U sklopu 30. Festivala „Tuzlanski pozorišni dani 2024.“, večeras je, na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Tuzla, izvedena predstava Narodnog pozorišta Sarajevo „Seljačka opera“ Darvasa Benedeka i Pintéra Béle, u režiji Andrása Urbána.Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić uz bend koji čine Fuad Šetić, Amar Beširević, Ajnija Germić, Sara Kasap, i Rastko Zečević u sat i deset minuta, tuzlanskoj publici, poklonili su još jedan jedinstven umjetnički doživljaj.Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye, scenografiju i kostime uradila je Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.30. Festival „Tuzlanski pozorišni dani 2024.“ izvodi se u Narodnom pozorištu Tuzla od 15. do 24. novembra. Festival, osim što obogaćuje kulturni život grada Tuzle, predstavlja i važnu priliku za promociju tuzlanskih vrijednosti, jačanje kulturnih veza među različitim zajednicama, te dalji razvoj umjetničke scene koja Tuzlu čini prepoznatljivom u cijeloj regiji.Na „Tuzlanskim pozorišnim danima 2024.“ bit će izvedeno sedam izuzetnih predstava, koje dolaze iz najpoznatijih pozorišta Bosne i Hercegovine, ali i šire. S obzirom na takmičarski karakter festivala, u revijalnoj noći će biti dodijeljene ukupno četiri nagrade i to: za najbolju predstavu, najboljeg glumca i glumicu, a također će biti izabrana najbolja predstava prema izboru publike.Narodno pozorište Sarajevo svoju regionalnu turneju nastavlja 21. novembra, kada će dramska predstava „Seljačka opera“ gostovati u Subotici na Međunarodnom/regionalnom pozorišnom festivalu Desiré Central Station 2024.

Narodno pozorište Sarajevo svoju regionalnu turneju nastavlja 21. novembra

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Crnogorski slikar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini, objavio je N1.Stanić je rođen 3. februara 1924. godine u Podgorici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nikšiću, a Akademiju za likovne umjetnosti u Beogradu 1951. godine. Prvih nekoliko godina rada posvetio je vajarstvu i dao više zapaženih ostvarenja u kamenu, gipsu i bronzi, pa se potpuno posvetio slikarstvu od 1955. godine.Učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu: Pariz, Edinburg, Njujork, Aleksandrija, Štokholm, Rim, Cirih, Bari, Barlota, Haselt, Šarlroa, Turne, Tokio, Budimpešta, London, Hoeshst, Meksiko, Kopenhagen, Moskva, Vašington, Beč, Keln itd.Imao je mnogobrojne samostalne izložbe u: Beogradu, Dubrovniku, Titogradu, Oslu, Nikšiću, Rimu, Novom Sadu, Cetinju, Motuvanu, Čačku, Herceg Novom, Bolcanu, Somboru, Svetom Stefanu, Berlinu, Priboju na Limu, Zagrebu, Veneciji itd. Slikarska ostvarenja V. Stanića nalaze se kako u likovnim galerijama u Crnoj Gori i širom nekadašnje Jugoslavije tako i u većim likovnim centrima u inostranstvu. O radu akademika Stanića objavljeno je nekoliko monografija.Usavršavao se kroz studijske boravke u Rimu i Parizu. Za umjetnički rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade (Trinaestojulska nagrada 1960. i 1968). Za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 24. juna 1977. godine, a za redovnog člana 1. marta 1985. godine.

Za umjetnički rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade

Preminuo poznati crnogorski slikar Vojo Stanić

Na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru, u petak, 22. novembra, bit će izvedena predstava "Ovaj mali život", autora i redateljice Emine Kovačević-Podgorčević.&nbsp;Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, a početak izvedbe zakazan je za 20 sati.- Svaki život je priča, a svaku priču vrijedi ispričati. Ova je o Miri. Iako je nestala i ne možemo je pronaći, možda je prepoznate. Možda vam netko od likova iz predstave bude poznat. Nije rijetkost u kazalištu sresti sebe ili nekog drugog. Ako sretnete Miru, kažite joj da dođe jer sada imamo malu predstavu o njenom velikom životu. Veliku predstavu o njenom malom životu. Tako nekako - napisala je o predstavi autorica i redateljica Emina Kovačević-Podgorčević.Glumačku postavu predstave čine Nikolina Marić, Amela Kreso, Emir Sejfić, Mirela Mijačank Kordić i Fatima Kazazić Obad.Za scenografiju i kostimografiju odgovorna je Sabina Trnka, muziku potpisuje Mirza Gološ, a scenski pokret kreirala je Fatima Kazazić Obad.

Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru

Predstava "Ovaj mali život": Pozorišna priča o velikim sudbinama malih ljudi u Mostaru

Kulturna manifestacija "Dani Zaima Muzaferije" osnovana je kako bi se odala počast njegovom neporcjenjivom doprinosu kulturi Bosne i Hercegovine. Održava se svake godine u njegovom rodnom gradu Visokom. I tokom ove manifestacije okupljaju se umjetnici, glumci, književnici i kulturni radnici iz cijelog regiona. Cilj manifestacije je da kroz različite kulturne aktivnosti, pozorišne predstave, filmske projekcije, književne večeri i izložbe – održi sjećanje na Zaima Muzaferiju i promovišu vrijednosti kojima se on cijeog života posvetio.Za bosanskohercegovačku kulturu Zaim Muzaferija je simbol izvrsnosti i predanosti, a njegova umjetnička ostavština nastavlja da inspiriše generacije.Zaim Muzaferija je bio bosanskohercegovački filmski, televizijski i pozorišni glumac i poeta. Radio je i kao profesor njemačkog i francuskog jezika. Prvu profesionalnu ulogu ostvario je 1961. godine u filmu Veljka Bulajića "Uzavreli grad". Zanimljive glumačke kreacije ostvario je u predstavama "Hasanaginica" Alije Isakovića, Mustafe Nadarevića i Nijaza Alispahića, kao i u "Dervišu i smrti" Meše Selimovića u režiji Nijaza Alispahića.Zaim Muzaferija je umro u Visokom 2001. godine.Ovogodišnja manifestacija "Dani Zaima Muzaferije" traje od 27. novembra do 4. decembra.

Njegova umjetnička ostavština nastavlja da inspiriše generacije

Iduće sedmice počinje manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

Nakon premijerne izvedbe u okviru Evropske manifestacije Noć teatra - Noć teatra BiH, predstava "Crvenkapica i dobri vuk" autora i reditelja Željka Miloševića u koprodukciji Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica sa Kulturno-sportskim centrom Kakanj, imat će sutra, 20. novembra dvije reprizne izvedbe i to u 11 i 12:30 sati na matičnoj sceni u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Prema riječima reditelja Željka Miloševića priča "Crvenkapica i dobri vuk" je preoblika svima već dobro poznate bajke o Crvenkapici.&nbsp;- Kao olakšicu u osavremenjavanju, ona nastaje koristeći motive već postojeće preoblikovane bajke "Crvenkapica i zbunjeni vuk" Radeta Pavelkića. Bez obzira na razvoj tehnologija apsolutno vjerujem da je pozorište medij preko koga i dalje, na najljepši način, djeca, ali i svi ostali, mogu osjetiti i doživjeti, upiti u svoje biće emocije, spoznavati okolnosti, uočavati razlike između dobrog i lošeg, učiti, a to su upravo istinske vrijednosti koje im se neposredno i nesebično nude i poklanjaju pod svjetlima teatra. Nastojali smo da upravo tako i u ovoj našoj priči o usamljenosti, odnosno potrebi za druženjem, ljubavi i nježnosti, poslije prepreka i zanimljivih obrta, ozbiljnih i smješnih situacija, pobjedi dobro i ljubav - kazao je Milošević.

Prema riječima reditelja Željka Miloševića priča "Crvenkapica i dobri vuk" je preoblika svima već dobro poznate bajke o Crvenkapici

Prve reprize predstave "Crvenkapica i dobri vuk" na daskama zeničkog pozorišta

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u ponedjeljak, 2. decembra bit će izvedena predstava Crnogorskog narodnog pozorišta "Ibzen mašina" za koju režiju potpisuje crnogorska rediteljica Ana Vukotić koja je, sa dramaturginjom Željkom Udovičić-Pleština objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskom pisca Henrika Ibsena (Ibzena).Predstava je zasnovana na Ibsenovim "Stubovima društva", te su Vukotić i Udovičić-Pleština inspiraciju i motive pronašle i u "Heddi Gabler", "Nori" i "Neprijatelju naroda". Tako objedinjena djela Henrika Ibsena, koji važi za Šekspira (Shakespearea) svog vremena, predstavili su publici "mašinu" današnjice sa kojom je, poručuju, suočen svaki pojedinac, saopćeno je iz Narodnog pozorišta Sarajevo.Dramski tekstovi, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Dizajnom svjetla bavili su se Ana Vukotić i Vanja Magić. Rediteljica Vukotić potpisala je i izbor muzike, te jezičku adaptaciju. Njena asistentica je Nataša Milićević, dok su asistentice kostimografa i scenografa Mia Đurović i Jelena Ivančević.Glavnu ulogu gradonačelnika Bernika igra Simo Trebješanin, ostatak podjele čine Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Luka Stanković, Dejan Ivanić, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Davović i Ana Vučković.

Tako objedinjena djela Henrika Ibsena, koji važi za Šekspira (Shakespearea) svog vremena, predstavili su publici "mašinu" današnjice

Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta "Ibzen mašina"

Crnogorsko narodno pozorište u Narodnom pozorištu Sarajevo sa predstavom "Ibzen mašina"

