Udruženje "Dignitet" pozvalo je mlade iz Mostara, uzrasta od 15 do 30 godina, da se pridruže nizu kreativnih i edukativnih radionica u okviru projekta "Kreativni iskorak".Cilj je radionica omogućiti mladima da otkriju svoje talente, razviju nove vještine i nauče kako na kvalitetan način provoditi slobodno vrijeme, priopćili su iz Udruženja.Radionice se organiziraju u tri oblasti: kreativno pisanje, likovna umjetnost i upravljanje slobodnim vremenom s fokusom na volonterizam.Kroz radionice, sudionici će imati priliku izraziti svoju kreativnost, steći praktična znanja i upoznati vršnjake sa sličnim interesima.Svaka radionica trajat će po 120 minuta i održat će se u Hotelu "Tere"M (Trg Ivana Krndelja bb) u Mostaru, u terminu od 10 do 13 sati. Nakon radionica, za sudionike je organiziran zajednički ručak i druženje.Kako je najavljeno, radionice će se održavati od 9. do 17. siječnja, a svaka od njih ima ograničen broj sudionika – maksimalno 12 po radionici, zbog čega su prijave obvezne.Link za prijavu dostupan je putem linka Prijavni obrazac i skeniranjem Q-koda na plakatu.U eri ubrzanog tehnološkog razvoja, sve više mladih provodi vrijeme na internetu, što ih čini izloženijima cyberbullyingu i drugim opasnostima. Projekt "Kreativni iskorak" je osmišljen da odgovori na te izazove, koristeći umjetnost kao alat za podizanje svijesti o sigurnosti na internetu i negativnim efektima nasilja u digitalnom okruženju, podsjećaju iz Digniteta.Projekt je osmišljen kako bi mladima pružio podršku, inspiraciju i priliku za kreativni izražaj, a podržan je od strane Grada Mostara.

Radionice se organiziraju u tri oblasti: kreativno pisanje, likovna umjetnost i upravljanje slobodnim vremenom s fokusom na volonterizam

Kreativne i edukativne radionice za mlade Mostarce

Na današnji dan 2007. godine, u 43. godini života u Mostaru je preminuo bosanskohercegovački književnik i novinar Dragan Šimović.Priče, pjesme i kolumne objavljivao je u mnogim listovima i časopisima. Priče su mu adaptirane za radio i televiziju, a dio njih je preveden na njemački, engleski, slovenski i makedonski jezik.Prvu knjigu priča "Misterij stolne lampe" objavio je 1990. godine u sarajevskoj Svjetlosti, nakon čega je knjiga "Prolaznik" objavljena 1997. godine u nakladi Matice hrvatske Sarajevo i Zirala iz Mostara. Godine 2003. Šimović je objavio knjigu priča pod nazivom "Učili smo za pjesnike". Iste godine s Josipom Mlakićem i Robertom Mlinarcem objavljuje knjigu "Triangulacija".Dobitnik je prve nagrade za priču "Zijo Dizdarević" 1988. godine, a uvrštavan je i u izbore i antologije.Šimović je rođen 14. lipnja 1964. godine u Gabeli, kod Čapljine. Jedno vrijeme je radio u Sarajevu, te uređivao mjesečnik za kulturu i društvena pitanja Stećak, a veći dio života je proveo u Mostaru.Bio je prvi direktor izdavaštva i urednik u nakladničkoj kući Hercegtisak, a jedan je od urednika prvog leksikona legendarne grupe Indexi.Također je bio član Društva književnika BiH i Hrvatske, te aktivni član HKD Napredak i Matice Hrvatske. Pokrenuo je brojne radionice za mlade, među kojima je ''Škola Kreativnog Pisanja'' iz koje su ponikli brojni umjetnici i projekti, kako književni i likovni tako i kazališni.U Mostaru je pokrenuo vlastitu antikvarnicu "Škrinja", koja je okupljala brojne umjetnike i motivirala mlade da sa svojim stvaralaštvima izađu iz anonimnosti, a među njima su i sada već zvučna imena u BiH i okruženju.Nakon smrti koja je Dragana Šimovića zadesila u punoj snazi stvaralaštva ostala je nikada objavljena njegova posljednja knjiga "Učili smo za pjesnike II", koja je u čast njegovog života i djela iste godine 2007. kada je preminuo, javnosti predstavljena u časopisu Motrišta.U povodu osamnaeste godišnjice smrti, za pokojnog Šimovića danas će biti služena sveta misa zadušnica u crkvi sv. Stjepana u Gabeli s početkom u 18 sati, uz posjet groblju i evociranje sjećanja na život i djelo ovog bh. književnika i novinara.

Na današnji dan 2007. godine, u 43. godini života u Mostaru je preminuo bosanskohercegovački književnik i novinar Dragan Šimović

