Alisa Teletović, bh. umjetnica koja je već s 11 godina počela slikati apstraktne motive, trenutno učestvuje na kolektivnoj izložbi „Contemporary Bosnia“ u galeriji Jutta u Njujorku, koja traje do 16. februara 2025. godine.Teletović je za „Dnevni avaz“ istakla da je prilika za izložbu u Njujorku došla zahvaljujući spontanom susretu u njenom ateljeu. <h2>Tradicionalni crtež </h2>- Kolegica Lea Jerlagić je dovela kolekcionara gospodina Kujovića u moj atelje. Kad su došli odmah su izabrali moje dvije velike slike. Tad još nismo razgovarali o mogućoj izložbi u Njujorku. To se sve organizovalo poslije. Nažalost, iako nisam fizički prisutna, uz njih sam duhom, i znam da će moje slike pričati za mene. Svakako sam ponosna jer je Njujork epicentar moderne ekspresivne umjetnosti, a tu ja pripadam. Zadnjih godina u Sarajevu bila sam jedna od vrlo malog broja kolega koji se bave umjetničkom karijerom profesionalno, a moje slike su bile drugačije. Ipak, ovo je sredina tradicionalnog crteža – kazala je Teletović.Na izložbi Teletović će predstaviti dvije slike pod imenom „Bunica strast“ i „Pogled u prirodu“, dimenzija 100x120cm kombinirane tehnike.<h2>Harmonija s prirodom </h2>- One su izuzetno dinamične, strastvene i žive. Poruka koju želim poslati jeste – život je jedan, sad ga živimo, i on je pun izazova i pobjeda. Onda kad to shvatimo, tad smo probuđeni. Znati gledati u sebe jeste znati cijeniti prirodu. Posebno mjesto u mom srcu leži ciklus Bunice i Neretve – dodala je Teletović. Istakla je da je biti dio izložbe u Njujorku značajna prilika, posebno za umjetnike iz regija poput BiH gdje umjetnička scena nema uvijek istu globalnu vidljivost. - To je prilika da se raznolikoj i utjecajnoj publici predstave jedinstvene perspektive, tradicija i suvremene inovacije bh. umjetnika. Za bh. umjetnost ova prilika može pomoći u premošćivanju kulturnih jazova, preispitivanju stereotipa i isticanju bogatstva njezina umjetničkog naslijeđa i moderne kreativnosti. Također, otvara vrata za suradnju, umrežavanje i buduće prilike za umjetnike iz regije. Sudjelovanjem na ovakvim izložbama bh. umjetnost se afirmira, doprinosi njezinoj integraciji u globalni umjetnički diskurs i potiče dublje uvažavanje njezinih kulturnih i umjetničkih doprinosa – poručila je umjetnica.Svoju umjetnost i stil opisuje kao spoj ekspresivnih, figurativnih i reflektivnih elemenata. - Moj rad često istražuje međuigru emocija i oblika, koristeći hrabre, suvremene tehnike za prenošenje dubine i značenja. Inspiraciju crpim iz različitih izvora, uključujući osobna iskustva, društvene teme i prirodni svijet. Ova kombinacija omogućuje mi stvaranje djela koja nisu samo vizualno upečatljiva, već i potiču na iscjeljenje i razmišljanje, pozivajući gledatelje da se povežu s umjetnošću na dubljoj razini. Moj cilj je izazvati emocije i potaknuti razgovor, čineći svaki komad jedinstvenim odrazom moje perspektive i svijeta oko mene – rekla je Teletović.Dodala je da je uvijek otvorena za izložbe, predstavljanje, art talk i rado se odazove interesantnim projektima da inspirira.- Umjetnost je neophodna za život jednog čovjeka – za mene je to kao zrak koji dišem. Moram slikati i stvarati do te mjere da budem iznemogla od rada, preforsiram se, ali to je jače od mene. Uvijek kažem: „Ja sam umjetnica, slikarica, jer moram slikati.“ Te slike pričaju o meni, mom životu i emocijama kroz boje. Moja boja jeste crtež – istakla je Teletović.<h2>Ohrabrenje drugima</h2> Teletović je nedavno dobila i dvije nagrade – u Rimu i u Bugojnu na bijenalu crteža. - Pored toga, jako sam aktivna u promociji svog ateljea i približavanju mog rada široj publici, jer me sami umjetnici godinama prate. Mislim da je moje prisustvo ovdje posljednjih 13 godina sigurno „pomutilo vode“ i ohrabrilo mnoge da se usude biti drugačiji – zaključila je Teletović.