Selma Ćosić je poznata glumica iz Zenice koja se istakla na domaćoj pozorišnoj sceni te u filmskim i televizijskim projektima.Ćosić je za „Dnevni avaz“ rekla da se želja za glumom rodila u djetinjstvu, ali s obzirom na to da je odrasla u Brezi, nije imala priliku da bude dio nekog dramskog studija.<h2>Ulični performansi </h2>- Morala sam čekati do Akademije dramskih umjetnosti u Tuzli. Nisam imala ni najmanju sumnju u to šta želim da budem kad odrastem. Za mene je pozorište uvijek bilo mjesto u kome se dešava čarolija i silno sam željela biti dio toga. Nakon diplomiranja, provela sam godinu putujući po Evropi radeći radionice i ulične performanse po evropskim metropolama, a zatim sam dobila priliku da odradim pripravnički u BNP-u u Zenici – istakla je Ćosić.Igrala je u brojnim pozorišnim predstavama, nekoliko filmova te se bavila radom na dječijoj i omladinskoj sceni.<h2>Najdivniji proces </h2>- Teško mi je odabrati omiljeni proces, jer u svakom nastojim ostaviti dio sebe, ali s obzirom na to da mi je povratak na scenu nakon 7 godina bila predstava „Što je muškarac bez brkova“ Ivana Lea Leme, ona ima posebno mjesto u mom srcu. Moram spomenuti i posljednju dječiju predstavu na kojoj sam radila „Crvenkapica i dobri vuk“ reditelja Željka Miloševića, koja je najljepši, najrazigraniji i najdivniji proces u mom životu i dokaz da kad imate sjajnu ekipu oko sebe možete sve – kazala je Ćosić.Nakon nekoliko godina rada u pozorištu, Selma je odlučila da potraži životno iskustvo izvan umjetničkog svijeta, pa je prešla u Saudijsku Arabiju gdje je radila kao stjuardesa za „Saudia Airlines“.- U jednom momentu u pozorištu sam se osjećala kao da sam zaglavila. Nisam imala inspiraciju, falilo mi je iskustva u životu, imala sam konstantni osjećaj da stagniram. Vidjela sam i to kako ljudi žive u raznim krajevima svijeta i naučila da cijenim ono što imam i da svaki dan budem zahvalna – izdvojila je Ćosić.Nakon Saudijske Arabije, preselila se u Indiju, gdje završava studije za instruktoricu joge i Aerial joge. - Jogu radim dugi niz godina, i kada sam putovala u Indiju često sam išla na časove joge. U Hiderabadu sam vidjela Aerial ljuljačke i pitala instruktoricu kakva je to joga i ona mi je objasnila o čemu se radi. Odlučila sam bez ijednog časa da ću biti instruktorica Aerial joge. Kupila sam ljuljačke i uputila se na trening četiri vrste joge u Rišikešu u Indiji, jer sam htjela da prenesem ovu fantastičnu vještinu ljudima oko sebe – kazala je Ćosić.<h2>Nova perspektiva</h2>Radila je i živjela tri godine u najkonzervativnijoj zemlji na svijetu, a njeni pogledi na život veoma su liberalni, tako da je to bilo zaista novo iskustvo za nju. - Proputovala sam mnogo, mada mi se apetit za putovanje još više otvorio. Upoznala jako mnogo ljudi iz svih krajeva svijeta, iskusila mnogo krajnosti i što je najvažnije, dobila mnogo iskustava koja mogu koristiti u glumačkim procesima – kazala je Čosić.<h2>Jin i jang </h2>Ćosić je kazala da su gluma i joga za nju jin i jang.- Gluma me podiže, joga me prizemljuje. Joga mi je donijela zaista mnogo: fleksibilnost, mir, ljubav i prihvatanje sebe i drugih, zahvalnost i mnogo fenomenalnih ljudi oko mene – dodala je Ćosić.

Pozorište je uvijek bilo mjesto u kome se dešava čarolija

Glumica Selma Ćosić za "Dnevni avaz": Naučila sam da cijenim ono što imam

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras je izvedena dramska predstava „Idiot“ rađena prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režijskoj postavci Selme Spahić.- Kritika navodi kako je Dostojevski htio da stvarnost vidimo na novi način. Prije samog pisanja, dugo je tragao za narativnom strategijom koja će mu omogućiti da zaista ostvari komunikaciju sa svojim čitaocima, kako bi nas natjerao da kreiramo vlastito razumijevanje romana i preuzmemo odgovornost za sudove koje donosimo prema likovima i događajima kojima svjedočimo - zapisali su dramaturzi Emina Omerović i Benjamin Konjicija.U naslovnoj ulozi pojavili su se Dino Sarija, koji igra lik Lava Nikolajeviča Miškina, Vanja Đugum Matović igra ulogu Nastasje Filipovne Baraškov, Igor Skvarica glumi Parfjona Semjonoviča Rogožina, a Sara Seksan lik Aglaje Ivanovne Jepančin.&nbsp;Ostatak uloga čine: Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Aleksandar Seksan, Mona Muratović, Slaven Vidak, Mak Čengić, Helena Vuković, Vedran Đekić, Riad Ljutović, Alisa Čajić, Hana Zrno, Damir Čobo, Pavle Novaković, Senad Milanović, Faruk Hajdarević, Elma Fetić i Vedad Čano.&nbsp;Adaptaciju teksta potpisuju Emina Omerović, Benjamin Konjicija i Selma Spahić, dramaturgiju Emina Omerović i Benjamin Konjicija, kostimografska rješenja uradila je Sanja Džeba, scenografkinja je Monika Močević, saradnica za scenski pokret Ena Kurtalić, kompozitor muzike je Draško Adžić, dok muzički aranžman potpisuje Mirza Rahmanović-Indigo.