Osamnaesta godišnjica smrti Dragana Šimovića

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u srijedu, 8. januara sa početkom u 19:30 sati, bit će izvedena dramska predstava „Konačari“ autora Nenada Veličkovića, u režiji Marka Misirače.Devetočlanu glumačku podjelu čine: Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Sanela Pepeljak, Sara Seksan, Vedran Đekić, Merima Lepić Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.Prema riječima reditelja predstave Marka Misirače „Konačari“ je priča je priča o nastojanju da se kroz čuvanje Muzeja koji baštini historiju multikulturalnosti jednog grada i sredine, sačuva i historija naroda koji su tu živjeli i žive, bogatstva onoga što je Bosna bila i što bi mogla ponovo da bude.- Radeći ovu predstavu, poigravajući se formom scenskog dnevnika i radio drame, trudili smo se da sačuvamo toplinu i duhovitost koju nose Veličkovićevi karakteri, da zlo rata bude zapravo samo „okvir“ u kome se iskazuju raznorodne i složene ljudske sudbine – dodao je Misirača.Dramatizaciju teksta i dramaturgiju potpisuje Mirza Skenderagić. Scenograf je Gorčin Stojanović, kostimografkinja Lejla Hodžić. Igor Motl je autor muzike, saradnica za scenski pokret Amila Terzimehić, dizajn svjetla potpisuje Moamer Šaković. Audio dizajn uradio je Mirza Skenderagić, dok tonsku obradu potpisuju Senad Ćesko i Dženita Fakić.Predstava je rađena uz podršku Fondacije Friedrich Ebert Stiftung BiH i u saradnji sa BHRT-om.Ulaznice za predstavu „Konačari“ mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Predstava je rađena uz podršku Fondacije Friedrich Ebert Stiftung BiH i u saradnji sa BHRT-om

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 8. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

Mihnea Ignat, rumunski dirigent, smatra se jednim od vodećih dirigenata svoje generacije koji je stekao svjetsku slavu. Tokom svoje karijere, Ignat je dirigirao brojnim prestižnim orkestrima, uključujući Kraljevsku simfonijsku orkestru Sevilje.<h2>Osjećaji i iskustva</h2>Ignat je za „Dnevni avaz“ rekao da je muzika univerzalni jezik koji ne samo da spaja ljude već im omogućava i komunikaciju bez potrebe za riječima. - Naravno, postoje kulturne razlike između zemalja, ali moram vam reći da, kada je riječ o muzici, ljudi obično reagiraju na vrlo sličan način. Muzika govori našim dušama i umovima o ljudskim osjećajima, ljudskim iskustvima s kojima se svi možemo poistovjetiti. Ako neko uspije prenijeti tu poruku orkestru ispred sebe, sve postaje mnogo lakše – kazao je Ignat.U novoj 2025. godini prihvatio je ulogu šefa dirigenta Sarajevske filharmonije, kojom je prvi put dirigirao prije 12 godina. - Odmah sam osjetio povezanost s ljudima u Sarajevu, možda zato što dolazim iz istog balkanskog regiona i dijelimo određene tradicije i način života. Kada su mi ponudili poziciju šefa dirigenta, osjetio sam priliku da budem važan dio procesa rasta ovog ansambla. Također, bogata historija Sarajevske filharmonije bila je važan argument u prilog toj odluci. Sada sam zaista ponosan što mogu reći da sam šef dirigent orkestra kojim su prošle sezone dirigovali Rikardo Muti (Riccardo) i Zubin Mehta. Malo je orkestara u svijetu koji se mogu pohvaliti time, a za sve to zaslužan je izuzetan rad gospodina Vedrana Tucea i njegovog sjajnog tima – poručio je Ignat.<h2>Različiti izazovi</h2>Istakao je da svaki projekt nosi svoje različite izazove i iz svakog možete mnogo naučiti. - Slažem se s mišljenjem da se nikada ne uči iz uspjeha, već samo iz neuspjeha. Ono što bih želio reći jeste da uvijek postoji nešto što se može poboljšati u svakom projektu koji preuzmete. Samo trebate održati radoznalost živom. Bez radoznalosti, mislim da čovjek ne može napredovati i usavršavati se – poručio je Ignat.<h2>Tradicionalni koncert</h2>Za kraj 2024. godine održan je tradicionalni koncert Sarajevske filharmonije na čijem je čelu bio Ignat.- Program novogodišnjeg koncerta zapravo je izraz mog života kao osobe. Kao što znate, ja sam Rumun, ali i Španac. Zaista sam sretan što sam sarajevskoj publici predstavio muziku koja mi je toliko draga, rumunsku i špansku. To je vrlo zahtjevan program s mnogo virtuoznih kompozicija, punih popularnih melodija – rekao je Ignat.

Prihvatio je ulogu šefa dirigenta Sarajevske filharmonije, kojom je prvi put dirigirao prije 12 godina

Ignat: Uvijek postoji nešto što se može poboljšati

Dirigent Mihnea Ignat za "Avaz": Uči se samo iz neuspjeha

Tradicionalni Božićni koncert u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) "Prosvjeta" upriličen je večeras u Narodnom pozorištu Sarajevo.Publika koja je ispunila dvoranu Narodnog pozorišta do posljednjeg mjesta, uz brojne zvanice iz kulturnog, društvenog i političkog života BiH te članove diplomatskog kora, uživala je u bogatom repertoaru s obiljem božićnih pjesama.Predsjednik SPKD "Prosvjeta" Nedeljko Masleša pozdravio je prisutne, naglasivši da se "Prosvjeta" organizacijom Božićnog koncerta pridružuje obilježavanju ovog velikog hrišćanskog praznika.- Nadamo se da će ovaj naš svečani koncert upotpuniti prazničnu atmosferu. Mi želimo da ovaj kulturni događaj na svoj način bude doprinos čuvanju i njegovanju tradicije međusobnog razumijevanja, uvaževanja i poštovanja što je oduvijek krasilo način života na ovim prostorima - izjavio je Masleša.Riječ je o 15. Božićnom koncertu u organizaciji "Prosvjete", a od 2011. do danas predstavilo se 15 različitih horova, oko 20 ansambala, oko 40 solista, različitih recitatora, ukupno oko 1.000 izvođača.Prihod od karata koje koštaju simboličnih 10 KM namijenjen je za Prosvjetin fond za stipendiranje. Osim izvođača iz Sarajeva, "Prosvjetinog" kamernog hora "Teodor Romanić" i harmonikaškog dua sa Muzičke akademije u Sarajevu, gost koncerta između ostalih bio je Kamerni hor "Odjek" iz Požarevca pod umjetničkim rukovodstvom profesora Ilije Rajkovića.