Njujork je epicentar moderne ekspresije

Teletović: Moj rad često istražuje međuigru emocija i oblik

Bh. umjetnica Alisa Teletović za "Dnevni avaz": Umjetnost je zrak koji dišem

U Foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo upriličen drugi dio specijalnog programa „Homo theatralis“ posvećen baletnoj umjetnosti, a koji je okupio baletne stručnjake, umjetnike i ljubitelje ovog profinjenog scenskog izraza. Program je vodio dugogodišnji član Sarajevskog baleta Adnan Đindo.Večer je donijela bogat program, kombinaciju video retrospektiva, razgovora i nastup baletnih umjetnika, čime se još jednom potvrdilo da Balet u Bosni i Hercegovini ima duboke korijene, ali i živu budućnost.Program je otvoren impresivnom izložbom baletskih kostima i scenografskih elemenata, koji su publici omogućili jedinstven uvid u vizuelnu i estetsku evoluciju baletne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Kroz niz video projekcija, prisutni su imali priliku pratiti ključne trenutke baletne historije, od njegovih početaka 1950-ih, preko zlatnog perioda 1980-ih, pa sve do izazova ratnog i poslijeratnog perioda te pandemijekoja je Balet privremeno izmjestila iz tradicionalnog teatra u virtualni prostor.Poseban segment večeri bio je razgovor sa istaknutim baletnim umjetnicima i stručnjacima poput Edine Papo, Tefede Abazović, Belme Čečo-Bakrać, Tamare Ljubičić i Jovane Milosavljević-Lovrenović koji su kroz vlastita iskustva i sjećanja oslikali razvoj baleta u Sarajevu i šire. Uz to, prikazani su arhivski snimci nekih od najslavnijih predstava poput “Romeo i Julija”, “Bolero”, “Derviš i smrt” i “Kosa”, čime je publika mogla iznova doživi magiju ovih ostvarenja.Vrhunac večeri bio je nastup baletnog para Albine Huskić i Admira Kalkana koji su izveli duet iz baleta „Romeo i Julija“ kompozitora Sergeja Prokofjeva. Njihov nastup dočekan je s oduševljenjem i dugim aplauzom, što je još jednom potvrdilo da balet ostaje umjetnost koja, uprkos svim izazovima, pronalazi put do publike.Završna riječ direktora Narodnog pozorišta Sarajevo Dine Mustafića donijela je poruku nade i poziv na dalju podršku baletu kao umjetničkoj formi koja ima neosporan značaj za kulturni identitet Bosne i Hercegovine.Naredno izdanje specijalnog programa NPS „Homo theatralis“ je 12. marta u 17:00 sati kada ćemo predstaviti historijat i velikane Drame Narodnog pozorišta Sarajevo.Specijalni program „Homo theatralis“ bit će nastavljen 12. marta posvećen velikanima Drame NPS.

Večer je donijela bogat program, kombinaciju video retrospektiva, razgovora i nastup baletnih umjetnika

U Narodnom pozorištu Sarajevo upriličen drugi dio Homo theatralis: "Njegovo veličanstvo balet"

Promocija novog izdanja Buybookove edicije Dnevnici, knjige „Pariški maraton“, pjesnika, proznog pisca, urednika i izdavača Damira Uzunovića upriličena je večeras u Bosanskom kulturnom centru. Sa autorom je razgovarala književna kritičarka Ivana Golijanin.Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Damir Uzunović je otputovao u Pariz, ostao tamo nepunu godinu. On je tada imao dvadesetak godina i ta će egzilantska epizoda biti formativna za književnost koju će kasnije pisati.&nbsp;U njegovome svijetu miješala se tada stvarnost realnog grada s mitološkom stvarnošću Pariza iz Hemingwayeva memoara, iz proza Henryja Millera, ili onih Marguerite Duras koju je tada još mogao sresti na pariškoj ulici. Više od trideset godina kasnije, Uzunović se vraća u Pariz, a razlog za to je istraživanje za potrebe romana koji je pisao "Pariški maraton" opisuje dva dana u društvu sina koji je sada upravo u onoj dobi u kojoj je bio njegov otac u vrijeme svog davnog boravka tamo. Uzunović ima izraziti dar za formu, njegova je sintaksa usklađena s pokretom u gradskom prostoru.Damir Uzunović rođen je 1965. godine u Sarajevu. Dosad je objavio tri knjige pjesama, Brod sa talismanom (1992.), Mađioničar (1995.) i Ljudi i ptice (2005.) te knjigu priča Kesten (1996.). Direktor je sarajevske knjižare i izdavačke kuće Buybook gdje također radi kao urednik. Za pisanje je dobio tri književne nagrade: Druga nagrada FOD BiH za knjigu priča „Kesten“, Prva nagrada Večernjih novina za priču „Doruša“, Druga nagrada NiP Ljiljan za priču „San jednog Franjevca“."Pariški maraton" opisuje dva dana u društvu sina koji je sada upravo u onoj dobi u kojoj je bio njegov otac u vrijeme svog davnog boravka tamo. Uzunović ima izraziti dar za formu, njegova je sintaksa usklađena s pokretom u gradskom prostoru, lakoća s kojom iz književnog opisa prirodno prelazi u esejistički pasaž potvrda su legitimnog književnog majstorstva. Uzunović je, dakle, posjetio Pariz da bi skupio građu za roman koji piše, a ovaj "Pariški maraton", brzi putopis koji je rezultat tog istraživačkog putovanja je, zapravo, on the road novela iznimne ljepote."

Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Damir Uzunović je otputovao u Pariz, ostao tamo nepunu godinu

Predstavljena knjiga Damira Uzunovića "Pariški maraton" u BKC-u

Dubrovačka glumica i pjevačica Lukrecija Brešković preminula je danas u 85. godini života. Rođena 30. avgusta 1940. godine u umjetničkoj porodici u Dubrovniku, Lukrecija je od malih nogu bila okružena umjetnošću; njen otac se amaterski bavio kazališnom režijom, dok su braća Ivo i Marko bili istaknuti muzičari.Nakon završene gimnazije i Srednje muzičke škole u rodnom gradu, Brešković je 1964. godine diplomirala solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi Lava Vrbanića. Već tokom studija počela je nastupati kao članica ansambla ''Musica nova'', a potom se pridružila zboru zagrebačkog kazališta Komedija, gdje je ubrzo postala solistica.Njena karijera obilježena je zapaženim ulogama u kultnim predstavama poput ''Splitskog akvarela'', ''Jalte, Jalte'', ''Grofica Marica'', ''Gubec-beg'', ''Grička vještica'', ''Dundo Maroje'' i ''Jadnici''. Šira publika pamti je i po ulozi dobre služavke Magde u televizijskoj seriji ''Villa Maria''.