U naslovnoj ulozi pojavili su se Dino Sarija, Vanja Đugum  Matović, Igor Skvarica i Sara Seksan

Izvedena dramska predstava "Idiot"

Premijera predstave „Žena himna“ održat će se u petak, 22. novembra, u 20 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.Predstava je nastala prema istoimenom tekstu Davora Špišića, a režiju potpisuje Robert Raponja.„Žena himna“ dramski je tekst Davora Špišića nagrađen prvom nagradom za dramsko djelo „Marin Držić“ Ministarstva kulture i medija RH za 2022. godinu.Temelj drame čini život austrijske i hrvatske književnice Paule Preradović, autorice austrijske himne i unuke književnika Petra Preradovića koja je djetinjstvo i mladost provela u Puli.Predstava je nastala u produkciji baljanskog Teatra Fort Forno u saradnji s Istarskim narodnim pozorištem – Gradskim pozorištem Pula, Hrvatskim narodnim pozorištem u Mostaru, Udruženjem „Intermezzo” iz Sarajeva, a pod pokroviteljstvom Austrijskog kulturnog foruma.Premijera u Puli održana je u petak, 28. juna 2024. godine u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre – Kaštel Pula. Na ovogodišnjim Internacionalnim teatarskim susretima Brčko distrikta BiH Selma Alispahić dobila je nagradu za najbolju sporednu ulogu, saopćeno je iz Hrvatskog narodnog pozorišta Mostar.- U Paulinoj biografiji, kao kroz dušu čudesnog demijurga, fascinantno se prelamaju epohe 19. i 20. vijeka. Raspad austrougarskog imperija, dva velika svjetska rata i postratovsko beznađe pedesetih u Austriji, onaj su povijesni background na kojem se odvija burna Paulina intimna historija. Kao žene i kao umjetnice. Društva u kojima je Paula rođena i stasala, od djevojaštva do zrelosti, dominantno su muška zatvorena društva s hijerarhijom moći u kojoj za žene realno nije bilo mjesta. U takvoj konstelaciji, njena ljudska i stvaralačka snaga prokrčila je put. Kao istinska vjernica, imala je u sebi duboko usađeno osjećanje pravde i ljudskosti, zato se u odsudnom trenutku i našla na pravoj strani historije, pružajući otpor nacističkoj vladavini zla. Ogoljena i komorna u formi, drama istovremeno šalje epske signale, baratajući iskustvima Brechtova teatra i Fassbinderovog osjećanja intime - napisao je o predstavi njen autor Davor Špišić.U predstavi igraju Monika Duvnjak, Selma Alispahić, Anita Šmit (Schmidt) i Katica Šubarić / Lara Živolić Agaj.Muziku potpisuje austrijska skladateljica Antonija Pacek, kostimografkinja je Desanka Janković, scenografkinja Jasmina Pacek, oblikovanje svjetla potpisuje Anđela Kusić, asistent redatelja je Davor Tarbuk, umjetnički savjetnik Dragan Komadina, a producentica Jasminka Mesarić.

Predstava je nastala u produkciji baljanskog Teatra Fort Forno u saradnji s Istarskim narodnim pozorištem

"Žena himna" premijerno u Mostaru

U četvrtak, 21. novembra, sa početkom u 18 sati u galeriji Jelićeve biće otvorena izložba grafika Salema Pezića. Salem Pezić je dvadesetpetogodišnji umjetnik iz Sarajeva. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti - Odsjek za grafiku. Dobitnik je srebrene značke Univerziteta u Sarajevu, a trenutno je asistent na Akademiji likovnih umjetnosti.- Radovi koje izlažem spajaju historijsko i savremeno kroz istraživanje identiteta i kulturnog naslijeđa. U ciklusu "Čuvari" istražujem arhetip junaka i njegov simbolički put, inspirisan stećcima, stelama i nišanima koji simbolizuju trajnost, snagu i duhovnu dubinu.&nbsp;Serija grafika u tehnici mezzotinte prikazuje portrete u kojima su univerzalni simboli kao što su ruke, autoportreti, djetelina, turban i mjesec inkorporirani sa srednjovjekovnim motivima rozeta, pletenica, mačeva i štitova. Kroz igru svjetla i sjenke, ovi elementi stvaraju atmosferu misterije i introspekcije, odražavajući teme duhovnosti, pripadnosti i humanosti.&nbsp;Grafike funkcionišu kao čuvari naslijeđa, povezujući prošlost i sadašnjost kroz vizualne elemente i pozivajući publiku da preispita vlastiti identitet i kulturne korijene - rekao je Pezić.

