Evropski sud za ljudska prava u Strazburu ukazao je Vladi Srbije da bi trebalo spriječiti bilo kakvu upotrebu zvučnih uređaja za kontrolu okupljenih građana. Kako je danas saopćeno iz Strazbura, Sud je 29. aprila odlučio da djelimično usvoji zahtjeve podnosilaca i izda privremenu mjeru u predmetu koji se odnosi na navodnu upotrebu zvučnog oružja za kontrolu okupljenih građana od strane vlasti na demonstracijama 15. marta u Beogradu i zabrinutost da bi se isto moglo koristiti na budućim.<h2>Privremena mjera</h2>U slučaju Đorović i drugi protiv Srbije, podnosioci zahtjeva su tražili da Sud izda privremenu mjeru kojom bi se srbijanske vlasti obvezale da spriječe upotrebu zvučnog oružja u takvim okolnostima; spriječe kazneno gonjenje onih koji učestvuju u javnoj raspravi o upotrebi zvučnog oružja 15. marta 2025. i da provedu efikasnu istragu o navodima da je zvučno oružje korišteno.Sudsko vijeće od sedam sudija je 29. aprila izdalo privremenu mjeru u vezi sa zahtjevom podnosilaca da Sud ukaže da bi država trebalo da spriječi upotrebu zvučnog oružja ili sličnih uređaja na budućim prosvjedima od strane države i/ili nedržavnih aktera. Sud je ukazao Vladi da, do daljeg, bilo koja upotreba zvučnih uređaja za kontrolu okupljenih građana (osim u komunikacione svrhe) mora da bude spriječena ubuduće.<h2>Upotreba nezakonita</h2>Sud je naveo da je upotreba takvih oružja za kontrolu okupljenih građana nezakonita u Srbiji i, posebno, da potencijalno može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice kod velikog broja ljudi.Sud je podvukao da odluka ne znači da je zauzeo bilo kakav stav o tome da li su takva oružja upotrijebljena 15. marta 2025. i da ne prejudicira ishod predstavke koju bi podnosioci zahtjeva mogli da podnesu.Podnosioci zahtjeva imaju mjesec dana da podnesu pritužbu u skladu s članom 34. Konvencije, prenosi Beta.

Sud je 29. aprila odlučio da djelimično usvoji zahtjeve podnosilaca i izda privremenu mjeru u predmetu koji se odnosi na navodnu upotrebu zvučnog topa

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu

Sud u Strazburu: Vlasti Srbije trebaju spriječiti upotrebu zvučnog oružja

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je dva sastanka s liderom SAD Donaldom Trampom (Trump) u naredna tri - četiri dana.- Sastat ću se dva puta različitim povodom u naredna četiri dana. Nemojte me držati za riječ, pobrkao sam datume i različite vremenske zone - rekao je Vučić tokom obilaska radova na novoj dječjoj klinici - Tiršova 2, na pitanje novinara kada će se sastati sa prvim čovjekom SAD, i dodao da će "sve biti u naredna tri, četiri dana".On je najavio i da očekuje da u avgustu ili septembru Beograd posjeti italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia), za koju je rekao da je, uz predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lejen (von der Lajen), jedna od najmoćnijih žena na svijetu.

Nemojte me držati za riječ, pobrkao sam datume i različite vremenske zone

Vučić najavio dva sastanka sa Trampom do kraja sedmice

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je u utorak navečer kako očekuje da će Beograd otvoriti novu fazu u procesu evropskih integracija, prenosi Anadolu.Predsjednik Srbije sastao se u Beogradu sa komesarkom za proširenje i susjedsku politiku Evropske komisije Martom Kos.- Dobar razgovor sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos o ključnim izazovima i prilikama na našem evropskom putu, sa posebnim fokusom na reforme i realizaciju Evropskog plana rasta za Zapadni Balkan - naveo je Vučić na Instagram nalogu i dodao:"Naglasio sam našu punu spremnost da ubrzamo reforme - ne zbog birokratskih zahtjeva, već zbog toga što vjerujemo da one donose bolji život našim građanima."Srbija, kako je naveo, vidi Plan rasta kao "šansu da ubrzamo ekonomski razvoj, jačamo institucije i dovedemo našu zemlju bliže Evropskoj uniji, ne samo politički, već i suštinski, kroz konkretne koristi i standarde koje građani mogu da osjete."- Vjerujem da ćemo kroz ozbiljan rad, odgovornost i iskreno partnerstvo sa Evropskom unijom iskoristiti postojeći momentum i otvoriti novu fazu u procesu evropskih integracija Srbije - zaključio je Vučić.Kos je u Beogradu razgovarala i sa premijerom Srbije Đurom Macutom, a sutra će se sastati i s parlamentarcima iz redova opozicije i vladajuće koalicije.