Šira publika pamti je i po ulozi dobre služavke Magde u televizijskoj seriji ''Villa Maria''

Preminula glumica Lukrecija Brešković

Višestruko nagrađivana predstava "Kiselina", prema tekstu Asje Krsmanović, u režiji Nermina Hamzagića i u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, XXIII festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2024. &amp; Scene MESS Sarajevo bit će izvedena u četvrtak, 13. februara u 20 sati u Sarajevskom ratnom teatru – SARTR u Sarajevu.Ova predstava je osvojila čak trinaest festivalskih nagrada i izuzetno pozitivan prijem publike.&nbsp;Prema riječima autorice teksta Asje Krsmanović: „Pišući ovaj dramski tekst, željela sam govoriti ne samo o smrti i gubitku, nego i o našim životima i načinu na koji ih oblikuje prisustvo ili odsustvo nama dragih ljudi. O porodici i svemu onome što je čini. O ljubavi, sreći, tuzi, riječima koje jedni drugima izgovaramo i prešućujemo, te odgovornosti koja stoji iza toga. O nadama, propuštenim prilikama, lijepim sjećanjima i davanju drugih šansi. Željela sam pisati o tome da li jedan čovjek želi i može da se promijeni. Da li dopušta sebi da uči, raste i bude sutra malo bolji od onoga kakav je bio jučer. (...) To je privilegija koju nam daje pozorište. Pokušati uhvatiti neuhvatljivo. Činiti to skupa s publikom. I skupa u tome doživjeti poraz.“U predstavi igraju: Gordana Boban, Mirvad Kurić, Selma Mehanović i Benjamin Bajramović. Dramaturginja predstave je Asja Krsmanović. Scenografija predstave je bila povjerena Sabini Trnki, a kostimografija Irmi Saje, dok je za muziku bio zadužen Enes Zlatar.

Željela sam pisati o tome da li jedan čovjek želi i može da se promijeni, kazala je Krsmanović

Predstava "Kiselina" sutra u SARTR-u

Kamerni simfonijski orkestar Zenica, pod dirigentskom palicom profesorice Tanise Cikotić, održat će 20. februara s početkom u 20.00 sati u Domu kulture Kakanj, koncert pod nazivom “BiH EX YU ROCK &amp; Movie Music Performance” - potvrdio je Feni direktor Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj Dženan Ajdinović.Na koncertu će nastupiti i sedam bh. solistica i solista: Nermin Puškar, Almas, Vimoksha (Emina Bajtarević), Kenan Mačković, Hanad Džehverović, Hana Talić i Adi Begić, a organizator koncerta je JU KCS Kakanj.- Na repertoaru će se naći evergrini BiH i Ex-Yu pop-rock scene, odnosno pjesme Bijelog Dugmeta, Indexa, Zdravka Ćolića, Đorđa Balaševića, Ekaterine Velike… Sve numere su aranžmanski prilagođene za simfonijski orkestar - ističe Ajdinović.<h2>Bogato kultruno naslijeđe&nbsp;</h2>On najavljuje da će biti predstavljena i muzička djela bosanskohercegovačkih autora, izvođača novijeg datuma te numere iz filmskih klasika.- Tokom cijele godine, u svim djelatnostima kojima se bavimo, produciramo ili organizujemo sadržaje kojima se trudimo zaokupirati pažnju naše publike kako iz Kaknja, tako i iz ostalih gradova i općina. Prije svega, trudimo se našoj publici i sugrađanima ponuditi sadržaje koji posjeduju kvalitet, kojima promoviramo bogato kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, koji imaju i edukativni te, naravno, i zabavni karakter. Posebnu pažnju poklanjamo tome da sadržaji budu fokusirani na mlade - kazao je Ajdinović.<h2>Spoj kvaliteta&nbsp;</h2>Spomenuti koncert, kako ističe, zadovoljava sve navedene kriterije pa se njime u potpunosti ogleda i misija JU KSC Kakanj.- Kamerni simfonijski orkestar Zenica i svi nabrojani vokalni solisti spoj su kvaliteta, mladosti i iskustva čija će saradnja i izvedba, nadamo se, polučiti jedinstveni doživljaj za publiku u Domu kulture Kakanj. Nadamo se da će se ovaj koncert održati u još nekim gradovima u BiH - kazao je Ajdinović, koji napominje kako ovo nije i prvo gostovanje u tom gradu i ustanovi Kamernog orkestra Zenica.

Na koncertu će nastupiti i sedam bh. solistica i solista

Kamerni simfonijski orkestar Zenica sa solistima ponovo će se predstaviti publici u Kaknju

Proslavljeni bh. reditelj Haris Pašović bio je gost intervjua na Avaz TV s Mimom Šahinpašićem.