Prihod od karata koje koštaju simboličnih 10 KM namijenjen je za Prosvjetin fond za stipendiranje

"Prosvjeta" upriličila tradicionalni Božićni koncert u Narodnom pozorištu: Prisustvovali brojni zvaničnici

Damir Martinović Mrle član benda „Let 3“ i dugogodišnji saradnik reditelja Paola Magellija potpisuje muziku za predstavu „Ivanov“ koja će biti na repertoaru Narodnog pozorišta 6. januara u 19:30 sati.U predstavi igraju: Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Zijah Sokolović, Ermin Sijamija, Ejla Bačić, Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Merima Lepić Redžepović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Mediha Musliović, Dino Bajrović i Mak Čengić.- Čitava se drama naših lica u “Ivanovu” razapinje između prve i zadnje rečenice komada: “Uplašili ste me”, koju Ivanov izgovara kada se, Borkinove šale radi, nađe na nišanu puške i one “Ostavite me!” kada jurne u stranu i ustrijeli se. Prostor i vrijeme od puške do tog pucnja pokazuje i prokazuje kolektivne tragedije i privatne opsesije, otkriva elementarne sile koje njima upravljaju, čini od “isječka života” imajući u vidu ljudske sudbine - veliku dramsku formu. Krivaca ovdje nema. Nema pozitivnih i negativnih junaka. Nema ni junaka. Sve sami obični ljudi. Niko nije amnestiran od odgovornosti za vlastitu sudbinu niti ikoga optužuje za upropaštavanje tuđe. Baš svako djeluje, donosi dobre ili loše odluke iz vlastitoga egoizma, Željka Udovičić Pleština.Adaptaciju teksta i dramaturgiju potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenografska rješenja uradili su Paolo Magelli i Lejla Hodžić, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenski pokret potpisuje Paolo Magelli, autori muzike su Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević.Ulaznice se mogu kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Ulaznice se mogu kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni NP

Magellijev "Ivanov" 6. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

Predstava „Da sam ja neko“ oduševljava publiku širom regiona, a Enis Bešlagić je u petak navečer u Sarajevu priredio nezaboravnu noć.&nbsp;Predstava je izvedena dvanaesti put u punoj dvorani Bosanskog kluturnog centra. Emotivna i dirljiva priča o Enisovom životu izazvala je smijeh i suze, a niko iz dvorane nije otišao ravnodušan.&nbsp;Glumac je otkrio da je tajna uspjeha ove predstave iskrenost koju je publika prepoznala. U predstavi nema psovki, vulgarnosti i politike.&nbsp;

U prvom redu je bio Halid Bešlić u društvu unuka Belmina Kana, unuke Lamije i snahe Mahire.Enis Bešlagić će i u subotu odigrati predstavu na istoj sceni.

U prvom redu je bio Halid Bešlić u društvu unuka Belmina Kana, unuke Lamije i snahe Mahire