Predsjednik Srbije sastao se sa komesarkom za proširenje i susjedsku politiku Evropske komisije Martom Kos

Vučić očekuje novu fazu u procesu evropskih integracija Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ne očekuje ništa posebno od posjete evropske komesarke za proširenje Marte Kos koja dolazi u dvodnevnu posjetu Beogradu, ali da se nada malo većoj objektivnosti Brisela. - Što se tiče Marte Kos, lijepo da dolaze predstavnici Evropske unije, jer se Srbija nalazi na europskom putu. Ja vjerujem da će pomaci po pitanju upravo regulatorne agencije, medijskih zakona, ODIHR-ovih preporuka, doprinijeti daljem napretku Srbije na evropskom putu.A što osobno očekujem, ne očekujem ništa. Nadam se malo većoj objektivnosti ljudi iz Brisela, a da li nešto očekujem, ne očekujem ništa - rekao je Vučić.Nakon obilaska radova na Fruškogorskom koridoru, Vučić je također rekao kako je sretan što se Srbija gradi, ali da nije sretan što su usluge pale zbog krize koju, kako je rekao, izazivaju blokaderi.Poručio je da će dok je živ tražiti odgovornost za one koji su rušili zemlju u prethodnih šest mjeseci.

Poručio je da će dok je živ tražiti odgovornost za one koji su rušili zemlju u prethodnih šest mjeseci

Vučić: Ne očekujem ništa posebno od posjete Marte Kos

Porodice žrtava požara koji se dogodio 16. marta u diskoteci "Puls" u Kočanima, u Sjevernoj Makedoniji, u utorak su na protestu u Skoplju zahtijevali ostavke svih odgovornih za tu nesreću i formiranje ekspertske vlade. Uime svih zahtjeve je iznio Vladimir Apostolov i ocijenio da su sve prethodne vlasti krive za požar u Kočanima, a posebno tužilaštvo i policija, jer nisu ništa poduzeli, iako se znalo da diskoteka "Puls" ne ispunjava uslove za rad.- Svi treba da dadnu ostavke i odu iz udobnih fotelja. Magla! - rekao je Apostolov na početku protesta "Marš za anđele" ispred zgrade Tužilaštva u centru Skoplja u 12.05 sati kao simbol zakašnjele reakcije institucija.<h2>Poziv na sastanak sa tužiocima</h2>Neke od porodica su ušle u zgradu Javnog tužilaštva, odakle je u ponedjeljak upućen poziv za sastanak s državnim javnim tužiocem i tužiocima koji vode predmete u ovom slučaju, što je Apostolov ocijenio kao pokušaj razvodnjavanja protesta.S transparentima na kojima je pisalo "Nema oproštaja, mora biti pravde za naše anđele" i "Ne bi bilo toliko krvi da je sve po zakonu" uz fotografije svoje preminule djece, poslije okupljanja kod Tužilaštva su otišli do Sobranja Sjeverne Makedonije, gdje je u bila u toku rasprava o ministru unutrašnjih poslova Panču Toškovskom kojeg smatraju za jednog od odgovornih za požar u "Pulsu".<h2>Četiri protesta</h2>Porodice poginulih u požaru u diskoteci su prethodnih sedmica četiri puta protestovali u Kočanima i tražile pravdu za svoju poginulu djecu.Ministar unutarnjih poslova Sjeverene Makedonije Panče Toškovski izrazio je uvjerenje da se u ovom slučaju pravda mora zadovoljiti "ako želimo imati normalnu državu", ističući da u interesu istrage u ovom trenutku ne može dati više detalja, javlja Makedonska informativna agencija (MIA).Podsjetimo, u požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima, 100 kilometara istočno od Skoplja, poginule su 62 osobe, a skoro 200 je povrijeđeno. U istrazi tog požara koji je izbio zbog nedozvoljene upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, osumnjičeno je 68 osoba i tri pravne osobe. Diskoteka "Puls" je, prema istrazi, radila bez važeće dozvole i kršila sigurnosne standarde, uključujući nedostatak sistema zaštite od požara i dovoljnih izlaza za evakuaciju.

Uime svih zahtjeve je iznio Vladimir Apostolov i ocijenio da su sve prethodne vlasti krive za požar u Kočanima, a posebno tužilaštvo i policija

U Skoplju protest porodica poginulih u Kočanima: Traže ostavke odgovornih

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je zadovoljstvo zbog potvrđenog učešća Italije na predstojećoj svjetskoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu, ocijenivši to kao "snažnu poruku prijateljstva i partnerstva" između dvije zemlje.U saopćenju objavljenom na Instagramu, Vučić je telefonski razgovor s predsjednicom Vlade Italije Đorđijom Meloni (Giorgia) opisao kao "srdačan i konstruktivan", s naglaskom na produbljivanje bilateralne saradnje, stabilnosti regiona i evropskih integracija Srbije.Vučić je istakao značaj EXPO 2027, koji će biti održan u Beogradu pod temom "Igra za čovječanstvo: sport i muzika za sve", ocijenivši da učešće Italije predstavlja povjerenje u organizacione kapacitete Srbije i podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.- EXPO će biti prilika da predstavimo inovacije, ali i da ojačamo regionalnu saradnju i globalna partnerstva. Učešće Italije pokazuje solidarnost i zajedničku viziju razvoja - poručio je Vučić.Zahvalio je Italiji na principijelnoj i kontinuiranoj podršci evropskom putu Srbije, naglasivši da Rim ostaje jedan od najvažnijih političkih i ekonomskih partnera Beograda unutar Evropske unije.Vučić je posebno ukazao na italijansku podršku proširenju EU i integraciji zemalja Zapadnog Balkana u evropske strukture.Na kraju razgovora, predsjednik Srbije uputio je zvaničan poziv premijerki Meloni da posjeti Srbiju, rekavši da bi takva posjeta bila „velika čast“ i dodatni korak u jačanju odnosa između dvije zemlje.

