Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) stigao je u Crnu Goru, a na aerodromu ga je dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Aerodromi Crne Gore objavili su snimak susreta.

Na aerodromu ga dočekao Jakov Milatović

Makron stigao u Crnu Goru

Istarska policija je u 11.25 sati dobila dojavu o padu aviona manjih dimenzija na području Medulina.&nbsp;- Dana 04.06. u 11.18 sati zaprimljena je dojava o padu manjeg zrakoplova na području Campanož (nedaleko aerodroma Medulin). Dojava je potvrđena, sve hitne sluzbe (policija, hitna pomoć i vatrogasci) su na terenu i poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti - objavila je policija, piše <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/srusio-se-mali-avion-kod-medulina-nesluzbeno-cetvero-je-mrtvih/2799170.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">Index.hr</a>.Više osoba je poginulo u padu aviona, potvrdila je istarska policija, a prema neslužbenim informacijama riječ je o četvero poginulih, dok se za dvije osobe još traga.- Trenutno su na terenu sve službe, od Hitne medicinske pomoći i vatrogasaca do policije koje poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti - istaknuo je policijski službenik za odnose s javnošću Alen Pačić, potvrdivši kako je u nesreći smrtno stradalo nekoliko osoba.Avion je pao na području Campanoža, nenaseljenom području na administrativnoj granici između Grada Pule i Općine Medulin.

Prema neslužbenim informacijama riječ je o četvero poginulih, dok se za dvije osobe još traga

Srušio se mali avion: Poginulo više osoba

Saborski zastupnik i predsjednik političke partije Most Nikola Grmoja komentarisao je sinoćnji nastup delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Harisa Zahiragića u emisiji "Otvoreno" Hrvatske radiotelevizije (HRT).Grmoja je oslovljavajući Zahiragića "bošnjačkim političarom" optužio da laže i prijeti napisavši: "nikada nećete imati unitarnu državu. To vam treba biti jasno".- Ili će Hrvati biti ravnopravni u svojoj Bosni i Hercegovini ili te države nažalost neće biti, i to ne zbog volje Hrvata, nego zbog vaše sulude i destruktivne politike - dodao je Grmoja.

U emisiji Otvoreno koja se emituje na Hrvatskoj radioteleviziji sinoć je održana diskusija o deklaraciji Domovinskog pokreta, u kojoj se poziva na uspostavu nove federalne jedinice u Bosni i Hercegovini, odnosno "trećeg entiteta".Gostovali su glavni sekretar DP-a i državni sekretar u Ministarstvu demografije i useljeništva Hrvatske Mladen Barać, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova iz HDZ-a Frano Matušić, zastupnik u Hrvatskom saboru Nino Raspudić i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić.- Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano '90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem - rekao je Zahiragić

Ili će Hrvati biti ravnopravni u svojoj Bosni i Hercegovini ili te države nažalost neće biti

Grmoja: "Bošnjačkom političaru Zahiragiću poručujem da nikada nećete imati unitarnu državu"