Haris Pašović je govorio o brojnim aktuelnim temama.1' - Imaju Kinezi poslovicu: "Sačuvaj me Bože interesantnih vremena". Kada kažemo da je dosadno, to znači da je dobro, da je stabilno.&nbsp;2' - Kod nas nikad nije dosadno. Kod nas je uvijek krizno.&nbsp;Ponekad se pitam kako smo dobacili do ovih godina u kojima smo ti i ja, s obzirom na sve što smo proživjeli.4' - Možda se previše očekuje od umjetnika. Nisu svi umjetnici hrabri, ni takav karakter da su na prvim linijama. Već godinama se može pobrojati pet-šest imena nas koji smo istureni. Međutim, dođu vremena, kao sad u Srbiji, kad su šira previranja i tu umjetnici imaju važnu ulogu.6' - Meni ljudi dođu i kažu da neka predstava moja, koju su gledali, prije 15 ili čak 35 godina, ali i neke sad, da ih još pamte.7' - U Avazovom tornju je bio neki događaj i ja sam došao da se vidim s kolegama, novinarima, bio sam malo tu, krenem kući i sretnem prijateljicu, koja mi kaže da je s prijateljicom i da me može povesti kući. I ja kažem: Izvinite, stvarno mi je neugodno što ćete me sada voziti na Kovačiće, a ona kaže: Zbog Nore bih vas i u Dubrovnik vozila. Tako predstave djeluju na ljude.9' - Zato što imamo mogućnost da uđemo u intimu našeg gledaoca, imamo i veliku odgovornost. Moramo jako istiniti da budemo u tome.11' - Nedavno sam radio predstavu "Oslobođenje Sarajeva", koja se dešava u Drugom svjetskom ratu, i tu su radile dvije generacije - jedna srednja, između 30 i 45 godina, i jedna mlađa, između 20 i 30 godina. Bili su otvoreni i jako uzbuđeni kada su otkrili šta se događalo. U emocionalnom smislu su povezali s današnjicom.&nbsp;14' - Predstava mi je kroz tri generacije pokazala da ljudima treba sadržaj, smisao, istina i da je to ono što ih vezuje za ovaj prostor, čak i više neka egzistencijalna komponenta.&nbsp;15' - Vidio sam studente u Beogradu na televiziji i jedan od njih kaže: "Do sada sam mislio da ću kada završim fakultet otići iz države, ali sada znam da neću jer ja stvaram svoju zemlju". To mi se tako svidjelo, to je razlog i što smo ti i ja ostali ovdje. Imao sam mogućnost da budem u drugim zemljama, ali ta ideja da mi stvaramo nešto je nezamjeniva.16'- Došlo je do veliko razočarenja. Ne samo što smo dugo čekali da se oslobodimo, onda smo dugo čekali da se uspostave društveni procesi koji bi iole ličili na normalnu zemlju. Mi još uvijek nismo normalna zemlja, čim imamo visokog predstavnika.&nbsp;17' - 30 godina smo živjeli, skoro neprekinute vladavine SDA, koja je dovela do mnogih loših stvari.19' - Mi volimo da je naša historija komplikovanija nego što ona ustvari jeste. Bili smo više od 500 godina kolonija i živjeli pod osmanskom okupacijom. To je veliki period koji sprečava društvo da se razvije. Pa onda kao austrougarska, tu tek nije stiglo ništa da se napravi.&nbsp;20' - U SFRJ smo prvi put tada učestvovali u kolektivnom pokušaju da se izgradi zajednička zemlja.22' - Do danas mi nemamo iskustvo samostalnog građenja države samo u BiH. Imamo visokog predstavnika, koji je kao neki staratelj, imamo stalne probleme između etničkih grupa koje su vještački napravljeni, ali sada već postoje i onda se ljudi predaju.&nbsp;24' - Najveća industrija u ovoj zemlji je industrija političkog konflikta. Oni koji najviše zarađuju, nije im stalo da se uspostavi nešto drugo.25' - Kada se dogodi neka nesreća, ljudi kao da jedva dočekaju da pokažu da im je stalo, da postoji solidarnost. Mislim na običan svijet.26' - Mislim da ljudi kod nas osjećaju da ih je nacionalizam prevario, ali nemaju alternativu i onda, ipak, misle da je možda religija ta koja donosi spasa.28' - U Srbiji se pokazuje da nema nekoga ko povede. Ta stvar se dogodi u više ljudi odjednom. Ja bih samo želio da ne moramo iskusiti tragediju.30' - Kao da nije dovoljno što je djevojka otišla kod stomatologa i poslije toga umrla. Kao da nije dovoljno što se ruše fasade i stakla s tržnih centara, kao da čekamo da se kod nas dogodi neka strašna tragedija da se probudimo. Tu mi nemamo socijalnu svijest.31' - Imamo fatalističku crtu koja je vrlo opasna. Često kažemo: Ma neće kod nas.&nbsp;32' - I dalje je multikulturalnost sačuvalo Sarajevo. Mi prvi put u ovom trenutku imamo ugroženost.34' - Ja često vidim kolone automobila koje idu prema Vracama i Istočnom Sarajevu. To je život. Život ima svoju logiku, koja ne može da se uništi.&nbsp;35' - Život demantuje političare. Oni su jako puno uništili, ali nisu uspjeli suštinski da to unište. Tu smo, gdje smo.37' - Mi smo s "East-West" centrom igrali u oko 50 gradova u BiH, i u Federaciji i u RS. Samo jednom smo imali nešto što je bio nacionalistički ispad. Svaki ostali put smo bili primani izvanredno.&nbsp;38' - Dok god ljudi progutaju pljuvačku, knedlu, dok ide pjesma "Zemljo Moja", dok god ljudi tako reaguju na neke zajedničke stvari, ima nade. Ima nade i kada vidite mlade generacije. Mladi ljudi idu u Beograd, dolaze u Sarajevo, Jahorinu - prepoznaju da je to jedan narod, da mi može biti lijepo, isti humor, ista hrana. Mi smo jedan narod, možemo se zvati ovako i onako.&nbsp;40'- Jugoslovenstvo je jedina bitna opcija za čitav ovaj prostor. Ne mislim da treba da se vrati komunizam, neki prošli sistem, koji je nemoguć i nepotreban, ali jugslovenski duh i prostor je dio jedne iste priče.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Imaju Kinezi poslovicu: "Sačuvaj me Bože interesantnih vremena"