Vučić je posebno ukazao na italijansku podršku proširenju EU i integraciji zemalja Zapadnog Balkana u evropske strukture

Vučić pozdravio učešće Italije na EXPO 2027, pozvao Meloni u posjetu Srbiji

Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je u ponedjeljak da je Austrija jedan od ključnih faktora koji doprinose ubrzanom ekonomskom razvoju Srbije i regiona, te istakao značaj austrijskih investicija, dijaspore i evropskih integracija u bilateralnim odnosima dvije zemlje.Nakon susreta sa austrijskom ministricom za evropske i vanjske poslove Beate Majnl-Rajzinger (Meinl-Reisinger) u Beogradu, Đurić je rekao da Austrija kao treći najveći investitor u Srbiji zapošljava hiljade ljudi i donosi nove tehnologije i povezanost sa evropskim tržištem.- Srbija je zemlja koja se ubrzano razvija i pruža priliku ne samo austrijskim, već i brojnim drugim investitorima. Sve više i srbijanskih investicija ide ka Austriji i susjednim zemljama - rekao je Đurić.Ministri su razgovarali i o političkim temama, uključujući dijalog Beograda i Prištine. Đurić je poručio da Srbija ostaje posvećena procesu dijaloga, ali i zaštiti prava srpskog naroda na Kosovu.- Sporazumi poput onog o Zajednici srpskih opština moraju biti sprovedeni. Podržavamo napore specijalnog izaslanika EU Sorensena, ali insistiramo na poštovanju dogovorenih obaveza - naglasio je Đurić.<h2>Reforme i ekonomski razvoj</h2>On je upoznao austrijsku kolegicu sa naporima Srbije da prevaziđe unutrašnje političke izazove i nastavi sa reformama i ekonomskim razvojem. Dodao je da će Srbija do kraja 2026. godine ispuniti sve uslove za članstvo u EU, zasnovano na rezultatima i kredibilnim osnovama.Đurić je zahvalio Austriji na podršci evropskim integracijama i ocijenio da je saradnja u multilateralnim organizacijama, uključujući UN, primer uspješnog partnerstva.- Našu dijasporu u Austriji vidimo kao most saradnje i važan resurs. Uvjeren sam da će se dijalog na najvišem nivou između naših zemalja nastaviti u istom duhu - zaključio je Đurić.<h2>Podrška Austrije Zapadnom Balkanu</h2>Ministrica Majnl-Rajzinger je poručila da Austrija vidi Srbiju kao važnog partnera i da želi još dublje političke i ekonomske veze.- Više od 800 austrijskih firmi posluje u Srbiji, zapošljavajući 24.000 ljudi. To je dokaz uspješne saradnje i našeg međusobnog povjerenja - rekla je Majnl-RajzingerOna je istakla i važnost srbijanske dijaspore u Austriji, navodeći da su Srbi značajan dio austrijskog društva, i kulturno i ekonomski.- Austrija snažno podržava evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. Iskreno želimo Srbiju da vidimo kao dio Evropske unije. Imamo zajedničku prošlost i treba da gradimo zajedničku budućnost - zaključila je šefica austrijske diplomatije.

Ministri spoljnih poslova Srbije i Austrije naglasili značaj ekonomskih veza, podrške EU integracijama i uloge dijaspore

Đurić: Austrija ključni partner u ekonomskom razvoju Srbije i regiona

Hrvatska će sutra, nakon 27 godina, dobiti novi zakon o grobljima koji reguliše upravljanje i korištenje grobljima, te predviđa uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. godine, a koji slave srpsku agresiju na Hrvatsku.Na grobljima u Hrvatskoj još uvijek postoje grobovi i grobnice pripadnika agresorskih vojnih i paravojnih formacija, zaostali iz perioda kada su dijelovi hrvatskog teritorija bili pod okupacijom srpskih agresora, a koji povređuju osjećanja hrvatskih građana. Jedan od najpoznatijih primjera je grob Vukašina Šoškočanina, vođe pobunjenih Srba, odgovornog za smrt 12 hrvatskih policajaca u Borovu selu u maju 1991. godine.U roku od 30 dana od stupanja na snagu novog zakona, sva oprema grobnih mjesta i spomen-obilježja koja nisu u skladu s njegovim odredbama morat će biti uklonjena. Spomenici pisani ćirilicom, koji ne vrijeđaju moralne i nacionalne osjećaje građana, neće biti uklanjani, ali oni koji to čine, bez obzira jesu li pisani ćirilicom ili latinicom, bit će uklonjeni, jasno je istakao predstavnik Vlade tokom saborske rasprave o zakonu. Novi zakon o grobljima trebao bi stupiti na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama. Ovim zakonom prvi put će biti regulisan status memorijalnih grobalja za stradale u Domovinskom ratu, a njihovo upravljanje bit će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja. Također, zakon uređuje prosipanje pepela pokojnika, praksu koja je sve češća u Hrvatskoj. Način i mjesto za prosipanje pepela odredit će jedinice lokalne samouprave.

