikoga ko je pročita ne ostavlja ravnodušnim. U vrijeme aneksione krize, 1908., izbjegao je u Italiju, a 1910. godine izabran je za poslanika prilikom prvog zasjedanja Bosanskog sabora. Odmah po izbijanju Prvog svjetskog rata, 1914. godine, bio je uhapšen i odveden u taoce, a potom mobiliziran i kao vojnik poslan u Mađarsku, odakle se teško bolestan vratio u Mostar 1917. godine. Svoja djela Ćorović je objavljivao u mnogim listovima i časopisima: „Golub“, „Neven“, „Zora“, „Bosanska vila“, „Luča“, „Otadžbina“ i „Brankovo kolo“, a bio je i aktivan član mostarskog društva „Gusle“. Jedan je od osnivača časopisa „Zora“, pokrenutog u aprilu 1896., kojem je bio, zajedno s Aleksom Šantićem, prvi urednik. Bio je i urednik kalendara „Neretljanin“ (1894, 1895), te član redakcije i saradnik opozicionog lista „Narod“ (1907).Ćorović je za kratkog života napisao i ostavio nam u amanet brojna djela, između ostalih, zbirku pjesama „Poletarke“, zbirke pripovijedaka „Krvni mir“, „Razoreno gnijezdo“ i „Iz moje domovine“, novele „Moji poznanici“, „U časovima odmora“, „Komšije“ i „Brđani“, romane „Ženidba P. Karantana“, „Majčina sultanija“, „Stojan Mutikaša“, „Jarani“, „U ćelijama“ i „Među svojima“, te drame „Zulumćar“ i „Ajša“.

<h2>„Stojan Mutikaša“</h2>Najpoznatije njegovo djelo je roman „Stojan Mutikaša“ u kojem je opisan život siromašnog dječaka kojeg otac dovodi u grad kod trgovca na službu, gdje počinje njegovo odrastanje i formiranje ličnosti. Iako živi teškim životom, udaljen od svoje porodice, Stojan postepeno napreduje, te od siromašnog djeteta postaje ugledni, bogati trgovac, ali zbog nezahvalnosti i pohlepe na kraju gubi sve. Ćorović je romanom „Stojan Mutikaša“ poručio i primjerom pokazao kako završavaju pohlepni i nezahvalni ljudi.„...A ja bi' da imam i koliko on, i koliko gazda Radovan, i svi zajedno! ... Tako je nakupovao još nekoliko ostarijih kuća, pa njiva, vinograda, mlinica. Izgledalo je da će za 'Anđine novce' čitav šeher kupiti...“Prema romanu „Stojan Mutikaša“ jugoslavenski reditelj Fedor Handžeković režirao je istoimeni film, jedan od bosanskohercegovačkih pionirskih igranih filmova nastalih nakon Drugog svjetskog rata. Film je doživio veliki uspjeh i dobio drugu nagradu publike (stručni žiri tada nije postojao) na prvom Pulskom filmskom festivalu 1954. godine, a Dušan Janićijević, koji je glumio Stojana, dobitnik je nagrade za najbolju glavnu ulogu. Godine 1977., prema ovom romanu, snimljena je i jedna od kultnih jugoslavenskih TV serija „Porobdžije“ u režiji Aleksandra Jevđevića. U Bileći se tradicionalno, svake godine u septembru, održavaju "Ćorovićevi susreti pisaca". <h2>Samo da se Švabi ne pokori</h2>U noveli „Komšije“ Ćorović je tragi-komičnim načinom opisao prve reakcije Mostaraca na dolazak Austro-Ugarske u BiH. "Otkako Švabo uljeze u Bosnu, niko više nikada vidio nije Mahmut-bega u čaršiji. Zatvorio se čovjek u kuću, među čeljad svoju, i otuda nikako nije izlazio, ni poviravao čak. Nije htio svojim očima da vidi ni Švabu, ni ženu mu, ni dijete, ni švapskog vojnika, ni činovnika kakvog. Ako je muzika zasvirala, sakrivao se u najdublje sobe, gurio se, bježao, začepljajući uši rukama i sakrivajući glavu među jastuke, da je ne čuje; ako je zatrubila truba, on je padao na ćilim, čudnovato stenjao i, stiskajući šake i iskrivljujući lice, počeo grditi čeljad iz svega glasa, što je mogao jače, samo da zagluši sviranje njezino, da je nadviče. Ni prijatelji, ni srodnici, ni niko živi nije ga mogao natjerati da se okani toga, da se pomiri sa sudbinom, i da radi kao što i drugi rade . . . Ne!. . On je puštao da mu veresija propada, gine, ne htijući da ide po sudu i tužaka; puštao je da mu kmetovi, jedan po jedan, gotovo preotimlju zemlju i grabe je; puštao da mu i dućani u čaršiji ostaju nepopravljeni, iskrhani, da mu se kirajdžije sele iz njih, samo da se ne odreče svoje namjere: da se ne pokori Švabi i da ne izađe... "