Video / Haris Pašović: Najveća industrija u BiH je industrija političkog konflikta

Dragan Marinković Maca, maestro smijeha, ponovo osvajanja publiku svojom hit predstavom koja je nasmijala više od 100.000 gledatelja širom Balkana.&nbsp;Nova turneja počinje krajem februara, a Maca će sa svojom duhovitošću i iskrenim pogledima na muško-ženske odnose zabavljati publiku u nekoliko gradova.Krenut će iz Zenice 21. februara, zatim će nastaviti kroz Tuzlu (22. februara), Tešanj (23. februara), Mostar (24. februara), Sarajevo (25. februara), Banja Luku (26. februara), Bijeljinu (27. februara) i Derventu (28. februara). Poseban događaj predstoji 24. februara u Jablanici, kada će ulaz biti slobodan za sve posjetitelje.Osigurajte svoje mjesto na vrijeme na biletarnicama mjesta održavanja predstave ili putem sistema kupikartu.ba.

Nova turneja počinje krajem februara

Turneja “Kakva ti je žena, takav ti je život” Dragana Marinkovića Mace: Besplatan ulaz za publiku Jablanice

Na sceni Kamernog teatra 55, danas, 11. februara, će biti izvedena predstava "Majka". Komad koji je rađen prema tekstu Floriana Zellera, režirao je Dino Mustafić, a glumačku postavu čine: Tatjana Šojić, Enes Kozličić, Elma Juković i Mehmed Porča.Dramaturgiju potpisuje Stela Mišković, scenografiju i kostimografiju Adisa Vatreš Selimović, a muziku Irena Popović Dragović.Florian Zeller se bavi univerzalnom temom porodice, a predstava na inovativan dramaturški način otvara pitanja životnih strahova, tegoba i frustracija kojima smo izloženi. Istovremeno je riječ i o predstavi junakinje koja je paradigma žene u savremenom svijetu. Porodica joj je bila prostor života, a onda nastupa sindrom "praznog gnijezda" i ona ostaje sama.- Ovo je bio zanimljiv umjetnički poduhvat, a probe koje smo imali otkrivale su nam zbog čega je Zeller danas jedan od najizvođenijih pisaca u svijetu. On je otvorio teme koje se tiču naše intime i koje na intrigantan spisateljski način propituje univerzalne teme iz savremene perspektive - kazao je Dino Mustafić.<h2>Društveno neprihvaćene teme&nbsp;</h2>- Cilj nam je da se u pozorištu progovori o društveno neprihvaćenim temama kao što su: suicid, razvod, mentalne bolesti, pozicija žene u porodici, dječija perspektiva na turbulentni svijet, starenje i smrt…, dodao je reditelj. - Društvo funkcioniše u savršenom, licemjernom neskladu. Sve dok ne dođemo do fenomena Majke. Kako u biološkom, tako i u socijalnom smislu, ovaj fenomen se opire svim konvencijama, stegama, emotivnim ograničenjima i kalupima. Majku ne možemo da smjestimo, da uokvirimo, da ukrotimo. Od kad postane, majka pripada djetetu. Bespogovorno i potpuno - rekla je dramaturginja Stela Mišković.Predstava "Majka" zapravo je dio tetaraske trilogije "Sin", "Majka", "Otac" . Sva tri projekta su rađena pod rediteljskom palicom Dine Mustafića. Kompletna trilogija bavi se porodičnim odnosima, čestim iluzijama i greškama, izazivanjem osjećaja krivice, straha, otuđenosti, čežnje za bliskošću, brige i ljubavi.<h2>Prestižna nagrada&nbsp;</h2>Predstava Majka Kamernog teatra 55, u režiji Dine Mustafića i prema tekstu Floriana Zellera, osvojila je prestižnu nagradu Grand Prix Susreta za najbolju predstavu u cjelini na Internacionalnim teatarskim susretima Brčko distrikta BiH 2024. godine. Uz glavnu nagradu za predstavu, članovi tima Kamernog teatra 55 ostvarili su i zapažene pojedinačne uspjehe: Dino Mustafić osvojio je nagradu za najbolju režiju, Adisa Vatreš Selimović nagrađena je za izuzetnu scenografiju, a Irena Popović Dragović dobila je nagradu za muziku u predstavi.- Pozivamo našu vjernu publiku da rezervišu svoje ulaznice na vrijeme. Blagajna radi svaki radni dan od 13:00 do 20:00 sati i subotom od 15:00 do 20:00 sati - poručuju iz Kamernog teatra.&nbsp;

Društvo funkcioniše u savršenom, licemjernom neskladu, rekla je Mišković

Kamerni teatar 55: Najava predstave "Majka"