Zakon predviđa uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. godine, a koji slave srpsku agresiju na Hrvatsku

Mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu

Novi zakon o grobljima u Hrvatskoj: Uklanjaju se spomenici koji veličaju srpsku agresiju

Crna Gora i Albanija zvanično su u ponedjeljak pristupile Inicijativi tri mora (3SI) tokom jubilarnog, desetog samita održanog u Varšavi, čime je broj članica ove regionalne platforme porastao na 15 zemalja iz regija Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, javlja Anadolu.Predsjednik Poljske Andrzej Duda, domaćin samita, istakao je da pristupanje Crne Gore i Albanije dolazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku, posebno u svjetlu rata na istočnim granicama Poljske.- Ove godine samit je posebno važan zbog trenutne geopolitičke situacije. Vjerujem da će nove članice doprinijeti plodnijoj saradnji - kazao je Duda na radnoj večeri s predsjednicima i premijerima zemalja članica.Inicijativa, koju su Poljska i Hrvatska pokrenule 2015. godine, prvobitno je imala za cilj jačanje ekonomske saradnje i infrastrukture u Centralnoj i Istočnoj Evropi, ali je takođe bila zamišljena kao neformalna politička protivteža utjecaju Berlina i Pariza unutar EU-a.Danas Inicijativa ima 143 prioritetna infrastrukturna projekta, uključujući gasne interkonektore s Litvanijom i Slovačkom, autoput Via Carpatia i željeznički koridor Baltik - Jadran. Ključne energetske projekte, poput LNG terminala u Hrvatskoj i Poljskoj, finansirala je Evropska unija.

Broj članica ove regionalne platforme porastao na 15 zemalja iz regija Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora

Crna Gora i Albanija postale članice Inicijative tri mora

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u utorak u Varšavi da će Hrvatska naredne godine predsjedavati Inicijativom triju mora (Three Seas Initiative - 3SI), strateškom platformom koju su 2015. pokrenule Hrvatska i Poljska s ciljem jačanja regionalne saradnje u oblastima energetike, saobraćaja i digitalne povezanosti, javlja Anadolu.Govoreći na predsjedničkom poslovnom panelu "Povezivanje za rast", Plenković je naglasio da će hrvatsko predsjedavanje biti usmjereno na jačanje ekonomske i energetske saradnje te na razvoj infrastrukturnih veza među zemljama između Baltika, Jadrana i Crnog mora.- Veselimo se ugostiti samit i poslovni forum sljedeće godine. Naši prioriteti bit će jačanje ekonomske i energetske suradnje te bolja infrastrukturna povezanost u regiji Baltik-Jadran-Crno more - poručio je Plenković.<h2>Hrvatska kao novo energetsko čvorište</h2>Dodao je da će Hrvatska insistirati i na unapređenju modela finansiranja infrastrukturnih projekata, jačanju parlamentarne saradnje te održavanju snažnih transatlantskih veza. Kao potvrdu američke podrške Inicijativi, izdvojio je prisustvo ministra energetike SAD-a Krisa Vrajta (Chrisa Wrighta).Plenković je bivšu predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović nazvao vizionarkom, zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, istaknuvši njihovu ključnu ulogu u pokretanju platforme koja je danas, kako je rekao, nadrasla svoje početne ciljeve.U kontekstu energetske sigurnosti, Plenković je istaknuo da Hrvatska postaje ključno čvorište zahvaljujući proširenju kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje.- To omogućava ne samo sigurnu opskrbu Hrvatske, već i drugih zemalja srednje i istočne Evrope - kazao je.<h2>Geopolitički značaj i podrška Zapada</h2>Poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je domaćin samita i jedan od inicijatora 3SI, izjavio je da Inicijativa danas ima "opipljive rezultate", posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu. Zahvalio je Sjedinjenim Američkim Državama na kontinuiranoj podršci od osnivanja platforme.Bugarski predsjednik Rumen Radev naglasio je kako niko nije mogao predvidjeti kroz kakve će izazove Evropa proći od 2015. godine, dok je češki predsjednik Petr Pavel ukazao na važnost Inicijative u vremenu sigurnosnih prijetnji s istoka i ekonomskih neizvjesnosti sa zapada.Estonski predsjednik Alar Karis poručio je da "3SI nije samo regionalni, već strateški projekt od panevropskog značaja".<h2>O Inicijativi triju mora</h2>Inicijativa okuplja 13 zemalja članica EU: Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Grčku, Latviju, Litvaniju, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju, Slovačku i Sloveniju. Cilj je jačanje međusobne povezanosti sjever–jug u okviru EU, posebno u energetskom, saobraćajnom i digitalnom sektoru.Platforma ima snažnu podršku SAD-a, dok su strateški partneri i Njemačka, Japan i Evropska komisija. Pridružene članice su Ukrajina i Moldavija, a tokom samita najavljeno je priključenje Crne Gore i Albanije kao novih pridruženih partnera. Turska i Španija predložene su za nove strateške saveznike.