"Da sam ja neko": Enis Bešlagić izazvao smijeh i suze svih prisutnih

Za Jasmilu Žbanić 2024. bila je uspješna. Da nam je država kakvu priželjkujemo, bila bi sigurno još i bolja. Ne bismo imali prostora sumirati sve uspjehe koje je napravila, ali jedno je sigurno – ono što Žbanić započne, to i napravi u najboljem mogućem smislu.Dokumentarac "Blum: Gospodari svoje budućnosti“ premijerno je prikazan početkom novembra, a, ako još ima onih koji ga nisu pogledali, donosi priču o naučniku, industrijalcu i čelniku "Energoinvesta“ Emeriku Blumu koji ga je od tvornice sa 70 zaposlenih pretvorio u giganta. To je 90-tih sve razrušeno, ne samo objekti, već i sama ideja.<h2>Neotkriveni talenti</h2>O Blumu i projektu kojem je s producentom i suprugom Damirom Ibrahimovićem, kao i producentskom kućom "Deblokadom“ posvetila godine istraživanja, prikupljanja materijala, originalnih snimaka, Žbanić je uoči dočeka Nove godine govorila za "Dnevni avaz“. I više od toga. Govorila je o novim i starim godinama, ispraćaju 2024. i dočekivanju 2025., životu u Sarajevu i Berlinu, kćerki Zoe i suprugu Damiru, tradicijama i onome što nju obraduje. Drugim riječima, Žbanić na kakvu nismo navikli. Politike se nismo mnogo doticali, tek tamo gdje je nezaobilazna.Ovu godinu obilježila je premijera filma "Blum“. Šta su za Vas poslovni uspjesi u 2024. godini?- Jako smo sretni što smo uspjeli završiti film. Proces je trajao tri godine. Prezadovoljni smo reakcijama ljudi. Meni je posebno važno što su filmom zadovoljni Energoinvestovci koji su mi rekli da smo uspjeli prenijeti duh vremena i Bluma, sretna sam što porodica Bluma i građani izuzetno podržavaju film. I za mene najvažnije, mladi ljudi odlično reagiraju - kao da im Blum budi neke neotkrivene talente i energiju - nešto što imaju u svom DNK, a nisu to ni znali. Imate li neku anegdotu vezanu za reakcije? - Ima puno divnih stvari, od ljudi koji su četiri puta gledali film, do toga da su na džumi u nekoliko sarajevskih džamija, kako mi javljaju prijatelji, imami govorili o Blumu i koliko je važan za Sarajevo i mlade, te da su pozivali ljude da idu u kino. I dirljivo mi je kada drugarice pošalju poruke da su im djeca imala kontrolni i da im je bilo mrsko učiti, a onda su se sjetili Bluma i učili do tri ujutru ili kad kažu da moraju popraviti ocjene jer kad pomisle na Bluma – stid ih je da imaju loše ocjene.Spremate li našto novo? - Spremamo nastavak filma "Quo vadis, Aida?“. Nadali smo se da će snimanje početi prošle godine jer bi bilo važno imati film koji govori o borbi i nakon rata, jer patnje se ne završavaju s potpisivanjem mira. Posebno danas, kada imamo ovoliko ratova u svijetu, važno je govoriti koliko će decenija trebati da se dođe do barem malo pravde. Nažalost, nije bilo podrške i razumijevanja vlasti da film bude gotov na godišnjicu genocida u Srebrenici. Nadamo se barem da ćemo ga iduće godine snimiti. Također, radim na dva projekta za američke produkcije kao rediteljica, još su u razvoju i traženju glumaca, a završila sam i dva scenarija. Jedan je prerada postojećeg scenarija za "Warner Bros“, a drugi originalni scenario. <h2>Pravljenje magije</h2>Na koji način obilježavate doček Nove, odnosno ispraćaj stare godine? Je li to kućna atmosfera, neki dobar dernek ili ipak koncerti s mužem Damirom?- Godinama smo Novu godinu dočekivali s roditeljima jer smo puno putovali i često bili van kuće, tako da smo htjeli za Novu biti s njima i zahvaliti im na svemu, posebno što su čuvali Zoe. Pripremili bismo večeru i svi zajedno dočekali ponoć. U 12.15 oni bi već legli da spavaju, a mi bismo se onda pridružili proslavi s rajom. Djeda Mraz bi „ostavljao“ poklone u ponoć što je za Zoe bila ogromna radost. Kako roditelja više nema, ni ta noć nam ne znači isto, ali volimo praznične dane. I danas kuham po maminim receptima, pa je odmah nekako i ona sa mnom. Dan prije Nove, ako smo u Sarajevu, obavezno pravimo večeru za raju. Kuhamo i Damir i Zoe i ja i radujemo se tom druženju s prijateljima. Ima nešto divno u hrani, darivanju, služenju drugih.Možete li podijeliti s nama sjećanje s nekog od ranijih dočeka?- Uvijek je to porodična atmosfera. Uzbuđenje šta će biti pokloni. Moji roditelji su bratu i meni pravili magiju; Djeda Mraz je uvijek zvonio na vrata i ostavljao poklon. Ta radost, čekanje i maštanje su mi ostali u sjećanju kao čarolija djetinjstva. Kad je moja kćerka bila mala, počela je priča u školi da Djeda Mraz ne pripada našoj tradiciji. Neka od nastavnica je rekla da djeca ne trebaju kititi jelku. Zoe je shvatila da treba biti jelka u stanu, ali da se ne treba kititi i plakala je govoreći: "Neću golu jelku, hoću lampice.“ Mogla je odmah naučiti koliko je „tradicija“ puna zabuna.Hoćete li za ovu biti u svom Sarajevu ili u Berlinu, s obzirom na to da ste dobar dio godine i tamo?- U Sarajevu. Berlin je dosta stresan za Novu. Puca se kao da je rat. Retraumatiziraju me ti zvuci i uopšte ne uživam. Sarajevo je puno mirnije.Imate li Vi faze u ovo doba godine da donosite neke "radikalne“ odluke? Ono, u smislu "nova godina, nova ja“?- O, da. Uvijek je tu lista. Super je prilika da se podvuku stvari, vidi šta se želi. Jer kad znaš šta želiš onda je lakše doći do toga.<h2>Više kreativnosti</h2>Imate li Vi, Damir i Zoe neku neizostavnu tradiciju?- Da. Uz kafu pravimo upravo tu listu - popis stvari koje želimo da nam se dese. Čitamo one iz prošle godine. Sukob želja i realnosti može biti zabavan. Sumiramo koliko smo knjiga pročitali, koje koncerte pogledali, gdje smo putovali. A imam jednu želju koju prepisujem svake godine već 15 godina. Već je postala predmet sprdnje. Vrijeme bi bilo da se iduće godine ostvari.Raduje li Vas zimsko doba ili ipak maštate o ljetu i toplijim vremenima?- Volim i jedno i drugo. Snijeg me uvijek obraduje. Mada više volim da se "kuham“ nego smrzavam. Na snimanju smo često morali danima raditi na minusima, što mi teško pada jer me hladnoća uvijek podsjeća na rat, kad smo se smrzavali bez grijanja i drva. Ne reagujem dobro psihički na hladnoću. Uvijek mi je hladnije nego drugim ljudima.Šta ćete zaželjeti u ponoć sebi, a onda i za najbliže, pa i svoje sugrađane?- Želim svima dobro zdravlje, puno sreće, radosti, ljubavi i mira. Dok ima mira, zdravlja i ljubavi sve prepreke su lakše savladive. Sigurna sam da nas i u BIH i u svijetu očekuje teška godina, ali to je razlog više za veću solidarnost, protesta zbog nepravde i još više kreativnosti. <h2>Ušuškati se u stanu</h2>Ovo je doba onih božićnih i novogodišnjih filmova. Prepustite li se tome, da sjedite s kokicama i gledate bez pretjeranog razmišljanja?- Rado, ali ne uz kokice, nego sarma, podvarak, koljenica, kolačići... Kako je cijela godina uvijek vrlo aktivna i rijetko imamo vremena biti duže kući, ušuškati se u stanu je posebna vrsta zadovoljstva. Prije toga hodamo po Sarajevu, krenemo ujutru, a ne znamo gdje ćemo završiti. Uvijek nekoga sretneš: jedno piće, drugo... Ne moramo se ni dogovarati, samo izađemo i cijeli dan smo s nekim. Ove godine ćemo ići na koncert Sarajevske filharmonije. Direktor Vedran Tuce sa filharmonijom radi divne stvari. <h2>Građani nam daju snagu</h2>Šta očekujete u 2025.? - Željela bih da snimimo nastavak "Quo Vadis, Aida?“. Film je izuzetno zahtjevan produkcijski i kreativno. Ovakav film bi se trebao raditi uz veliku podršku institucija, s jakom finansijskom bazom. Ali kod nas je situacija sa podrškom obrnuto proporcijalna uspjehu reditelja, a posebno rediteljice. Međutim, ono što nam daje snagu je podrška građana, individua, privrednika koji shvataju važnost domaćeg filma i gdje god da dođemo osjećamo koliko je ljudima drago da se ovako nešto radi. To nam daje nadu da ćemo uspjeti snimiti film, ali da je jako teško – teško je. Nekada pomislim da i treba odustati. Ali onda se sretnem sa ženama iz Srebrenice i sva malodušnost nestane.Sretna sa sitnicama, ako je neko promislio šta volim, rekla je Žbanić.