Oko 30 državljana Crne Gore zadržano je sinoć na beogradskom aerodromu nakon što su, sat vremena poslije ponoći, izašli iz aviona koji je iz Podgorice stigao nakon višesatnog kašnjenja.Prema informacijama koje su "Vijestima" prenijeli urednik portala "Vijesti" Dušan Cicmil i njegov pravni zastupnik, advokat Miroje Jovanović, putnicima – isključivo muškarcima s crnogorskim dokumentima – oduzimani su pasoši te su odvođeni u posebnu prostoriju bez ikakvog objašnjenja zbog čega im je ograničeno kretanje.Kako saznaje ovaj list, ukupno 28 putnika prebačeno je u posebnu prostoriju, gdje se već nalazilo nekoliko državljana Crne Gore koji su u Beograd doputovali iz Barselone.Putnici su potom prozivani u grupama od po pet osoba i premještani u drugu prostoriju, navodno radi dodatnih provjera.Gotovo u isto vrijeme kada je redakcija kontaktirala Cicmila, koji je potvrdio informacije o izdvajanjima putnika na dodatnu kontrolu, jedna od putnica obavijestila je novinarku da se na letu nalazio i advokat Miroje Jovanović.&nbsp;Novinar "Vijesti" ga je potom pozvao da pruži pravnu pomoć.- Nešto oko dva sata poslije ponoći pozvao me novinar 'Vijesti' Dušan Cicmil i obavijestio da je i on izdvojen na dodatnu kontrolu, ali da mu nije rečeno zbog čega. Zamolio sam ga da najavi dolazak advokata, ali mu je saopćeno da ne mogu proći u dio za graničnu kontrolu. Vratio sam se do tog dijela, pokazao policajcu advokatsku legitimaciju i zatražio da razgovaram sa svojim klijentom. Kada mi je rečeno da ne mogu proći, tražio sam da pozovu šefa smjene, a zatim sam kontaktirao dežurnog tužioca kako bi mi objasnili zbog čega ograničavaju kretanje mom klijentu i drugim putnicima. Bez ikakvog objašnjenja, nakon desetak minuta putnici su počeli izlaziti - rekao je Jovanović.Advokat je naglasio da je i prije nego što ga je Cicmil pozvao, prolazeći kroz gejt, pitao policajce zašto izdvajaju samo muškarce s crnogorskim dokumentima te da mu je rečeno kako imaju određenu "dojavu".- Poenta je dokazana time što su ih odmah pustili. Da je dojava bila relevantna, imali su šest sati, koliko je let kasnio, da provjere svakoga sa spiska putnika. Očito su pokušali napraviti istu priču kao u Tivtu - kazao je Jovanović.Cicmil je sinoć za "Vijesti" rekao da su mu crnogorski državljani, koji su u Beograd stigli iz Barselone, kazali kako je njihov let prvobitno bio planiran za Podgoricu, ali da je preusmjeren najprije na aerodrom u Prištini, gdje nisu mogli sletjeti, zbog čega su na kraju završili u srbijanskoj prijestonici.

Putnici su potom prozivani u grupama od po pet osoba i premještani u drugu prostoriju, navodno radi dodatnih provjera

Na beogradskom aerodromu zadržani putnici sa pasošima Crne Gore: Njih 28 odvedeno u posebne prostorije

Na zgradi aerodroma u Tivtu jutros su uočena polomljena stakla, prenose mediji.Do incidenta je došlo nakon što su crnogorske sigurnosne&nbsp; službe jučer deportovale 87 državljana Srbije koji su u Tivat doputovali čarter letom kao dio neformalne pratnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.Podsjećamo u Tivtu se danas i sutra održava Samit EU – Zapadni Balkan, na kojem učestvuju predsjednici država i vlada Evropske unije i zemalja regiona.

Do incidenta je došlo nakon što su crnogorske sigurnosne  službe jučer deportovale 87 državljana Srbije

Polomljena stakla na aerodromskoj zgradi u Tivtu

Incident u Tivtu: Oštećena zgrada aerodroma nakon deportacije državljana Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će učestvovati na samitu EU – Zapadni Balkan u Tivtu, uprkos upozorenju Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) da je njegova sigurnost u Crnoj Gori ugrožena.Nakon sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Koštom (Costom), Vučić je poručio da će otputovati u Crnu Goru jer smatra da je važno da tamo predstavlja Srbiju, te je najavio da će u Tivtu iznijeti sve što ima da kaže.<h2>Predstavljanje Srbije</h2>- Što se tiče sigurnosno-informativne agencije, dobio sam pismeno, pročitao sam ga, naravno o tome nisam razgovarao s gospodinom Koštom. Idem u Crnu Goru i veoma je važno da predstavljam Srbiju, tako da je sve normalno - rekao je Vučić., rekao je Vučić.Otkrio je o čemu će govoriti u Crnoj Gori.- Idem dole da u lice kažem sve što imam oko raznih tih igara gdje je Srbija predstavljena kao mala Rusija, a oni kao baltičke zemlje otprilike, uvijek ugroženi od nas i tako dalje. Dakle, o tome ću da govorim, ali u Crnoj Gori. Znate, pošto se ja ne plašim da govorim istinu, i o tome ću dole da govorim - rekao je Vučić.Podsjećamo, BIA je saopštila u srijedu, 3. juna, da je zvanično savjetovala predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da ne putuje u Crnu Goru "jer je ustanovljeno postojanje visokog bezbednosnog rizika".U saopštenju objavljenom na sajtu BIA-e se navodi da se prema operativnim saznanjima te agencije vođa kavačkog klana Radoje Zvicer nalazi u Crnoj Gori.<h2>Suprotno profesiji</h2>Dodaje se da sigurnosna procjena koja je više puta tražena od službe domaćina skupa u Crnoj Gori nije dostavljena BIA-i, "suprotno svim pravilima profesije i odgovornog odnosa".- Iz razloga od najviše važnosti za poslove povjerene sigurnosno-informativnoj agenciji saopštavamo da je neophodno da se oglasimo da je zbog neprijateljskog djelovanja stranih službi i kriminalnih klanova u Crnoj Gori, od strane sigurnosno - informativne agencije zvanično savjetovano Predsjedniku Republike Srbije da ne putuje u Crnu Goru jer je ustanovljeno postojanje visokog sigurnosnog rizika - navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug.Planirano je da Vučić prisustvuje Samitu EU - Zapadni Balkan koji se održava u Tivtu 4. i 5. juna.