Hrvatski premijer najavio je u utorak u Varšavi da će Hrvatska naredne godine predsjedavati Inicijativom triju mora (Three Seas Initiative - 3SI)

Plenković u Varšavi: Hrvatska postaje energetsko čvorište srednje i istočne Evrope

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nije zadovoljan radom policije i da su jučerašnji događaji ispred Fakulteta za sport i fizičko obrazovanje u Novom Sadu ogoljeno zlo, prenosi Anadolu.- Dugo sam skupljao hrabrost da pozovem telefonom dekana Patrika Drida. Razmišljao sam 45 minuta šta da kažem tom čovjeku. Taj čovjek je linčovan u Novom Sadu samo zato što je htio da radi svoj posao. Nisam zadovoljan radom policije. To ću samo da kažem i stanem - rekao je Vučić novinarima tokom obilaska radove na izlaznom portalu tunela "Iriški venac" na projektu Novi Sad - Ruma.

Haos u Novom Sadu: Studenti gađali dekana jajima, policija upotrijebila silu

Vučić je rekao da vjeruje da će stopa rasta biti 2,1-2,2 odsto u prva tri mjeseca.- Biće nam potrebno mnogo da bismo dostigli 3,5-3,6 odsto što je opet manje od onoga što smo planirali do kraja godine. Teške posljedice zločina koji se protiv Srbije čini u prethodnih šest mjeseci, ali dobro sve to morate da prođete i preživite i nastavite da radite i gradite - rekao je Vučić.Pripadnici interventne policije i jake snage žandarmerije intervenisali su u ponedjeljak kako bi uklonili studente i građane okupljene ispred Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, pri čemu je povrijeđeno više osoba, uključujući i novinare.Policijska akcija uslijedila je nakon što je dekan Fakulteta Patrik Drid prijavio da mu je ujutro bio onemogućen ulazak na radno mjesto i zatražio pomoć policije kako bi mu se omogućio pristup zgradi.

Dugo sam skupljao hrabrost da pozovem telefonom dekana Patrika Drida. Razmišljao sam 45 minuta šta da kažem tom čovjeku, rekao je Vučić

Vučić o jučerašnjim dešavanjima u Novom Sadu: Nisam zadovoljan radom policije

Komesarka Evropske unije (EU) za proširenje Marta Kos izjavila je uoči današnje posjete Srbiji da su zahtjevi studenata ono što od vlasti u Beogradu traži i Brisel u pregovorima o članstvu u EU, prenosi Anadolu.- To su vladavina prava, borba protiv korupcije, javne nabavke, medijsko zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo... I zapravo, volim da kažem da sam najveći pristalica demonstranata, jer ako je Srbija ozbiljna u vezi s putem ka EU, a oni mi kažu da jeste, moraće da ispuni obećanja - rekla je Kos za Radio slobodna Evropa (RSE).<h2>Posjet Srbiji</h2>Kos danas boravi u posjeti Srbiji, a očekuje se da će se najprije sastati s predstavnicima parlamentarne opozicije, a potom i s predstavnicima vlasti. Kos je navela da će se sastati i s predstavnicima organizacija civilnog društva s kojima je stalno u kontaktu i sa studentima.Ona je navela i da je Srbija mnogo obećala u decembru u takozvanom nezvaničnom dokumentu (non-paper) i da sada treba da se provjeri da li ispunjavaju ono što su obećali.- Riječi nisu dovoljne. Zato svoju misiju ili posjetu vidim kao zaista značajan napor da se Srbija vrati na evropski put. Dakle, nije laka situacija, ali zapravo ono što demonstranti zahtijevaju od srpske vlade je isto što Evropska komisija zahtijeva od Srbije da ispuni u procesu pregovora - dodala je.Povodom ocjena da je Brisel previše slab kada je u pitanju kritika vlasti u Srbiji Kos je rekla da ona jeste bila kritičar, ali se sastala i s Vučićem, jer misli da dijalog mora da postoji.- A biti zemlja kandidat ili se pretvarati, podnijeti zahtjev za članstvo, znate, to je izbor. I oni su izabrali, Srbija je izabrala ovaj put. Ali ovaj izbor EU ili postajanje članom EU, dolazi s odgovornošću, dolazi s obavezama. A onda moramo biti u kontaktu. I nadam se da će nova vlada ispuniti očekivanja. U posljednjih nekoliko mjeseci ili godinu dana ispunjenje obaveza nije bilo dobro - rekla je Kos.<h2>Proširenje EU</h2>Govoreći o Kosovu, Kos je navela da je normalizacija odnosa Kosova sa Srbijom preduslov da Kosovo dobije status kandidata i započne proces članstva u EU. Kos je iznijela očekivanje da bi do kraja njenog mandata Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije.Ocijenila je da bi bio neuspjeh ukoliko EU ne bi dobila nijednu novu članicu u mandatu aktuelne Evropske komisije.- Sigurna sam da to možemo da uradimo. Mogli bismo to da uradimo s Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. s tehničke tačke gledišta. S Albanijom bismo mogli da završimo proces s tehničke tačke gledišta do kraja 2027 - rekla je dodajući da je potom na državama članicama EU da odluče da li će one postati nove članice.