Patnje se ne završavaju s potpisivanjem mira. Sretna sam što porodica Bluma i građani izuzetno podržavaju film

Jasmila Žbanić za "Avaz" o tradicijama, uspjesima, planovima, porodici i željama: I danas kuham po maminim receptima, bude kao da je ona tu

U bosanskohercegovačkom gradu Kaknju večeras je održana tradicionalna 25. manifestacija "Večer Kur’ana", javlja Anadolu.Programu u Sportskoj dvorani koji je održan u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Kakanj prisustvovalo je nekoliko hiljada građana.Manifestaciju su uveličali hafizi iz Turske, uključujući Enesa Ozsoja (Ozsoy), koji su zajedno sa hafizima iz Bosne i Hercegovine učili odlomke iz Kur'ana.Savjetnik za vjerske poslove u ambasadi Turske Mustafa Guvenč (Guvenc) u kratkom obraćanju naglasio je važnost čitanja i slušanja Kur'ana i razumijevanja značenja odlomaka ove svete knjige i njihove primjene u svakodnevnom životu.Manifestacija "Večer Kur’ana" već je prepoznatljiva ne samo u Kaknju nego i u cijeloj BiH i regiji.

Manifestaciju su uveličali hafizi iz Turske, uključujući Enesa Ozsoja, koji su zajedno sa hafizima iz BiH učili odlomke iz Kur'ana

U Kaknju održana tradicionalna manifestacija "Večer Kur'ana“

U Narodnom pozorištu održan je novogodišnji koncert Sarajevske filharmonije.

Osim u prepunom Narodnom pozorištu Sarajevo, publika je u ovom koncertu imala priliku uživati i širom grada.

Signal s ovog koncerta je prenošen i širom grada s obzirom na postavljene LED ekrane širom Titove ulice, ispred Narodnog pozorišta, ali i na video zidu ispred Vječne vatre.Na samom početku se obratio i gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić koji je poželio sretne novogodišnje praznike i uspješnu godinu koja slijedi.Djelić atmosfere pogledajte u snimku i galeriji fotografija.

Osim u prepunom Narodnom pozorištu Sarajevo, publika je u ovom koncertu imala priliku uživati i širom grada

Održan spektakularni novogodišnji koncert Sarajevske filharmonije: Emitovan širom grada

Historijski muzej Bosne i Hercegovine, jedna od najznačajnijih institucija kulture, uskoro će dobiti potpuno novi izgled. Načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda i direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović potpisali su danas Sporazum o sufinansiranju Projekta "Restauracija objekta Historijskog muzeja - predfaza i I faza".Taj važan projekt ima za cilj obnovu i restauraciju Historijskog muzeja, koji je 2012. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.Zbog kompleksnosti samog projekta, restauracija objekta Muzeja realizirat će se u više faza. Općina Novo Sarajevo je, u saradnji s UNDP-jem tokom 2022. godine, izradila Glavni projekt prema kojem projektantska procjena troškova kompletne restauracije iznosi oko 9,5 miliona KM.Općina Novo Sarajevo aplicirala je prema Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo za sufinansiranje realizacije predfaze projekta, koja podrazumijeva sanaciju pristupnog stepeništa i ugradnju elektropodizne rampe za osobe s poteškoćama u kretanju, bez narušavanja arhitektonskog dizajna Muzeja. Vrijednost tog dijela projekta je 225.000 KM.Nakon toga slijedi I faza, koja obuhvata sanaciju i restauraciju pasarele (krova i fasade) u vrijednosti od oko 1.602.000 KM. Ukupna vrijednost predfaze i I faze radova iznosi približno 1.827.000 KM, od čega Ministarstvo kulture i sporta KS sufinansira 1.700.000 KM, a ostatak sredstava osigurala je Općina Novo Sarajevo.- Historijski muzej Bosne i Hercegovine jedan je od sedam ustanova kulture od značaja za našu državu. Tokom agresije na našu zemlju i glavni grad, na Muzeju je pričinjena znatna materijalna šteta. Nekoliko puta su vršeni radovi na njegovoj sanaciji - navodi se. Kako se navodi u saopćenju iz Općine Novo Sarajevo, restauracija Historijskog muzeja od izuzetnog je značaja za tu općinu, Kanton Sarajevo i bosanskohercegovačku baštinu.&nbsp;

