Potrebu za jačom zaštitom od špijuniranja osjetili su i ranije u Evropskom parlamentu, s više slučajeva neovlaštenog upada u uređaje parlamentaraca.

Čiji je softver

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko (HDZ/EPP) dobila je u srijedu obavijest da žurno preda svoj mobitel službi za informatičku sigurnost na provjeru je li "inficiran" špijunskim softverom – onim koji bez znanja korisnika šalje informacije s njegova uređaja trećoj strani.

Nije bila jedina, tog dana su na pregled otišli mobiteli svih članova pododbora Evropskog parlamenta, onoga za sigurnost i odbranu (SEDE). Alarm koji je potaknuo ovakvu reakciju izazvalo je otkriće da su na dva mobitela članova tog pododbora pronađeni tragovi hakiranja, odnosno upada i prikupljanja informacija.

Koje je porijeklo i čiji je softver prikupljao podatke od evropskih zastupnika i kome ih je slao, a "uobičajeni sumnjivac" prvenstveno je Rusija, drži se, zasad, u tajnosti.

- Nije bila rutinska provjera, već smo primili žurnu obavijest da odnesemo mobitele na pregled. Moj su pregledali i u redu je. Imamo problem s upadima u mrežu, a mi smo najosjetljiviji odbor - potvrdila je Željana Zovko za Večernji list koja kaže i da se očekuje sve više sličnih kibernetičkih napada.

Ranije upozoreni

Europarlamentarci, kao i drugi EU dužnosnici i djelatnici, već su ranije upozoreni na postojanje opasnosti od špijunskih i sličnih softvera. Najkraća definicija špijunskog softvera (spyware) kaže da je to zlonamjerni softver (malware) koji ulazi u uređaj korisnika, prikuplja podatke te ih šalje trećim stranama bez pristanka i, naravno, znanja, korisnika.

Najviše su na udaru osobe koje su povezane s osjetljivim portfeljima, kao što su sigurnost i odbrana, posebno u ovako osjetljivom geopolitičkom trenutku, a očekuje se da će problem kibernetičke sigurnosti biti još izraženiji kako se približavaju evropski izbori.