Idem dole da u lice kažem sve što imam oko raznih tih igara gdje je Srbija predstavljena kao mala Rusija

Vučić ide u Crnu Goru uprkos upozorenju BIA-e: "Reći ću sve što imam"

Predsjednik Francuske Emanuel Makron dolazi danas u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.Riječ je o prvoj zvaničnoj posjeti jednog predsjednika Francuske našoj zemlji, piše <a href="https://www.antenam.net/clanak/makron-danas-u-crnoj-gori">Antena M</a>.Milatović će predsjedniku Francuske uručiti Orden Crne Gore, najviše državno odlikovanje. Makron dolazi dan uoči Samita EU–Zapadni Balkan u Tivtu, najvećeg diplomatskog događaja u našoj zemlji, koji će okupiti evropske i regionalne lidere.Odluka o dodjeli Ordena predstavlja izraz najvišeg državnog poštovanja prema predsjedniku Makronu za njegov lični doprinos jačanju odnosa Crne Gore i Francuske, podršku evropskoj perspektivi Crne Gore, kao i posvećenost vrijednostima slobode, demokratije i evropskog jedinstva, navodi se u saopštenju kabineta predsjednika.Iz Milatovićevog Kabineta kažu da je predsjednik Makron prvi lider jedne od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a koji dolazi u posjetu Crnoj Gori.Njegova posjeta, na poziv predsjednika Milatovića, dolazi u trenutku kada je Crna Gora domaćin Samita Evropska unija i Zapadni Balkan, najvećeg diplomatskog događaja u savremenoj Crnoj Gori.Predsjednik Francuske Emanuel Makron uručit će danas na Cetinju Jakovu Milatoviću Veliki krst Legije časti, najviše odlikovanje Francuske Republike.Ovaj čin prevazilazi okvire državnog protokola i predstavlja snažnu poruku poštovanja prema predsjedniku Milatoviću i Crnoj Gori, njenom evropskom opredjeljenju i mjestu koje danas zauzima među evropskim partnerima.Legija časti, koju je ustanovio Napoleon Bonaparta, najviše je francusko nacionalno odlikovanje i jedno od najuglednijih priznanja u svijetu. Njeni nosioci kroz historiju bili su istaknuti državnici, vojskovođe, naučnici, umjetnici i ličnosti koje su obilježile svoje epohe.Veliki krst Legije časti, kao njen najviši stepen, dodjeljuje se za izuzetne zasluge i doprinos jačanju međunarodnih odnosa i vrijednosti koje povezuju narode.Neki od najpoznatijih državnika koji su nosioci ovog najvišeg francuskog odlikovanja su kralj Čarls III, Angela Merkel i Josip Broz Tito.