Zbog kompleksnosti samog projekta, restauracija objekta Muzeja realizirat će se u više faza

Uskoro počinje restauracija objekta Historijskog muzeja BiH

Mirza Skenderagić, autor teksta "Baci je Putine i budi precizan", dobitnik je nagrade za najbolji dramski tekst 13. Hartefaktovog godišnjeg konkursa, najvažnijeg regionalnog konkursa za dramu.<h2>Pravi smisao</h2>Nije prvi put da je Skenderagić pobjednik ovog konkursa. Još 2016. pobijedio je s tekstom „Probudi me kada završi“, a na konkursu 2020. godine tekst „A drveće smo sanjali” je tadašnji žiri preporučio. No, ono što je pomalo apsurdno, jeste činjenica da nijedan njegov tekst do sada nije postavljen u nekom od pozorišta. Skenderagić je za „Avaz“ kazao da se nada da će barem „Baci je Putine i budi precizan“ ugledati svjetlo dana na daskama koje život znače.- Zapravo je to poenta ove nagrade i ovoga konkursa, jer tada se tekst postavi. Nadam se da će naša pozorišta imati više sluha. Volio bih, naravno, da to bude u mom rodnom gradu - Sarajevu, ali vidjet ćemo šta će se desiti. Ne vrijedi kod nas biti pretjerano skroman. S ovom nagradom, ja sam sigurno najnagrađivaniji autor svoje generacije, a još niti jedan moj tekst nije postavljen. To kada bi se desilo, dalo bi mi pravi smisao za ovu nagradu – kazao je Skenderagić.<h2>Atomska bomba</h2>A zašto je naziv teksta "Baci je Putine i budi precizan", Skenderagić je istakao:- To je ono što u današnjem svijetu često možemo čuti da se spominje, da se priziva. Kada vidimo u kakvom svijetu živimo, s kakvim ljudima i kuda svijet zapravo ide, često možemo i sami sebe čuti kada vidimo neku pojavu, nešto što je do te mjere izobličeno, ružno, bizarno i šta sve ne, onda prizivamo Putina da to, naravno šaljivo i ironično, riješi. Mislim da je svijet u totalnom rasulu, i to što nam Putinova atomska bomba visi iznad glave, najbolje govori na kakvom smo rubu i do kakvog smo trenutka u historiji civilizacije stigli.<h2>Čiji je cilj</h2>- Meni bi bilo drago kada bi tekst bio postavljen, ali je to sada do direktora naših pozorišta. Tekst je dobio nagradu, tako da bi valjda bilo u cilju pozorišta da se taj tekst postavi, a ne samo mom. Vidjet ćemo – kazao je Skenderagić.

Autor je teksta "Baci je Putine i budi precizan", a do sada nijedan njegov tekst još nije postavljen na daskama koje život znače

Mirza Skenderagić pobjednik 13. Hartefaktovog kokursa: Nadam se da će bh. pozorišta imati više sluha

Sarajevska filharmonija će na kraju i ove kalendarske godine održati svečani "Novogodišnji koncert" kojim će ispratiti staru i pozdraviti Novu godinu.&nbsp;Koncert će biti održan sutra, 31. decembra,&nbsp; u Narodnom pozorištu u Sarajevu sa početkom u 19,30 sati.Ovaj koncert Sarajevske filharmonije je upravo jedno od obilježja našeg grada na kojem se publici pruža jedinstveni ugođaj izvedbama atraktivnog i svečanog programa.Na programu će biti izvedena djela Bizeta, de Falje, Lista, Eneskua, Johana Štrausa Drugog, Čapija, Himenesa, Hueke, Andersona i Supea.&nbsp;Kao solisti, sarajevskoj publici će se predstaviti: Edin Hadžagić i Faruk Jahić.Koncertom će dirigovati rumunski dirigent Mihnea Ignat.

Koncert će biti održan sutra, 31. decembra,  u Narodnom pozorištu u Sarajevu sa početkom u 19,30 sati

Sarajevska filharmonija sutrašnjim "Novogodišnjim koncertom" ispraća staru i dočekuje novu godinu