U okviru kulturno-obrazovne manifestacije „Dani Sejfullaha ef. Prohe“ u ponedjeljak je u Konjicu upriličeno predstavljanje književnog stvaralaštva akademika prof. dr. Enesa Karića.Direktor JU Narodni univerzitet Konjic Benjamin Mušinović govorio je o profesionalnom putu profesora Karića, dok je profesor Ismet Veladžić, urednik Izdavačke kuće „Tugra“ Sarajevo, koja je dugogodišnji izdavač djela akademika Enesa Karića, govorio je o osnovama Karićevog književnog stvaralaštva, priopćili su organizatori.- Svi kritičari i književnici koji su pisali i govorili o djelima Enesa Karića slažu se da on slijedi najbolju pripovjedačku tradiciju u Bosni i Hercegovini od Meše Selimovića, Ive Andrića, Ćamila Sijarića, Derviša Sušića i drugih. Drugu značajnu karakteristiku je najbolje u svom tekstu objasnio književnik Miljenko Jergović, koji je napisao da književnik Enes Karić, vrhunski teolog i profesor na Fakultetu islamskih nauka, svoja književna djela piše „bez ahmedije na glavi“ i bez primisli u glavi da književnost treba da služi bilo čemu drugom osim književnosti samoj – kazao je Veladžić, dodavši kako su Karićeva književna djela pisana bez ikakvih ideoloških i političkih natruha.O svojoj književnosti i stvaralačkim motivima prisutnima je govorio sam Enes Karić.- Moja je želja bila da u svojim književnim djelima načinim jedno književno hodočašće u dubine Bosne, a to su „Pjesme divljih ptica“. Potom sam imao želju da opišem surovi život u opkoljenom Sarajevu i to sam opisao u „Jevrejskom groblju“. Zanimljiva priča je „Slučajno čovjek“ o drami muslimanskih izbjeglica u Europi, ali i o drami Europe. Meni drag roman je „Boje višnje“, koji je samo na oko lokalna priča. To je priča o jednom selu Višnjevu, odnosno o jednoj epohi koje se mi danas, s obzirom na sve ono šta smo pretrpjeli kasnije, mnogi sjećamo po dobru – kazao je Karić.Spomenuo je i roman „Bogovo roblje“ u kome je opisao svoje formativne godine, odnosno svoje petogodišnje obrazovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu.- To je nešto što je opredijelilo i moja životna opredjeljenja. Teološke škole imaju nešto što imaju i vojničke škole, a ta pribježišta od teološke strogoće ja sam našao u lijepoj književnosti - rekao je Karić.U muzičkom djelu programa nastupili su članovi KUU „Sejfullah“ Elmin Sultanić, Alija Korić i Adnan Lapo.Program kulturno-obrazovne manifestacija „Dani Sejfullaha ef. Prohe“ nastavlja se u srijedu, 12. veljače, projekcijama filmova iranske kinematografije u suradnji s Iranskim kulturnim centrom u Sarajevu. Filmovi će biti prikazani u kino sali Narodnog univerziteta Konjic.

Moja je želja bila da u svojim književnim djelima načinim jedno književno hodočašće u dubine Bosne, naveo je Karić 

U Konjicu predstavljeno književno stvaralaštvo akademika Enesa Karića

Aktivnosti "Osten Biennala Skopje 2024.", koje su s velikim uspjehom trajale tokom cijele 2024. godine, doživjele su svoj vrhunac otvaranjem Finalne izložbe u četvrtak, 6. februara u 19 sati, u Nacionalnom muzeju Čifte Hamam u Skoplju.Ova prestižna manifestacija okupila je 80 umjetnika i finalista iz više od 40 zemalja, potvrđujući značaj i međunarodni ugled Ostena kao institucije koja decenijama njeguje i promoviše likovnu umjetnost.<h2>Prestižne nagrade</h2>Međunarodni otvoreni poziv za učešće na "Osten Biennalu Skopje 2024.“ privukao je čak 273 umjetnika iz 51 zemlje, koji su prijavili ukupno 863 rada. O dodjeli nagrada odlučivao je ugledni međunarodni žiri u sastavu Bruno Cora (predsjednik, Italija), dr. Pic Keobandit (Belgija) i Maja Kolarić (Srbija).

Grand Prix za životno djelo dodijeljen je legendarnom Mikelanđelu Pistoletu (Michelangelu Pistolettu), dok je prestižna nagrada "Svjetska kulturna baština“ posthumno pripala Vangelu Naumovskom.<h2>Posebna pažnja</h2>Među dobitnicima posebnu pažnju privukla je nagrada "Osten“, koja je ove godine pripala istaknutoj umjetnici Arleti Ćehić.Ćehić izrazila je veliko zadovoljstvo osvojenom nagradom, naglasivši važnost ovakvih manifestacija za umjetničku razmjenu i umrežavanje:- Ova nagrada mi posebno znači jer dolazi iz našeg regiona, a po kvantitetu i kvalitetu odavno prevazilazi te okvire. Znači mi što su moja dva rada na istoj izložbi sa radovima legendarnog Pistoleta i što sam upoznala dosta interesantnih umjetnika. Cilj ovakvih dešavanja i jeste konekcija i razmjena iskustava, tako da sam zaista veoma zadovoljna - kazala je Ćehić.Finalna izložba, koju je svečano otvorila izvršna direktorica Ostena Kornelija Koneska, a o kojoj je govorila i jedna od ključnih figura ove institucije, Mice Jankulovski, bit će otvorena do 6. marta 2025. godine.<h2>Bogata tradicija</h2>Osten, s tradicijom dugom 80 godina, ostaje jedna od ključnih institucija za promociju umjetnosti u regionu i šire. Ovaj bijenale još jednom je dokazao da Skoplje predstavlja važno međunarodno središte likovne umjetnosti, okupljajući umjetnike iz cijelog svijeta i pružajući im priliku za prezentaciju i povezivanje.Finalna izložba "Osten Biennala Skopje 2024.“ ostaje otvorena do 6. marta 2025. godine u impresivnom ambijentu Nacionalnog muzeja Čifte Hamam u Skoplju.