Dolazi dan uoči Samita EU–Zapadni Balkan u Tivtu

Makron danas dolazi u Crnu Goru: Uručit će Milatoviću Veliki krst Legije časti

Stariji vodnik Milovan Jovanović, pripadnik Vojske Srbije, koji je bio angažovan u sastavu mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu, preminuo je jutros od posljedica ranjavanja nakon pada projektila na bazu UN-a u kojoj su smještene međunarodne mirovne snage, uključujući i dio srbijanskog kontingenta, saopćilo je Ministarstvo odbrane Srbije.- Starijem vodniku Jovanoviću je nakon ranjavanja pružena hitna medicinska pomoć u bolnici unutar baze, a potom je helikopterom transportovan do univerzitetskog medicinskog centra u Bejrut, gdje je preminuo oko 4 sata po lokalnom vremenu - navedeno je u saopćenju.U napadu su povrijeđena još dva pripadnika međunarodnih snaga, jedan iz oružanih snaga El Salvadora i jedan iz oružanih snaga Španije.Milovan Jovanović rođen je 6. juna 1989. godine u Kraljevu. Iza njega su ostali supruga i dvoje maloljetne djece.U službi Vojska Srbije bio je od 10. decembra 2011. godine, dok je u mirovnoj misiji u Libanu angažovan od januara ove godine.

Preminuo je jutros od posljedica ranjavanja nakon pada projektila na bazu UN-a

Pripadnik Vojske Srbije koji je bio angažovan u sastavu mirovnih snaga UN-a, poginuo u Libanu

Dvadesetsedmogodišnji muškarac, koji je prošle sedmice izazvao incident u Novom Zagrebu skačući po vozilima na prometnoj raskrsnici, nakon otpusta iz psihijatrijske ustanove završio je u pritvoru, saopćila je zagrebačka policija.Protiv državljanina Rumunije podnesena je krivična prijava zbog sumnje da je oštetio imovinu četvero građana.<h2>Uznemiravao prolaznike</h2>Incident se dogodio 26. maja na raskrsnici Avenije Većeslava Holjevca i Ulice Damira Tomljanovića, gdje je muškarac, prema navodima policije, hodao i skakao po automobilima te uznemiravao prolaznike vičući na ulici.- Sumnja se da je muškarac počinio navedeno kazneno djelo na način da je u utorak, 26. svibnja, oko 12.20 sati, na raskrižju Avenije Većeslava Holjevca i Ulice Damira Tomljanovića Gavrana, na četiri osobna automobila, i to: osobnom automobilu marke Kia u vlasništvu 47-godišnjaka, osobnom automobilu marke BMW u vlasništvu 36-godišnjaka, osobnom automobilu marke Audi u vlasništvu 28-godišnjaka te osobnom automobilu marke Volkswagen u vlasništvu 31-godišnjaka, skočio te je po haubi, vjetrobranskom staklu i poklopcu motora skakao, čime je napravio oštećenja u vidu udubljenja - stoji u saopćenju zagrebačke policije.<h2>Zadržali ga građani</h2>Rastrojenog mladića zadržao je 67-godišnjak i drugi građani koji su se ondje našli.- Policijski službenici, po dolasku na navedenu adresu, zatekli su 67-godišnjaka i druge građane koji su tjelesnom snagom, u cilju sprječavanja bijega, zadržavali uznemirenog muškarca koji se otimao i pružao otpor. S obzirom na navedeno te činjenicu da se ujedno pokušao samoozlijediti, policijski su službenici prema njemu uporabili sredstva prisile – tjelesnu snagu i sredstva za vezivanje - stoji u obavijesti zagrebačke policije.

Ovom 27-godišnjaku je već na mjestu događaja pružena liječnička pomoć, gdje je utvrđeno da je lakše povrijeđen, a nakon toga je prevezen u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu u kojoj je zadržan, a potom uhapšen i priveden na kriminalističko istraživanje.&nbsp;Po završetku postupka predan je u pritvor, a posebni izvještaj dostavljen je Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu.