Grafike funkcionišu kao čuvari naslijeđa, povezujući prošlost i sadašnjost kroz vizualne elemente

Izložba grafika Salema Pezića: "Čuvari" kao spoj historije i savremenosti

U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, 19. novembra u 20 sati, biće izvedena komedija "Što je muškarac bez brkova", rađena prema romanu Ante Tomića.&nbsp;Ova duhovita i provokativna predstava rezultat je koprodukcije BNP-a Zenica i 27. međunarodne kulturne manifestacije "Zeničko proljeće", a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo.Roman Ante Tomića, prepun britkog humora, smješta nas u selo Smiljevo, među njegove živopisne i nespretne žitelje. Lemo u svom režijskom komentaru navodi da Tomić kroz humorističku naraciju i duboko uočene društvene karakteristike prikazuje patrijarhalnu zbilju u kojoj se likovi, uprkos svojim manama, pokušavaju osloboditi okova tradicije, religije i lošeg odgoja. Preko tranzicijskog sivila poratne Hrvatske, Tomić uspijeva oblikovati fenomenalnu fabulu koja nas vodi kroz ponekad komične, a ponekad tragične ljudske sudbine.Predstava prati živote braće Markići - svećenika i generala - koji se nalaze u konkurenciji za naklonost bogate udovice Tatjane, koja uprkos svojoj emotivnoj angažiranosti, želi da izbaci iz svog života sve što je vezano za prošlost i seljačku tradiciju. U ovom, pomalo soap-opera scenariju, izdvaja se i lik Marinka, povratnika iz Njemačke, koji u svom osvetničkom pohodu postavlja i nove norme kapitalističke Hrvatske. Ipak, ključnu ulogu u razotkrivanju svih nesporazuma ima krčma Bevanda, društvena mreža tog vremena, gdje se prelamaju sudbine likova kroz piće i kocku.Lemo dodaje da se kroz Tomićeve likove osvetljava cijeli niz traumatičnih zakutaka ljudskih identiteta, na koje će gledaoci prepoznati vlastite socijalne, političke i kulturne dileme.

Predstava prati živote braće Markići - svećenika i generala - koji se nalaze u konkurenciji za naklonost bogate udovice Tatjane

Komedija "Što je muškarac bez brkova" u BNP-u Zenica: Humoristički pogled na patrijarhalnu stvarnost