Zahtjevi studenata su ono što od vlasti u Beogradu traži i Brisel u pregovorima o članstvu u EU, poručila je komesarka za proširenje EU

Marta Kos: Pristalica sam demonstranata, studenti od Srbije traže isto ono što traži i Evropska unija

Hrvatski tjednik, profilisani desničarski sedmičnjak, nedavno je šokirao javnost svojom naslovnom stranom, a sada su otišli korak dalje sa svojim novim izdanjem, koji će biti objavljen sutra. Naime, uz fotografiju pape Franje, urednik ovog magazina se odlučio za naslov "Zbog papi" uz komentar "nije vrijedan ni jedne hrvatske suze jer je više volio zločinačku Srpsku pravoslavnu crkvu nego hrvatske katolike i Stepinca".Urednik Ivica Marijačić je ovo pokušao objasniti sljedećim riječima:-	Patrijarh Porfirije stao je uz papu Franju kada je ovaj pozvao Srpsku pravoslavnu crkvu da dade pravorijek u procesu kanonizacije blaženoga Stepinca i kada je papa nazvao prijašnjeg patrijarha Irineja velikanom te uvrijedio hrvatske katolike i blaženoga Stepinca, a posebno su ga zavoljeli kada je uvažio želju zločinačke Srpske pravoslavne crkve i odbio proglasiti Stepinca svetim.Papa Franjo je stao uz ruskog patrijarha Kirila koji je blagoslovio brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu.Patrijarh Kiril je stao uz ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovu zločinačku agresiju na Ukrajinu. Putin je u znak zahvalnosti za tu potporu dodijelio odličje patrijarhu Kirilu, a papa Franjo staje uz obojicu ne obazirući se na potoke krvi i nedužne masovne smrti civila u Ukrajini.Papa Franjo umire ovih dana. Porfirije se u Moskvi sastaje s Kirliom i Putinom i traži od Putina da zaštiti srpski svijet u Crnoj Gori, na Kosovu, u Republici Srpskoj, dakle da stane uz projekt Velike Srbije - naveo je Marijačić.

Naslovnica Hrvatskog tjednika: Zbogom Papi, nije vrijedan ni jedne hrvatske suze


U novom broju koji izlazi u srijedu na naslovnici Hrvatskog tjednika najavljuje se tekst ponovo o papi pod naslovom "Hoće li gospode, u raj i je li se pokajao za sve loše što je nanio katoličanstvu i svijetu".- Samo Hrvatski tjednik objavljuje ekskluzivne insajderske informacije iz pera trojice međunarodnih autora o papi Franji: Bio je arogantan, vulgaran, psovao je, omalovažavao ljude, lukav, bolesno ambiciozan, protežirao klerikalne zlikovce, razbio katoličanstvo dio po dio, lažno liberalan i lažno dobrodušan i, naravno, svrstao se na stranu zla u slučaju Stepinca i agresije na Ukrajinu."

Papa Franjo je stao uz ruskog patrijarha Kirila koji je blagoslovio brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu, navodi Marijačić 

Hrvatski tjednik opet šokira naslovnom stranom o papi: "Hoće li u raj i je li se pokajao"

Ni osmi pokušaj konstituisanja devetog saziva Skupštine Kosova nije uspio, jer kandidatkinja Pokreta Samoopredeljenje Albulena Hadžiju (Haxhiu) ni danas nije dobila potrebnu većinu glasova za izbor na mjesto predsjednice parlamenta, prenosi Anadolija.Hadžiju je danas dobila 54 glasa, tri manje nego u prethodnim pokušajima kada je redovno imala podršku 57 zastupnika, što je četiri manje od potrebnih 61. Troje zastupnika je bilo suzdržano.Protiv njene kandidature bila su 44 zastupnika iz doskorašnjih opozicionih stranaka, koje traže da Samoopredeljenje predloži drugo ime za predsjednika parlamenta, što ta stranka odbija.Sljedeća sjednica zakazana je za četvrtak, u 10 sati.Prema zvaničnim rezultatima izbora održanih 9. februara, od 100 zastupničkih mjesta u Skupštini Kosova, Samoopredjeljenje je osvojilo 48 mandata, PDK 24, Demokratski savez Kosova (LDK) 20, a AAK/NISMA 8. Preostalih 20 mjesta namijenjeno je za manjinske zajednice.Proces formiranja nove vlade na Kosovu može započeti tek nakon izbora predsjednika i potpredsjednika Skupštine. Za izbor nove vlade potrebna je podrška najmanje 61 poslanika u skupštini koja broji 120 mjesta.