Romanom „Stojan Mutikaša“ poručio i primjerom pokazao kako završavaju pohlepni i nezahvalni ljudi

Svetozar Ćorović: 106. godišnjica smrti jednog od najistaknutijih bh. književnika

Predstava "Kako misliš mene nema?!" u izvedbi zagrebačkog Teatra Exit, odigrana je večeras, u sklopu 28. Festivala komedije "Smijeh je lijek" u JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo.

U režiji istaknute Ivice Boban, ova višeslojna, duhovita i emotivna predstava oduševila je sarajevsku publiku, koja je nagradila glumce gromoglasnim aplauzom i ovacijama.&nbsp;Kroz dva sata intenzivne, inteligentne i virtuozno izvedene igre, glumci su transformacijama i energijom vodili publiku kroz niz stvarnih i fantastičnih situacija, propitujući identitet, maske, vrijednosti i granice između života i teatra.U predstavi su briljirali Amar Bukvić i Filip Juričić, a reakcije publike svjedočile su da je ova predstava ostavila snažan dojam, dok su se smijeh, emocija i duboko prepoznavanje izmjenjivali u svakom trenutku izvedbe.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Glumci su transformacijama i energijom vodili publiku kroz niz stvarnih i fantastičnih situacija

Ovacije za Teatar Exit u Sarajevu: Predstava "Kako misliš mene nema?!" oduševila publiku

U Pozorištu mladih Sarajevo premijerno je izvedena lutkarska predstava "Palčica" reditelja Maria Drmaća. Ekipa predstave je ispraćena gromoglasnim aplauzom na kraju predstave.U predstavi igraju: Ajla Cabreram, Alma Merunka, Haris Bidžan, Elma Ahmetović, Deni Mešić, Ivana Vojinović, Marko Mirković i Sanda Merunka.Dramatizaciju potpisuje: Nejra Babić Halvadžija i Mario Drmać, scenografiju: Narda Nikšić, kreaciju i izradu lutaka: Luči Vidanović, muziku: Igor Kasapović, izradu scenografskih elemenata i korekcija lutaka: Mediha Džambegović i Adis Karišik, dizajn: Almir Gusić.- U mom malom kamenom vrtu, Pozorište ga zovem, nalaze se najljepši cvjetovi koji mirisom opijaju i one najgorkije, a pogledom očaravaju i one najmrzovoljnije. Po kiši pjevaju, po snijegu skaču, a po vjetru plešu cvjetnu serenadu. Osam cvjetova u vrtu raste, podjednako se vole i isprepliću svoje listove i cvjetove svoje u bajku koja samo još tebe čeka. Ajla Ljubičica na poniznost i skromnost zove, Alma Gerber, cvijet sa toplom dušom, Haris Božur, sramežljiv, fascinantan i čaroban. Elma Iris, vodi nas u nadu bolje budućnosti, Deni Kamelija, cvijet prepun šarma i besmrtnosti, Ivana Orhideja utjelovljenje ljepote i ljubavi, Marko Suncokret simbol sunca i prijateljstva i Sanda Ruža kraljica vrta i nježnosti. Ali to nije sve. U samom hladu mjesečine raste novi cvijet - neobični tučak. Samo tiho molim, jer još spava. Zvat ću ga Palčica - napisao je o predstavi Drmać.