Narodno pozorište Sarajevo u 2024. godini pred domaćom i publikom u regionu izvelo je veliki broj dramskih, opernih, baletnih predstava i koncerata. Publika je mogla uživati u specijalnim programima Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice!“, „Pozorište na kućnoj adresi“, te u novom specijalnom programu „Pozorišne notte“.Ugostili smo umjetnike regionalnih teatara, bili domaćini brojnim festivalima, događajima i koncertima.Praizveli smo četiri domaća naslova „Jedan je Muhammad Ali“; „Konačari“, „Uhvati zeca“ i prvu bh. kraljevsku operu „Tvrtko, kralj bosanski“, a od septembra mjeseca omogućili dodatnu uslugu online kupovine ulaznica putem zvanične web stranice NPS i platforme karter.ba.U novoj 2025. godini donosimo još bogatiji sadržaj, nove premijere i praizvedbe, te koncerte regionalnih i domaćih umjetnika i trupa, nova izdanja specijalnih programa „Kultura na ulice!“, „Pozorište na kućnoj adresi“, „Pozorišne notte“ i „Homo theatralis“.Narodno pozorište Sarajevo uspješno je gostovalo u regionu i Evropi, naši umjetnici su ispraćani s mnogo aplauza i ovacija, a kako je izgledao rad Narodnog pozorišta Sarajevo kroz statističke podatke pogledajte u nastavku.<h2>Narodno pozorište Sarajevo u brojkama u 2024. godini </h2>U prethodnoj kalendarskoj godini Narodno pozorište produciralo je 4 praizvedbe i 7 premijernih naslova i to tri dramske praizvedbe i dva premijerna naslova, jednu opernu praizvedbu i dvije premijere, te tri baletne premijere, dok je na sceni NPS izvedena 113 reprizna predstava.Premijerno smo izveli dva naslova u sklopu specijalnog programa „Kultura na ulice!“ i jednu premijeru u sklopu specijalnog programa „Pozorište na kućnoj adresi“, a u decembru otvorili novi program „Pozorišne notte“.Narodno pozorište Sarajevo zabilježilo je 24 gostovanja, od čega na 11 festivalskih na kojim je osvojeno 7 nagrada.Programe Narodnog pozorišta Sarajevo posjetilo je ukupno 60.723 gledalaca, a na specijalnim programima „Kultura na ulice!“ i „Pozorište na kućnoj adresi“ producirano je 40 programa, koje je posjetilo 26.132 ljubitelja umjetnosti. Narodno pozorište Sarajevo bilo je domaćin čak 6 Festivala, te 45 gostujućih i festivalskih programa. Ukupan broj: 216 programaUkupan broj: 60.723 gledalaca

<h2>Praizvedbe, premijere i repertoar</h2>4 praizvedbe7 premijera113 repertoarskih izvođenja34.591 gledalaca

<h2>Festivali, gostovanja i nagrade</h2>34 gostovanja i festivalskih učešća7 festivalskih nagrada4 gostovanja u NPS<h2>Specijalni programi: Kultura na ulice!, Pozorište na kućnoj adresi i Pozorišne notte</h2>30 programa26.132 gledalaca2 premijere u sklopu Kultura na ulice!1 premijera u sklopu specijalnog programa Pozorište na kućnoj adresi

<h2>Saradnje i festivali</h2>3 koprodukcije6 Festivala u Narodnom pozorištu SarajevoDruštvene mreže Facebook i Instagram1.200.000 - broj različitih dosegnutih profila86 dana i 19 sati - ukupno vrijeme gledanja videa11.500 - broj novih pratioca62.000 - broj klikova na web stranice

U novoj 2025. godini donosimo još bogatiji sadržaj, nove premijere i praizvedbe, te koncerte regionalnih i domaćih umjetnika i trupa

Narodno pozorište Sarajevo u brojkama: Ostvarili 216 programa koje je gledalo 60.723 gledalaca

U prepunoj sali Narodnog pozorišta u Mostaru (NPM) u petak je premijerno izvedena predstava "Hasanaginica", autora Mirze Begovića, u režiji Irfana Kasumovića.Predstava "Hasanaginica" nastala je u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru, Narodnog pozorišta Tuzla i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, dok je nositelj projekta i producent BKC "Alija Izetbegović" Kalesija, saopćeno je iz mostarske teatarske kuće.Direktor NPM-a Emir Spahić rekao je kako je premijera predstave 'Hasanaginica' vrhunac programa obilježavanja jubileja 75 godina Narodnog pozorišta Mostar.- Ova predstava, osim što je djelo vrhunske umjetničke vrijednosti, simbol je zajedništva i suradnje kazališnih kuća iz različitih gradova Bosne i Hercegovine. Naša misija je uvijek bila očuvanje i unaprjeđenje kulturnog nasljeđa, a ovakvi projekti pokazuju koliko kultura može ujediniti ljude. Ponosan sam na trud cijelog tima, na glumačku ekipu, kao i na podršku naše publike koja nas uvijek motivira da idemo naprijed. Narodno pozorište Mostar nastavit će se razvijati i raditi na projektima koji će doprinositi razvoju kulture, ne samo u Mostaru već i širom regije - istaknuo je Spahić.Predstavi je prisustvovao i predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Džafer Alić koji je izrazio zadovoljstvo programom obilježavanja jubileja te je naglasio značaj i važnost ove ustanove.- Drago nam je da u Narodnom pozorištu Mostar imamo ponovo velike događaje. Kroz program obilježavanja jubileja 75 godina postojanja NPM-a zaista se može osjetiti značaj ove ustanove, odnosno, koliko ona znači Mostaru i koliko je kroz svoje postojanje na neki način vraćala kulturu u grad Mostar. Mislim da Narodno pozorište Mostar posljednjih godina ide korak naprijed, razvija nove ideje, nove različite sadržaje i smatram da bi u budućem radu akcenat trebao biti da se taj rad u nekom smislu prepozna u široj društvenoj zajednici - kazao je Alić.Glumačku postavu "Hasanaginice" čine Adna Kaknjo, Irfan Kasumović, Remira Osmanović, Nusmir Muharemović, Emir Sejfić, Mirza Ćatibušić, Zerina Mujkić i Nermin Hodžić.Pored navedene premijere, Narodno pozorište u Mostaru poklonilo je publici dvije gostujuće predstave i svečanu akademiju prilikom koje je otvorena izložba i promovirana monografija ove ustanove.Pokrovitelj manifestacije obilježavanja 75 godina NPM-a je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta HNK-a.