Hadžiju je danas dobila 54 glasa, tri manje nego u prethodnim pokušajima kada je redovno imala podršku 57 zastupnika

Neuspješan i osmi pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Beogradski studenti sinoć su okončali dvonedjeljnu blokadu dviju zgrada Radio-televizije Srbije (RTS), nakon što je parlamentarni odbor za kulturu i informisanje usvojio odluku o raspisivanju novog konkursa za članove savjeta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM).Blokada je počela 14. aprila sa zahtjevima za nepristrano izvještavanje javnog servisa o studentskom pokretu, društvenoj i političkoj krizi u zemlji, te za izbor novih članova uprave državnog regulatornog tijela, u okolnostima gdje je većina štampanih medija i televizija s nacionalnim dosegom pod utjecajem ili kontrolom vlasti.Studentski pokret nastao je na talasu protuvladinih protesta izazvanih tragičnom smrću 16 ljudi u urušavanju nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra prošle godine. Od vlasti zahtijevaju krivičnu i političku odgovornost za ovu tragediju, borbu protiv korupcije, slobodno i uređeno društvo, te nezavisno djelovanje institucija.Studenti, uz podršku većeg dijela akademske zajednice i brojnih društvenih grupa, od 22. novembra prošle godine blokiraju više od 60 fakulteta na sva četiri državna univerziteta, dok vlast njihove proteste naziva "obojenom revolucijom".<h2>Policija tukla demonstrante u Novom Sadu</h2>Blokada RTS-a završena je istog dana kada je policija u ponedjeljak ujutro upotrijebila silu protiv studenata i demonstranata u Novom Sadu, pokušavajući da u zgradu Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja uvede dekana koji je namjeravao spriječiti studente u blokadi tog fakulteta.U sukobu s policijom, koja je koristila pendreke i suzavac, jedna studentica, pogođena policijskim štitom u glavu, zadobila je potres mozga.Vlast je optužila studente i demonstrante za nasilje, nazivajući ih fašistima, dok su u nekoliko gradova u ponedjeljak uveče održani protesti zbog sve žešće represije nad studentskim pokretom, kojom se pokušava prekinuti višemjesečna blokada fakulteta.U međuvremenu, srpski studenti nastavljaju svoju međunarodnu akciju kako bi ukazali na krizu u zemlji. Nakon nedavnog višednevnog bicikliranja nazvanog „Tura do Strazbura“, u toku je štafetni ultramaraton do Brisela.<h2>Studenti-maratonci stigli u Grac</h2>Studenti-maratonci krenuli su iz Novog Sada 25. aprila i u prva četiri dana, uz srdačne dočeke u Osijeku, Virovitici i Varaždinu, sinoć su stigli u Grac.Njihov cilj je da do Brisela stignu prije novog zasjedanja Evropskog parlamenta, kako bi dodatno skrenuli pažnju lidera Evropske unije na dešavanja u Srbiji i ciljeve studentskog pokreta u borbi protiv korupcije, za slobodno i uređeno društvo, nezavisno djelovanje institucija i slobodu medija.U Beograd danas poslijepodne stiže evropska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja će odvojeno razgovarati s predsjednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić, novim premijerom Milanom Đurićem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.Za 1. maj u Beogradu je, povodom Međunarodnog praznika rada, najavljen veliki zajednički protest studenata i sindikata.

Za 1. maj u Beogradu je, povodom Međunarodnog praznika rada, najavljen veliki zajednički protest studenata i sindikata