U predstavi igraju: Ajla Cabreram, Alma Merunka, Haris Bidžan, Elma Ahmetović, Deni Mešić, Ivana Vojinović, Marko Mirković i Sanda Merunka

U Pozorištu mladih premijerno izvedena "Palčica"

Rođen 1998. godine u Sarajevu, Alek Isaković već se etablirao kao jedno od najistaknutijih imena mlade dirigentske scene u Bosni i Hercegovini.Isaković je za "Dnevni avaz“ otkrio da je od djetinjstva bio okružen muzikom pa se tako i razvila ljubav prema istoj.<h2>Odgovornost i privilegija </h2>- Tokom srednje škole se javila zainteresovanost za dirigovanje. Bila mi je fascinantna ideja da jedna osoba ne svira ni jedan instrument, a opet "svira“ cijeli orkestar. To je odgovornost, ali i privilegija – biti most između partiture i izvođača, voditi ih, inspirisati i zajedno stvarati nešto veće od svakog pojedinačno, a da je u skladu sa onim što je kompozitor htio izreći. Inspiraciju sam pronalazio u brojnim dirigentima, ali i u svakom momentu kad sam osjetio da muzika ima moć povezivanja i transformacije – rekao je Isaković. Umjetnički je direktor Mješovitog pevskog zbora Camerata Slovenica pri Slovenskom društvu "Cankar“ u Sarajevu, što smatra velikom odgovornošću.<h2>Saradnja kolektiva</h2>- Umjetnički direktor vodi i planira probe s ansamblom, ali istovremeno i aktivno učestvuje u organizaciji nastupa. Također je odgovoran za logistiku kao i promocije ansambla u javnosti. Riječ je, dakle, o izuzetno kompleksnoj ulozi koja zahtijeva izvrsne organizacione sposobnosti, dobru raspodjelu vremena i – što je posebno važno – snažnu podršku i saradnju unutar kolektiva – kazao je Isaković. U posljednje vrijeme radio je na zajedničkom projektu Slovenskog društva „Cankar“ Sarajevo i Franjevačke klasične gimnazije Visoko. - U pitanju je Korizmeni koncert MePZ „Camerata Slovenica“ i Zbora Franjevačke klasične gimnazije Visoko, uz učešće orkestra oformljenog za ovu prigodu te mladih, ali izuzetno kvalitetnih umjetnika - sopranistica Jovana Pavlović, mezzosopranistica Veronika Kolak, tenor Edi Ćefo, bariton Erol Ramadanović te Bakir Samardžić na orguljama. Pored toga, aktivno radim i na projektima koji bi se trebali realizovati u narednih nekoliko mjeseci, o čemu će šira javnost svakako biti upoznata – poručio je Isaković.Istakao je da kao dirigent ima odgovornost da bude precizan, organiziran i da orkestru pruži jasnu viziju. - Ta vizija mora biti i živa, nadahnuta i otvorena za dijalog jer tu nastaje kreativnost. Kao pedagog, odgovornost je još dublja, jer ne prenosim samo znanje, već i ljubav prema muzici, radnu etiku i svijest o kolektivnom duhu. Kreativnost dolazi iz toga što svaka individua donosi nešto svoje, a moja je uloga da to podržim, usmjerim i nadogradim – poručio je Isaković. <h2>Kompleksna djela</h2>Kazao je da kao i svaki dirigent ima nekoliko kompozicija koje stoje na listi želja za izvođenje. - Neke su poprilično realne, a nadam se da ću imati priliku za izvedbu i nekoliko velikih, kompleksnih djela, koja su želja i cilj svakog dirigenta da ih izvede. Ipak, siguran sam da će svako od tih djela doći na red kada bude pravo vrijeme za to – kazao je Isaković.

Inspiraciju sam pronalazio u brojnim dirigentima. Aktivno radim i na projektima koji bi se trebali realizovati

Dirigent i pedagog Alek Isaković za "Dnevni avaz": Muzika ima moć povezivanja

Novinar iz Sarajeva Slobodan Boban Minić preminuo je u 75. godini.Minić je rođen u Sarajevu, 20. avgusta 1950. godine, a još kao student Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu počeo je raditi kao novinar i urednik na Radio Sarajevu.Tamo je vodio i emisiju "MIVION", putem koje je spajao izgubljene porodice i prijatelje tokom agresije na BiH.Tokom opsade Sarajeva bio je novinar Otvorenog ratnog programa. Nedugo nakon toga, s porodicom se seli u L'Escali u Španiji, gdje je radio za španske medije, gdje se posebno isticao kao kolumnista dnevnika "El Periódico de Catalunya".Radio je i za Radio Slobodna Evropa gdje je vodio Dnevnik pod nazivom "Balkanizacija Španije".