Pisac, autor, dramaturg Almir Imširević nedavno je promovirao dramu „Jedan je Muhammad Ali“, i to u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), teatarskoj kući u kojoj je u januaru ove godine premijerno postavljena istoimena predstava, čiju režiju potpisuje Dino Mustafić.Svi akteri predstave na Imširevića gledaju posebno, jedinstveno, s takvim divljenjem jer, kako su rekli, Almir na pozorište gleda iz svog nekog ugla, drugačije, za mnoge posebnijeg. A u to su se imali priliku uvjeriti i drugi, mimo Sarajeva, širom Evrope, a odnedavno i Amerike.<h2>Ubojite riječi</h2>Uz specifične opaske, Imširević je u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio, ne samo o samo drami „Jedan je Muhammad Ali“ i inspiraciji, već i o identitetu, praksama, skromnom viđenju mišljenja drugih o njemu, i o Almiru Imšireviću danas i onom od prije 30-ak godina.Šta je Vama kao piscu toliko fascinantno u ličnosti Muhameda Alija (Muhammad) da ste povezali njega s nama, Vašim sugrađanima, njima kao Vama bliskim ljudima i s Vama samima?- Muhamed Ali je samo jedan od superjunaka iz mog djetinjstva. Trebalo je da prođu godine, pa da u mom svijetu postane stvaran. I prije četiri decenije, baš kao i danas, manje mi je bio važan kao bokser: privlačila me njegova ličnost u koju se pretvarao izvan ringa. Ono što je govorio bilo je, siguran sam, podjednako ubojito kao i njegovi udarci. Ni danas nemamo mnogo onih koji umiju mudro iskoristiti svoju slavu, moć, prisutnost u medijima. On je ring pretvorio u teatarsku scenu i uradio ono što podjednako voli i sportska i pozorišna publika - pokazao nam uspon, promjenu, prepreke, padove, borbu, odlučnost, iskrenost... O ljudskim pravima, identitetu i slobodi nerijetko je govorio živopisnije nego hiljade intelektualaca, postao je uzor, očinska figura koju svaka pogubljena zajednica sanja i traži. Mi pripadamo jednoj takvoj zajednici, zar ne? Njegovu poznatost sam „zloupotrijebio“ da ispričam priču o Bosancima koji su ubijani „zbog svojih robovskih imena“.Šta je sljedeće što možemo očekivati od Vas?- Dovršavam rad na novom romanu i ostajem vjeran svojim opsesivnim temama. Umoran od vlastitih, izbjegavam tuđa očekivanja.Češća praksa je da pisac objavi dramu pa da se prema njoj pravi predstava. U Vašem slučaju i Muhameda Alija, to je išlo obrnutim slijedom. Kako? I zašto?- Ako ćemo iskreno, češća je praksa da se drame nikako ne objavljuju. Njih je teško čitati, one se prave da bi bile izvođene, govorene naglas. I kad se pojave, idu od ruke do ruke unutar pozorišnog svijeta. Da ne bude zabune, ne žalim se zbog toga. Drama je poput muzičke partiture, svoj smisao dobija tek u susretu s izvođačima i publikom, naravno. Sretan sam jer su sve moje drame postavljene, izvođene u teatrima BiH, Evrope, a odnedavno i Amerike. Čitalac je ugrožena vrsta, ali izdržljiva. Usudit ću se reći - besmrtna. U svakom slučaju, ostaje moja zahvalnost prijateljima iz Festivala MESS koji su pronašli volju, snagu i sredstva da ovom dramskom tekstu produže život.<h2>Snaga i um</h2>Priča je to o identitetu... Šta je, ustvari, identitet u Vašem viđenju stvari? Šta je ključno za identitet jednog čovjeka, a onda i porodice, zajednice, grada, države?- Identitet je jedna od onih riječi koju smo učili u ratu. Baš kao i suživot, entitet, regija, sve one riječi kojima smo naknadno „obogatili“ svoj jezik, i identitet je bio i ostao „strana riječ“ koja pripada onom sretnom dijelu svijeta, gdje god on bio. Tom riječju nas prepadaju i neprijatelji i oni kojima, navodno, pripadamo, jedni negiranjem, drugi svojatanjem. Za jedne tog identiteta imamo previše, za druge nam ga vječno nedostaje, pa se valja dokazivati, boriti. Dakle, valjalo bi imati snagu i um Muhameda Alija za sve te borbe!? Kažu da je identitet „ono kako vas drugi vide“, a mene to plaši, i o tom strahu pišem u ovoj drami, jer nas tako rijetko vide kao - ljude. Patetična i naivna misao, znam, ali istovremeno i jednostavna baš kao čin prinošenja vode žednom. O gradovima i državama se ne usuđujem ni govoriti dok ne naučim bar ponešto o čovjeku i porodici.Mnogi su rekli da je „Jedan je Muhammad Ali“ Vaš najbolji tekst do sada. Jeste li i Vi s tim saglasni ili...?- Ne znam. Svaki moj tekst pisao je drugi Almir Imširević. Sa sjetom i podsmijehom gledam u onog koji je pisao „Kad bi ovo bila predstava“, imao je dvadeset i nešto godina, za razliku od ovog današnjeg nije znao da ima tijelo, nije znao za lijekove za smirenje. Onaj koji je napisao „Igru plakanja“ već je znao za bol, za strahove. Almir koji je pisao dramu „Jedan je Muhamed Ali“ sluti koliko je njegovo neznanje, ali se miri s tom vrstom nesavršenstva. Ima kćerku od dvadeset godina i njegovi strahovi su dobili novi oblik. Sad mu se čini da je svijet opasnije mjesto od onog u kojem je on živio devedesetih u opkoljenom Sarajevu. I da, ne smijemo zaboraviti, za dramu je važno da dođe u ruke dobrog i talentovanog reditelja. Moje su imale sreću da im se to desilo nekoliko puta. Mudar reditelj i vješti glumci u stanju su poboljšati svaki dramski tekst. Pametan pisac se tome ne opire.<h2>Pozorište liči na sklonište</h2>Prije premijere predstave, radila sam razgovore s akterima komada. I svi, ali svi i bez da ih se pita o Vama, za Vas imaju samo riječi hvale. Kažu da pokušavaju pozorište gledati nekada kroz Vaše oči, jer je taj pogled poseban, drugačiji. Čime ste ih to „kupili“, šta mislite?- Uzajamna je ta naklonost i zbog toga sam sretan. Dijelimo osjećaj da pozorište zna ličiti na skloništa, ona ratna u kojima se sklanjate od opasnosti, ali približite ljudima. Vaši razgovori postanu iskreniji, jednostavniji, strah i nesigurnost odagnaju naučenu sumnju u drugog. Svoje slabosti i mane vidite u onima pored vas, bez stida ih pokazujete. I dijelite utjehu i vrijeme. Glumački zanat je ljekovit i ja sam zahvalan na tome.<h2>Kradem znanje od glumaca</h2>Koliko ima konkretno Vas, Almira Imširevića, u drami koju potpisujete?- Pisanje drama, na moju radost, i nema mnogo zajedničkog s farmakologijom. Ne postoje tačne mjere, ne postoje precizni i nepromjenljivi recepti. Dramski pisac bi trebao biti zanatlija, ali od one starinske vrste, kao graditelj sazova koji ne umije objasniti zašto napravi dodatni potez dlijetom, ali na kraju njegov instrument, za koji zna odabrati pravo drvo, zasvira pravilnim i privlačnim tonom. Kradem znanje od glumaca, učim povremeno ući u druge likove, ali i uživam u konačnom odvajanju od njih. Mene u drami ima taman onoliko koliko drugih ljudi, i mrtvih i živih, zlih i dobrih, odraslih i djece, ima u Almiru Imšireviću. A religija, baš kao i književnost, tvrdi da smo „od istog praha“, da je u svakom čovjeku univerzum. Bilo bi utješno da publika/čitaoci u onom što pišem, na trenutak vidi sebe.

Poznatost Alija sam „zloupotrijebio“ da ispričam priču o Bosancima koji su ubijani „zbog svojih robovskih imena“

 Imširević: Svaki moj tekst pisao je drugi Almir Imširević

Almir Imširević, pisac i dramaturg, autor drame "Jedan je Muhammad Ali", za "Avaz": Umoran od vlastitih, izbjegavam tuđa očekivanja

U novom izdanju emisije "Kultart" na Avaz TV-u, donosimo vam pregled najvažnijih kulturnih događaja koji su obilježili ovu sedmicu iza nas.Građani Bosne i Hercegovine imali su priliku uživati u premijernim izvedbama, među kojima izdvajamo predstavu "Ptica od pijeska" u Živinicama, bajkovitu priču o ljubavi i odrastanju.