Beogradski studenti prekinuli blokadu RTS-a, najavljuju novi veliki protest

Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je u ponedjeljak da je njegova zemlja spremna za nove oblike saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, te najavio nastavak jačanja partnerstva sa Kinom.Đurićeva izjava uslijedila je nakon sastanka sa Alexanderom Titolom, otpravnikom poslova Ambasade SAD-a u Srbiji, na kojem su razgovarali o pokretanju strateškog dijaloga s ciljem unapređenja dugoročne bilateralne saradnje.Đurić je naglasio spremnost Srbije da intenzivira kontakte sa zvaničnicima aktuelne američke administracije, ističući da će razvoj novih oblika saradnje u oblastima od zajedničkog interesa ostati prioritet nove vlade predvođene premijerom Đurom Macutom.- Naše strateško partnerstvo u oblasti energetike, ozvaničeno sporazumom potpisanim u Vašingtonu prošlog septembra, predstavlja odličan primjer kontinuirane posvećenosti obje strane daljem jačanju odnosa - rekao je Đurić.<h2>Diversifikacija izvora energije</h2>Sporazum, potpisan između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država u septembru 2024. godine, fokusira se na saradnju u diversifikaciji izvora energije, razvoju projekata obnovljivih izvora energije i jačanju energetske sigurnosti Srbije kroz partnerstva s američkim kompanijama.Đurić je istakao da rekordni nivoi razmjene roba i usluga sa SAD, posebno u sektoru ICT usluga, koje su prošle godine činile gotovo dvije trećine ukupnog srbijanskog izvoza usluga u Sjedinjene Države, predstavljaju dodatni podsticaj za nastavak postizanja snažnih rezultata u bilateralnoj ekonomskoj saradnji.Ministar je ponovio zahvalnost Srbije za razumijevanje koje je američka strana pokazala u vezi sa situacijom u Naftnoj industriji Srbije (NIS), pozdravivši nedavnu odluku o odgađanju pune primjene sankcija protiv ove kompanije.Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) uvela je sankcije NIS-u u januaru 2025. godine zbog većinskog vlasništva ruskih kompanija Gazprom Neft i Gazprom. Nakon pregovora, SAD su produžile izuzeće od sankcija za NIS do 27. juna 2025. godine, omogućivši kompaniji da nastavi s radom dok se ne pronađe dugoročno rješenje.<h2>Proširenje saradnje</h2>Istog dana, Đurić se sastao i sa ambasadorom Narodne Republike Kine u Srbiji, Li Mingom.Ambasador Li Ming uručio je Đuriću čestitku kineskog ministra vanjskih poslova Vang Jia povodom reizbora na funkciju ministra vanjskih poslova Srbije.Đurić je zahvalio na čestitkama, ističući da će nastavak izgradnje srpsko-kineskog prijateljstva i produbljivanje saradnje na političkom i ekonomskom planu biti među njegovim prioritetima u novom mandatu.Naglašavajući da odnose Srbije i Kine karakterizira intenzivan politički dijalog, Đurić je rekao da je Srbija odlučna da radi na jačanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva, dodajući da izuzetni odnosi predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika Xi Jinpinga posebno doprinose "čeličnom" prijateljstvu između dvije zemlje i naroda.Đurić je izrazio zahvalnost Kini na principijelnom stavu o pitanju Kosova i Metohije, kao i na dosljednoj podršci očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije, ocijenivši da je takva podrška od izuzetnog značaja i na bilateralnom i na međunarodnom planu.On je također istakao da kineske kompanije značajno doprinose razvoju Srbije, izražavajući posebno zadovoljstvo saradnjom u oblasti drumskog i željezničkog saobraćaja, energetike i investicija.

Ministar vanjskih poslova Marko Đurić razgovarao o strateškom dijalogu sa SAD i primio čestitku kineskog šefa diplomatije

Marko Đurić: Šef srbijanske diplomatije

Sud u Strazburu: Vlasti Srbije trebaju spriječiti upotrebu zvučnog oružja

Vučić najavio dva sastanka sa Trampom do kraja sedmice

Vučić očekuje novu fazu u procesu evropskih integracija Srbije

Vučić: Ne očekujem ništa posebno od posjete Marte Kos

U Skoplju protest porodica poginulih u Kočanima: Traže ostavke odgovornih

Vučić pozdravio učešće Italije na EXPO 2027, pozvao Meloni u posjetu Srbiji

Đurić: Austrija ključni partner u ekonomskom razvoju Srbije i regiona

Novi zakon o grobljima u Hrvatskoj: Uklanjaju se spomenici koji veličaju srpsku agresiju

Crna Gora i Albanija postale članice Inicijative tri mora

Plenković u Varšavi: Hrvatska postaje energetsko čvorište srednje i istočne Evrope

Vučić o jučerašnjim dešavanjima u Novom Sadu: Nisam zadovoljan radom policije

Marta Kos: Pristalica sam demonstranata, studenti od Srbije traže isto ono što traži i Evropska unija

Hrvatski tjednik opet šokira naslovnom stranom o papi: "Hoće li u raj i je li se pokajao"

Neuspješan i osmi pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Beogradski studenti prekinuli blokadu RTS-a, najavljuju novi veliki protest

Srbija signalizira spremnost za nove oblike saradnje sa SAD i najavljuje jačanje partnerstva sa Kinom

Region

Sud u Strazburu: Vlasti Srbije trebaju spriječiti upotrebu zvučnog oružja

Vučić najavio dva sastanka sa Trampom do kraja sedmice

Vučić očekuje novu fazu u procesu evropskih integracija Srbije

Vučić: Ne očekujem ništa posebno od posjete Marte Kos

U Skoplju protest porodica poginulih u Kočanima: Traže ostavke odgovornih

Vučić pozdravio učešće Italije na EXPO 2027, pozvao Meloni u posjetu Srbiji

Đurić: Austrija ključni partner u ekonomskom razvoju Srbije i regiona

Novi zakon o grobljima u Hrvatskoj: Uklanjaju se spomenici koji veličaju srpsku agresiju

Crna Gora i Albanija postale članice Inicijative tri mora

Plenković u Varšavi: Hrvatska postaje energetsko čvorište srednje i istočne Evrope

Vučić o jučerašnjim dešavanjima u Novom Sadu: Nisam zadovoljan radom policije

Marta Kos: Pristalica sam demonstranata, studenti od Srbije traže isto ono što traži i Evropska unija

Hrvatski tjednik opet šokira naslovnom stranom o papi: "Hoće li u raj i je li se pokajao"

Neuspješan i osmi pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Beogradski studenti prekinuli blokadu RTS-a, najavljuju novi veliki protest

Srbija signalizira spremnost za nove oblike saradnje sa SAD i najavljuje jačanje partnerstva sa Kinom