Također, autor je knjiga "Bienvenido a Sarajevo, hermano"("Dobrodošao u Sarajevo, brate") i "La vida i la muerte de Yugoslavia" (“Život i smrt Jugoslavije”).Zahvaljujući knjizi "Bienvenido a Sarajevo, hermano", snimljen je i dokumentarni film "Good Night Sarajevo", koji je prikazan na više od 30 festivala širom svijeta, piše RSE.- Nije imao pušku; jedino oružje bile su mu riječi - opis je filma.Film "Laku noć, Sarajevo" upravo je priča o Miniću, koji je kao novinar ostao u Sarajevu tokom prve dvije godine i devet mjeseci rata u Bosni i Hercegovini. Svoje slušaoce nastojao je udaljiti od brutalnosti rata.

Glumac Filip Juričić za "Avaz": Rizično je prodavati humor u Sarajevu

Plaketa Kantona Sarajevo bit će dodijeljena kolektivu Kamernog teatara 55 i predstavi "Umri muški"

Svjetski jazz muzičari Bojan Zulfikarpašić i Julien Lourau 30. aprila u Narodnom pozorištu Sarajevo

Premijera nove komedije "Kad u vojsku pođem" Zuhre i Tina 7. maja u Domu mladih

Umjetnici pretvaraju uskršnja jaja u nadu za djecu u Srbiji

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Potpuni stranci”

Publika bira program: Deveti festival "Ljetne večeri" Studio Teatra stiže u julu

Slavni fotograf Zoran Filipović Zoro za "Avaz": Spomenici našim žrtvama grade se u nama

Narodno pozorište Sarajevo slavi jubilarno 100. izvođenje dramske predstave "Balkanski špijun u Sarajevu"

Spektakularna opera "Attila" premijerno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

U Narodnom pozorištu večeras drama “Jedan je Muhamed Ali”

Svetozar Ćorović: 106. godišnjica smrti jednog od najistaknutijih bh. književnika

Ovacije za Teatar Exit u Sarajevu: Predstava "Kako misliš mene nema?!" oduševila publiku

U Pozorištu mladih premijerno izvedena "Palčica"

Dirigent i pedagog Alek Isaković za "Dnevni avaz": Muzika ima moć povezivanja

Preminuo novinar Slobodan Boban Minić

Kultura

Glumac Filip Juričić za "Avaz": Rizično je prodavati humor u Sarajevu

Plaketa Kantona Sarajevo bit će dodijeljena kolektivu Kamernog teatara 55 i predstavi "Umri muški"

Svjetski jazz muzičari Bojan Zulfikarpašić i Julien Lourau 30. aprila u Narodnom pozorištu Sarajevo

Premijera nove komedije "Kad u vojsku pođem" Zuhre i Tina 7. maja u Domu mladih

Umjetnici pretvaraju uskršnja jaja u nadu za djecu u Srbiji

U Kamernom teatru 55 večeras drama “Potpuni stranci”

Publika bira program: Deveti festival "Ljetne večeri" Studio Teatra stiže u julu

Slavni fotograf Zoran Filipović Zoro za "Avaz": Spomenici našim žrtvama grade se u nama

Narodno pozorište Sarajevo slavi jubilarno 100. izvođenje dramske predstave "Balkanski špijun u Sarajevu"

Spektakularna opera "Attila" premijerno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

U Narodnom pozorištu večeras drama “Jedan je Muhamed Ali”

Svetozar Ćorović: 106. godišnjica smrti jednog od najistaknutijih bh. književnika

Ovacije za Teatar Exit u Sarajevu: Predstava "Kako misliš mene nema?!" oduševila publiku

U Pozorištu mladih premijerno izvedena "Palčica"

Dirigent i pedagog Alek Isaković za "Dnevni avaz": Muzika ima moć povezivanja

Preminuo novinar Slobodan Boban Minić