Ova prestižna manifestacija okupila je 80 umjetnika i finalista iz više od 40 zemalja

Dobitnica nagrade "Osten Biennale Skoplje 2024." Arleta Ćehić za "Avaz" : Ova nagrada mi posebno znači

Sarajevska publika u utorak, 11. februara sa početkom u 19:30 sati, moći će pogledati dramsku predstavu "To nikad nigdje nije bilo", rađenu po motivima romana Tvrtka Kulenovića „Istorija bolesti“, u režijskog postavci Dine Mustafića.U predstavi igraju: Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Aldin Omerović, Kaća Dorić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Dino Bajrović, Merima Lepić-Redžepović, Mona Muratović, Belma Salkunić-Bektešević, Mak Čengić, Helena Vuković, Hana Zrno i muzičar Vedran Vujica.Adaptaciju i dramatizaciju uradio je Darko Lukić, a dramaturgiju potpisali Vedrana Božinović i Darko Lukić.- Dokumentarno i dokumentarističko predložak je i oslonac za našu predstavu, u onoj mjeri u kojoj su to bili i za roman Tvrtka Kulenovića. Kao inspiracija za umjetničko istraživanje koje je u ovom slučaju teatar sjećanja. Teatar koji je, kako bi Heiner Müller rekao, prozor kroz koji gledamo u prošlost. Istovremeno je on ovdje i okvir za sliku naše sadašnjosti. Možda preko njegovog ruba pomalo izvirujemo i u neku još nevidljivu, maglovitu budućnost. Predstava izrasta kao proces razgovora između knjige, pozornice i gledališta. Suočavanje, sjećanje, propitivanje, svjedočenje. Sučeljavanje mnogih malih, privatnih povijesti s onim velikim, kolektivnim, službenim povijestima - poručio je Darko Lukić.Scenografiju potpisuje Mrina Ler, kostimografkinja je Lejla Hodžić, koreografkinja Ena Kurtalić, dizajn svjetla uradio je Moamer Šaković, dok je korepetitorica Lejla Jusić.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Adaptaciju i dramatizaciju uradio je Darko Lukić, a dramaturgiju potpisali Vedrana Božinović i Darko Lukić

Dramska predstava "To nikad nigdje nije bilo"

Dramska predstava "To nikad nigdje nije bilo" sutra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) izvedena je predstava “Othello”, u režiji ukrajinske rediteljice Oksane Dimitrijeve (Dmitriiev).Pred punom salom, glumačka ekipa je izvela emotivno snažnu i duboko potresnu predstavu, koja je publiku ostavila bez daha. Na kraju izvedbe, gromoglasni aplauz i ovacije na nogama bili su potvrda izuzetne energije i posvećenosti koju su akteri unijeli u svaki trenutak ovog klasika.

Iako je “Othello” jedno od najpoznatijih Šekspirovih djela, ova adaptacija donosi novu perspektivu – priču ratnog veterana koji se vraća kući i suočava s postratnim traumama, sumnjom, nesigurnošću i bijesom koji se neminovno prelijevaju na odnose s najbližima. Kroz ovu prizmu, predstava istražuje duboke psihološke ožiljke i izazove reintegracije u civilni život.Glumačku ekipu predvodi Ermin Bravo u ulozi Othella, dok Desdemonu igra Ana Marija Brđanović. Alban Ukaj tumači Iaga, a u predstavi još igraju Snežana Bogićević, Jasenko Pašić, Maja Salkić, Davor Sabo, Adnan Kreso, Mak Čengić i Alen Konjicija.

Iako je “Othello” jedno od najpoznatijih Šekspirovih djela, ova adaptacija donosi novu perspektivu

Predstava "Othello": Moćna izvedba koja je publiku ostavila bez daha

U Kamernom teatru 55 izvedena je predstava "Ljubičasto" u režiji Selme Spahić, a sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Publika je s oduševljenjem ispratila ovu emotivnu i provokativnu priču o porodici koja balansira između tradicije i modernosti, ljubavi i kontrole, iskrenosti i očekivanja.

Ansambl, koji čine Tatjana Šojić, Maja Izetbegović, Davor Golubović, Anja Kraljević, Sabit Sejdinović i Boris Ler, izveo je impresivne glumačke interpretacije, dok je snažna režija Selme Spahić dodatno naglasila suptilne slojeve emocija i društvenih konflikata.Atmosfera u teatru bila je ispunjena snažnim reakcijama – smijeh, tišina i emotivni uzdasi smjenjivali su se tokom predstave, a nakon završetka uslijedio je dug i snažan aplauz, potvrđujući da je “Ljubičasto” predstava koja duboko pogađa i ostavlja prostor za razmišljanje.S obzirom na ogroman interes publike i rasprodate ulaznice, oni koji nisu stigli prisustvovati sinoćnjoj izvedbi imaju priliku da rezervišu svoje mjesto za neku od narednih izvedbi.