U Sarajevu, na sceni Centra kulture i mladih, premijerno je izveden "Ženski orkestar", snažna predstava koja istražuje emocionalne gubitke i društvenu površnost, dok je u Narodnom pozorištu Sarajevo odigrana nagrađivana predstava "Jedan je Muhammad Ali", koja je publiku oduševila emotivnim dubinama i duhovitim trenucima.Također, premijerno je izvedena predstava "Iz najbliže udaljenosti" u Zenici, koja se bavi pomirenjem s prošlošću, a u Gradačcu je upriličen mobilni performans "Buna i izdaja Zmaja od Bosne", posvećen borbi za slobodu i očuvanju kolektivne memorije.Sedmica je završila u Sarajevskom Ratnom Teatru, gdje je prikazana dirljiva drama "Moj sin malo sporije hoda", koja istražuje kompleksnost porodičnih odnosa.Ako ste propustili, sada imate priliku sve to pogledati u izdanju emisije "Kultart" na našem You-Tube kanalu.

Sedmica je završila u Sarajevskom Ratnom Teatru, gdje je prikazana dirljiva drama "Moj sin malo sporije hoda"

Emisija "Kultart": Premijere, predstave i performansi koji su obilježili sedmicu u BiH

Amir Saračević, solista opere, utjelovit će ulogu Vuka Kotromanića u predstavi "Tvrtko, kralj bosanski" koja će 29. novembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo doživjeti svoju praizvedbu.Saračević je za "Dnevni avaz" govorio o pripremama, ali i karakteristikama svog lika koji je mlađi Tvrtkov brat.<h2>Strah za domovinom</h2>- Opisao bih ga kao velikog patriotu, koji ima želju da skine brata s trona, više iz straha za svojom domovinom, nego željom za moći. Tako sam ja doživio ulogu Vuka, jer s obzirom na to da je uspio skinuti Tvrtka s trona uz pomoć plemstva na godinu, Tvrtko koji je vraćen za bana ipak je poštedio brata. Uloga je pjevački vrlo efektna, dramskog karaktera - kazao je Saračević.Iza Saračevića su nastupi na mnogim međunarodnim pozornicama, od Zagreba do Londona, a kako kaže, najposebniji su mu nastupi u Sarajevu.- I najdraži nastup mi je bio upravo u Sarajevu, kada sam bez režijske probe "upao" u operu "Traviate". Bilo je tu raznih emocija, od straha, treme do veselja i sreće. Od koncertnih nastupa izdvojio bih cjelovečernji koncert u Londonu s kolegicom Aidom, pred prepunim auditorijumom. Kakva noć! - rekao je Saračević.Prisjetio se i mlađih dana kada je ranije u karijeri išao na operna takmičenja, što mu je dodatno učvrstilo znanje, ali i otvorilo neke nove puteve.

<h2>Zagrijan za gostovanja</h2>- Jedno od tih takmičenja je bilo u Beogradu, gdje sam nakon izvrsnog nastupa bio veoma sretan jer mi je to dalo samopouzdanje i smjernice za dalje. Nemam želju za nagradama, više sam "zagrijan" da gostujem u operama u inostranstvu - dodao je Saračević.Saračević je kazao da ne bi mogao izdvojiti neki žanr posebno niti bi mogao opisati idealnu ulogu.- Iznimno volim operete koje imaju pitku muziku i laganu priču. Pristalica sam ljubavnih i veselih tema, iako su najveće opere redom tragedije po fabuli. Kada je riječ o ulogama, trenutno sam u fazi gdje mi najviše odgovaraju lirsko-spinto role. Inače, sve uloge imaju svoje tehničko-fizičke zahtjeve. Nisam nailazio na laganu ulogu, toga nema u operi ako pjevate prvi fah - istakao je Saračević.S obzirom na to da ova opera ima historijsku i kulturnu dimenziju, svi učesnici imaju veliku odgovornost kada je izvođenje u pitanju.- Dosta naporno se radi da bismo ostvarili ozbiljan, kvalitetan nivo izvođenja. Još kada nam dođe publika, mislim da će se dobiti nova, dodatna dimenzija puna naboja - dodao je Saračević.

Prisjetio se i mlađih dana kada je ranije u karijeri išao na operna takmičenja, što mu je dodatno učvrstilo znanje, ali i otvorilo neke nove puteve

Saračević: Uloga je pjevački vrlo efektna

Amir Saračević solista opere za "Dnevni avaz": Nisam nailazio na laganu ulogu

Bosanski kulturni centar Sarajevo večeras je bio ispunjen smijehom i ovacijama, zahvaljujući briljantnom nastupu Gorana Vinčića, poznatijeg kao Vinča. Svojim britkim humorom i neiscrpnom energijom, Vinčić je od prve minute osvajao publiku, a prvi red ni ovaj put nije bio pošteđen njegovih duhovitih dosjetki.Sarajevska publika, kako kaže Vinčić poznata po svom kritičkom oku za humor, odgovorila je višeminutnim aplauzima i ovacijama, koje su odjekivale dugo nakon završetka nastupa. Posebno upečatljiv bio je način na koji je Vinčić spontano uključivao publiku, stvarajući trenutke koji su dodatno obogatili već spektakularnu večer.Vinčić je još jednom pokazao zašto je na vrhu regionalne stand-up scene, dok je publika odlazila iz BKC-a s osmijehom na licu.