Protiv državljanina Rumunije podnesena je krivična prijava zbog sumnje da je oštetio imovinu četvero građana

Muškarac koji je izazvao haos i skakao po automobilima, nakon psihijatrije završio u pritvoru

Protesti u Albaniji protiv izgradnje luksuznog odmarališta, projekta koji podržava Džared Kušner (Jared Kushner), zet Donalda Trampa, sve su masovniji nakon što su protivnici odbili ponudu premijera Edija Rame za razgovor o rješenjima.&nbsp;Organizacije za zaštitu prirode tvrde da su radovi već započeli u zaštićenom obalnom području, dok premijer ustraje na tome da će projekt donijeti nova radna mjesta i prijeko potrebne investicije.Hiljade ljudi izašle su jučer, treći dan zaredom, na ulice Tirane, a neki od njih mahali su gumenim plamencima, aludirajući na strah od ekološke štete uslijed sve glasnijih poziva na zaustavljanje projekta.&nbsp;Protesti su najavljeni i na jugu zemlje, gdje su nedavno započeli pripremni radovi na kompleksu vrijednom 1.6 milijardi dolara, i to na području koje se dugo smatralo jednim od ekološki najosjetljivijih na Mediteranu.

<blockquote class="twitter-tweet">Albanians have taken to the streets of Tirana to protest a plan linked to President Trump’s son-in-law, Jared Kushner, to build a luxury resort in protected wetlands on the Albanian coast. Yet Albania’s PM tells me “there is no project,” dismissing the story as fake news. <a href="https://t.co/4mMTWLJAHP">pic.twitter.com/4mMTWLJAHP</a>&mdash; Isa Soares (@IsaCNN) <a href="https://x.com/IsaCNN/status/2062290730869997772?ref_src=twsrc%5Etfw">June 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Cijeli je proces od početka do kraja bio potpuno netransparentan. Nije bilo nikakve javne rasprave ni uvida u dokumentaciju o dozvolama. Zato sada poručujemo: ako uklone buldožere, sruše ogradu i vrate stanište u prvobitno stanje, tek tada možemo razgovarati - izjavio je Aleksandr Trajce, izvršni direktor vodeće albanske organizacije za zaštitu prirode, PPNEA.Premijer Edi Rama, koji brani projekt kao prekretnicu na putu te male balkanske zemlje do luksuzne turističke destinacije, predložio je u utorak sastanak s demonstrantima kako bi se riješio spor. Međutim, ostao je čvrst u svom stavu, poručivši: "Dok sam ja ovdje, nema apsolutno nikakve šanse da se investicija zaustavi."

<blockquote class="twitter-tweet">A planned luxury resort in Albania linked to Jared Kushner, US President Donald Trump’s son-in-law, is under an anti-corruption investigation over changes to protected coastal land, amid growing protests. Al Jazeera&#39;s Cara Legg reports. <a href="https://t.co/avKuUbK7zs">pic.twitter.com/avKuUbK7zs</a>&mdash; Al Jazeera English (@AJEnglish) <a href="https://x.com/AJEnglish/status/2062402717914476955?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sumnje u zakonitostKao najstarija albanska ekološka udruga, PPNEA je upozorila javnost da je regija jedinstvene bioraznolikosti i kulturne baštine u opasnosti od uništenja. Početkom godine, Ivanka Tramp nenajavljeno je posjetila zemlju s timom arhitekata, obilazeći lokaciju predviđenu za gradnju od strane investicijske tvrtke njezina supruga, Affinity Partners.Odmaralište bi se trebalo prostirati na području koje obuhvaća nenaseljeni otok Sazan, jedini albanski otok, ali i močvare te obalna staništa unutar morskog nacionalnog parka koji ga okružuje. Prema podacima organizacije BirdLife International, te su vode jedno od posljednjih utočišta sredozemne medvjedice, a područje je i dom za više od 200 vrsta ptica, od kojih su mnoge ugrožene, uključujući plamence i dalmatinske pelikane.Veliki dijelovi zaštićenog obalnog krajolika sjeverno od sela Zvërnec, između lagune Narta i mora, također su predviđeni za gradnju.&nbsp;- Nikad nismo svjedočili nečemu ovakvom u zaštićenim područjima Albanije. Ovo nije samo potez bez presedana, ovo je potpuni slom vladavine prava. Bez ikakvog obzira prema društvu, bez ekoloških procjena, bez ugovornih dozvola - samo su stigli buldožeri - rekao je Trajce.