Atmosfera u teatru bila je ispunjena snažnim reakcijama – smijeh, tišina i emotivni uzdasi

"Ljubičasto" oduševilo publiku u prepunom Kamernom teatru 55

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u ponedjeljak, 10. februara sa početkom u 19:30 sati, sarajevska publika moći će pogledati dramsku predstavu „Idiot“ rađenu prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režijskoj postavci Selme Spahić.U naslovnoj ulozi je Dino Sarij koji će utjeloviti lik Lava Nikolajeviča Miškina, Amila Terzimehić igra ulogu Nastasje Filipovne Baraškov, Igor Skvarica utjelovit će lik Parfjona Semjonoviča Rogožina, a Sara Seksan lik Aglaje Ivanovne Jepančin.&nbsp;Ostatak casta čine: Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Aleksandar Seksan, Mona Muratović, Slaven Vidak, Mak Čengić, Helena Vuković, Vedran Đekić, Riad Ljutović, Alisa Čajić, Hana Zrno, Damir Čobo, Pavle Novaković, Senad Milanović, Faruk Hajdarević, Elma Fetić i Vedad Čano.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

U naslovnoj ulozi je Dino Sarij koji će utjeloviti lik Lava Nikolajeviča Miškina

Klasik svjetske književnosti: U ponedjeljak na sceni Narodnog pozorišta dramska predstava "Idiot"

Predstava „Mirna Bosna“, rađena prema tekstu mladog autora Borisa Lalića, a u režiji Saše Peševskog, večeras, 7. februara, ponovo je osvojila srca publike na sceni Kamernog teatra 55.Smijeh, napetost i briljantne glumačke interpretacije držale su gledaoce nepomične na svojim sjedištima, dok su Feđa Štukan, Vanesa Glođo, Gordana Boban i Davor Golubović demonstrirali vrhunsku glumačku preciznost i energiju.Svaka replika, svaki pokret na sceni nailazili su na reakcije publike – od gromoglasnog smijeha do trenutaka potpune tišine, kada je napetost mogla da se osjeti u zraku. Finalna scena izazvala je ovacije koje su trajale minutima, a publika je ispratila glumačku ekipu.

Režiser Saša Peševski istakao je ranije da predstava balansira između kriminala i poštenja, tragedije i komedije, i upravo ta igra emocija daje joj nevjerovatnu snagu i aktuelnost.- Gledaoci ne znaju da li da plaču od smijeha ili da jednostavno – plaču - kazao je Peševski.Ovaj nevjerovatni ansambl, uz dramaturgiju Vedrana Fajkovića, scenografiju i kostimografiju Adise Vatreš Selimović i inspicijentsku preciznost Senada Bešića sa ekipom tehnike i kabine, još jednom je dokazao da je „Mirna Bosna“ mnogo više od obične predstave.Predstava je nedavno gostovala u Ljubljani na Festivalu RUTA, gdje je interesovanje publike bilo nevjerovatno. Sa preko 100 izvođenja, jasno je da popularnost ove komedije preživljavanja ne jenjava

Bh. umjetnica Alisa Teletović za "Dnevni avaz": Umjetnost je zrak koji dišem

U Narodnom pozorištu Sarajevo upriličen drugi dio Homo theatralis: "Njegovo veličanstvo balet"

Predstavljena knjiga Damira Uzunovića "Pariški maraton" u BKC-u

Preminula glumica Lukrecija Brešković

Predstava "Kiselina" sutra u SARTR-u

Kamerni simfonijski orkestar Zenica sa solistima ponovo će se predstaviti publici u Kaknju

Video / Haris Pašović: Najveća industrija u BiH je industrija političkog konflikta

Turneja “Kakva ti je žena, takav ti je život” Dragana Marinkovića Mace: Besplatan ulaz za publiku Jablanice

Kamerni teatar 55: Najava predstave "Majka"

U Konjicu predstavljeno književno stvaralaštvo akademika Enesa Karića

Dobitnica nagrade "Osten Biennale Skoplje 2024." Arleta Ćehić za "Avaz" : Ova nagrada mi posebno znači

Dramska predstava "To nikad nigdje nije bilo" sutra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Predstava "Othello": Moćna izvedba koja je publiku ostavila bez daha

"Ljubičasto" oduševilo publiku u prepunom Kamernom teatru 55

Klasik svjetske književnosti: U ponedjeljak na sceni Narodnog pozorišta dramska predstava "Idiot"

Predstava "Mirna Bosna" oduševila publiku Kamernog teatra 55

Kultura

Bh. umjetnica Alisa Teletović za "Dnevni avaz": Umjetnost je zrak koji dišem

U Narodnom pozorištu Sarajevo upriličen drugi dio Homo theatralis: "Njegovo veličanstvo balet"

Predstavljena knjiga Damira Uzunovića "Pariški maraton" u BKC-u

Preminula glumica Lukrecija Brešković

Predstava "Kiselina" sutra u SARTR-u

Kamerni simfonijski orkestar Zenica sa solistima ponovo će se predstaviti publici u Kaknju

Video / Haris Pašović: Najveća industrija u BiH je industrija političkog konflikta

Turneja “Kakva ti je žena, takav ti je život” Dragana Marinkovića Mace: Besplatan ulaz za publiku Jablanice

Kamerni teatar 55: Najava predstave "Majka"

U Konjicu predstavljeno književno stvaralaštvo akademika Enesa Karića

Dobitnica nagrade "Osten Biennale Skoplje 2024." Arleta Ćehić za "Avaz" : Ova nagrada mi posebno znači

Dramska predstava "To nikad nigdje nije bilo" sutra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Predstava "Othello": Moćna izvedba koja je publiku ostavila bez daha

"Ljubičasto" oduševilo publiku u prepunom Kamernom teatru 55

Klasik svjetske književnosti: U ponedjeljak na sceni Narodnog pozorišta dramska predstava "Idiot"

Predstava "Mirna Bosna" oduševila publiku Kamernog teatra 55