Vinčić je od prve minute osvajao publiku, a prvi red ni ovaj put nije bio pošteđen njegovih duhovitih dosjetki

Vinča oduševio Sarajevo: Stand-up veče za pamćenje

U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica danas je upriličena premijera predstave "Crvenkapica i dobri vuk" autora i reditelja Željka Miloševića (po motivima dramskog teksta "Crvenkapica i zbunjeni vuk" autora Radeta Pavelkića) u koprodukciji Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica sa Kulturno-sportskim centrom Kakanj. Prema riječima reditelja Željka Miloševića priča "Crvenkapica i dobri vuk" je preoblika svima već dobro poznate bajke o Crvenkapici.&nbsp;- Kao olakšicu u osavremenjavanju, ona nastaje koristeći motive već postojeće preoblikovane bajke "Crvenkapica i zbunjeni vuk" Radeta Pavelkića. Bez obzira na razvoj tehnologija apsolutno vjerujem da je pozorište medij preko koga i dalje, na najljepši način, djeca, ali i svi ostali, mogu osjetiti i doživjeti, upiti u svoje biće emocije, spoznavati okolnosti, uočavati razlike između dobrog i lošeg, učiti, a to su upravo istinske vrijednosti koje im se neposredno i nesebično nude i poklanjaju pod svjetlima teatra. Nastojali smo da upravo tako i u ovoj našoj priči o usamljenosti, odnosno potrebi za druženjem, ljubavi i nježnosti, poslije prepreka i zanimljivih obrta, ozbiljnih i smješnih situacija, pobjedi dobro i ljubav - kazao je Milošević.Premijera ove predstave u Kaknju biti upriličena u ponedjeljak, 18. novembra u 19 sati u Kulturno-sportskom centru.

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Preminuo poznati crnogorski slikar Vojo Stanić

Predstava "Ovaj mali život": Pozorišna priča o velikim sudbinama malih ljudi u Mostaru

Iduće sedmice počinje manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

Prve reprize predstave "Crvenkapica i dobri vuk" na daskama zeničkog pozorišta

Crnogorsko narodno pozorište u Narodnom pozorištu Sarajevo sa predstavom "Ibzen mašina"

Glumica Selma Ćosić za "Dnevni avaz": Naučila sam da cijenim ono što imam

Izvedena dramska predstava "Idiot"

"Žena himna" premijerno u Mostaru

Izložba grafika Salema Pezića: "Čuvari" kao spoj historije i savremenosti

Komedija "Što je muškarac bez brkova" u BNP-u Zenica: Humoristički pogled na patrijarhalnu stvarnost

Almir Imširević, pisac i dramaturg, autor drame "Jedan je Muhammad Ali", za "Avaz": Umoran od vlastitih, izbjegavam tuđa očekivanja

Emisija "Kultart": Premijere, predstave i performansi koji su obilježili sedmicu u BiH

Amir Saračević solista opere za "Dnevni avaz": Nisam nailazio na laganu ulogu

Vinča oduševio Sarajevo: Stand-up veče za pamćenje

Premijerno izvedena predstava "Crvenkapica i dobri vuk" na sceni Bosanskog narodnog pozorišta Zenica

Kultura

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Preminuo poznati crnogorski slikar Vojo Stanić

Predstava "Ovaj mali život": Pozorišna priča o velikim sudbinama malih ljudi u Mostaru

Iduće sedmice počinje manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

Prve reprize predstave "Crvenkapica i dobri vuk" na daskama zeničkog pozorišta

Crnogorsko narodno pozorište u Narodnom pozorištu Sarajevo sa predstavom "Ibzen mašina"

Glumica Selma Ćosić za "Dnevni avaz": Naučila sam da cijenim ono što imam

Izvedena dramska predstava "Idiot"

"Žena himna" premijerno u Mostaru

Izložba grafika Salema Pezića: "Čuvari" kao spoj historije i savremenosti

Komedija "Što je muškarac bez brkova" u BNP-u Zenica: Humoristički pogled na patrijarhalnu stvarnost

Almir Imširević, pisac i dramaturg, autor drame "Jedan je Muhammad Ali", za "Avaz": Umoran od vlastitih, izbjegavam tuđa očekivanja

Emisija "Kultart": Premijere, predstave i performansi koji su obilježili sedmicu u BiH

Amir Saračević solista opere za "Dnevni avaz": Nisam nailazio na laganu ulogu

Vinča oduševio Sarajevo: Stand-up veče za pamćenje

Premijerno izvedena predstava "Crvenkapica i dobri vuk" na sceni Bosanskog narodnog pozorišta Zenica