Predstava "Hasanaginica" nastala je u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru, Narodnog pozorišta Tuzla i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica

Premijera predstave "Hasanaginica" vrhunac obilježavanja jubileja NPM-a

U Art Kući sevdaha u Sarajevu sinoć je otvorena stalna postavka biografija interpretatora sevdalinke Kadire Čano, Vesne Hadžić, Hasibe Agić i Hamida Ragipovića-Beska.U sklopu toga održano je i prigodno veče sevdaha.&nbsp;- Zaista sam presretna. Još sam pod utiscima. To je kruna našeg rada i posvećenosti sevdalinci koju svi volimo. To je veliko zadvoljstvo i ja sam presretna. Ima još kolega koji itekako zaslužuju, ali se nadam da će naći i drugi svoje mjesto u Art Kući sevdaha - kazala je Hasiba Agić.- Posebno mi je drago što smo ušli ja i moje kolege Hasiba, Besko i Kadira u vrijeme kada je i sevdalinka upisana na UNESCVO reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva. To je nešto posebno za nas - kazala je Vesna Hadžić.

- Mislim da sam to trebao puno ranije da dobijem, ali nisam to ni tražio, niti je neko imao sluha za to. Kako kažu, što se nije zapisalo, nije se ni događalo. Ima puno pjevača koji su pjevali, ali se ništa nije kroz život obilježilo. Četiri-pet nagrada sam osvojio na festivalu "Ilidža" i tu se rodio kao pjevač. Drugo, 165 arhivskih snimaka, nikad nijedan nije bio oporezovan kao šund. Da ja nemam mjesto među tim ljudima koje je narod prihvatio i priznao, bilo bi jako ružno. Tako, ostaće da se zna da sam se bavio nečim, što je imalo vrijednost - kazao je Hamid Ragipović Besko.

U sklopu toga održano je i prigodno veče sevdaha

Hasiba Agić, Hamid Ragipović-Besko i Vesna Hadžić

Kreativne i edukativne radionice za mlade Mostarce

Osamnaesta godišnjica smrti Dragana Šimovića

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 8. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

Dirigent Mihnea Ignat za "Avaz": Uči se samo iz neuspjeha

"Prosvjeta" upriličila tradicionalni Božićni koncert u Narodnom pozorištu: Prisustvovali brojni zvaničnici

Magellijev "Ivanov" 6. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

"Da sam ja neko": Enis Bešlagić izazvao smijeh i suze svih prisutnih

Jasmila Žbanić za "Avaz" o tradicijama, uspjesima, planovima, porodici i željama: I danas kuham po maminim receptima, bude kao da je ona tu

U Kaknju održana tradicionalna manifestacija "Večer Kur'ana“

Održan spektakularni novogodišnji koncert Sarajevske filharmonije: Emitovan širom grada

Uskoro počinje restauracija objekta Historijskog muzeja BiH

Mirza Skenderagić pobjednik 13. Hartefaktovog kokursa: Nadam se da će bh. pozorišta imati više sluha

Sarajevska filharmonija sutrašnjim "Novogodišnjim koncertom" ispraća staru i dočekuje novu godinu

Narodno pozorište Sarajevo u brojkama: Ostvarili 216 programa koje je gledalo 60.723 gledalaca

Premijera predstave "Hasanaginica" vrhunac obilježavanja jubileja NPM-a

Otvorena stalna postavka Hasibe Agić, Hamida Ragipovića, Vesne Hadžić i Kadire Čano

Kultura

Kreativne i edukativne radionice za mlade Mostarce

Osamnaesta godišnjica smrti Dragana Šimovića

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 8. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

Dirigent Mihnea Ignat za "Avaz": Uči se samo iz neuspjeha

"Prosvjeta" upriličila tradicionalni Božićni koncert u Narodnom pozorištu: Prisustvovali brojni zvaničnici

Magellijev "Ivanov" 6. januara na repertoaru Narodnog pozorišta

"Da sam ja neko": Enis Bešlagić izazvao smijeh i suze svih prisutnih

Jasmila Žbanić za "Avaz" o tradicijama, uspjesima, planovima, porodici i željama: I danas kuham po maminim receptima, bude kao da je ona tu

U Kaknju održana tradicionalna manifestacija "Večer Kur'ana“

Održan spektakularni novogodišnji koncert Sarajevske filharmonije: Emitovan širom grada

Uskoro počinje restauracija objekta Historijskog muzeja BiH

Mirza Skenderagić pobjednik 13. Hartefaktovog kokursa: Nadam se da će bh. pozorišta imati više sluha

Sarajevska filharmonija sutrašnjim "Novogodišnjim koncertom" ispraća staru i dočekuje novu godinu

Narodno pozorište Sarajevo u brojkama: Ostvarili 216 programa koje je gledalo 60.723 gledalaca

Premijera predstave "Hasanaginica" vrhunac obilježavanja jubileja NPM-a

Otvorena stalna postavka Hasibe Agić, Hamida Ragipovića, Vesne Hadžić i Kadire Čano