<blockquote class="twitter-tweet">Jared Kushner and Ivanka Trump saw this untouched wilderness in Albania and decided to build an enormous luxury resort there. Albanians are fighting to shut them down. <a href="https://t.co/zOc97njRt7">pic.twitter.com/zOc97njRt7</a>&mdash; AJ+ (@ajplus) <a href="https://x.com/ajplus/status/2061946264716222585?ref_src=twsrc%5Etfw">June 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Istraga tužiteljstva</h2>Uzbuna je, kaže, prerasla u otvoreni bijes javnosti kada su radnici počeli postavljati ogradu s betonskim postoljem i bodljikavom žicom oko lokacije blizu Zvërneca, angažirali privatnu zaštitarsku tvrtku, a teški strojevi počeli uništavati drevne dine i šume mediteranskog bora kako bi probili pristupne ceste.- Tada su se mještani zaista razbjesnili. Ljudi koji ondje posjeduju ili obrađuju zemlju odjednom joj više nisu mogli prići. Stvar je prerasla ekološko pitanje. Sada je to pitanje svih građana. Puno je šire od toga - istaknuo je Trajce.&nbsp;Ove sedmice, albansko posebno tužiteljstvo za borbu protiv korupcije, SPAK, objavilo je da je pokrenulo istragu o kontroverznim zakonskim izmjenama usvojenim 2024. godine, a koje se odnose na zaštićena područja.

<blockquote class="twitter-tweet">🇦🇱 Update: Protests escalated in the Zvernec area. According to protesters, private security personnel &quot;kidnapped&quot; a protester and used pepper spray against protesters and Albanian police. The protest was attended by the leader of Albania&#39;s left-wing Bashke party. <a href="https://t.co/akrM39ghpK">https://t.co/akrM39ghpK</a> <a href="https://t.co/kwJZ3hrthw">pic.twitter.com/kwJZ3hrthw</a>&mdash; kos_data (@kos_data) <a href="https://x.com/kos_data/status/2060782172647149811?ref_src=twsrc%5Etfw">May 30, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Stajališta investitora i vlade</h2>Investitori tvrde da će projekt razvijati odgovorno.&nbsp;- Naš fokus ostaje na odgovornom upravljanju, poboljšanju okoliša, otvaranju radnih mjesta i stvaranju dugoročne vrijednosti za lokalne zajednice. Poštujemo javne i institucionalne procese koji su u toku - rekao je Ašer Abehsera, predsjednik tvrtke Sazan Real Estate Development LLC, koja razvija planove u partnerstvu s Kušnerovom tvrtkom.Rama, koji je prošle godine osvojio četvrti mandat obećavajući ulazak Albanije u EU do 2030. i koji nastoji privući investicije u zemlju koja je i dalje među najsiromašnijima u Evropi, također negira da će projekt ugroziti netaknutu obalu.On je 1. juna u albanskom parlamentu izjavio da su pregovori još u toku i da konačni prijedlog tek treba biti dogovoren. U izjavi od srijede poručio je kako je "vrlo važno da ostanemo gostoljubivi i pošteni te da ni pod kojim uvjetima ne dobijemo stigmu zemlje u kojoj se investitori susreću s neprijateljstvom".

<blockquote class="twitter-tweet">IMPORTANT: 🇦🇱 While it is true that organized crime, drug traffickers, and corrupt state officials are literally looting <a href="https://x.com/hashtag/Albania?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Albania</a>&#39;s resources, especially public land in the south, the entire Russian, Iranian and Muslim Brotherhood network of influence in the country has moved to…&mdash; Juxhin Çela 🇪🇺🇺🇦 (@JuxhinCelaEU) <a href="https://x.com/JuxhinCelaEU/status/2061097843675254831?ref_src=twsrc%5Etfw">May 31, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Širi kontekst</h2>U ranijem intervjuu za Guardian, prije nego što je projekt prvotno odobren, Rama je otkrio da Kushnerovo zanimanje za Albaniju datira godinama unatrag, "još iz vremena kad Tramp nije bio ni blizu tome da postane američki predsjednik, a činilo se da je bliži zatvoru nego Bijeloj kući".&nbsp;- To nije imalo veze s Trampom, nego s Džaredom kao američkim investitorom koji ima veliki projekt - rekao je tada Rama.Nakon gotovo 50 godina izolacije pod željeznom vlašću režima koji je zabranjivao putovanja, Albanija je postala sve popularnija destinacija, privlačna posjetiteljima svojom prirodnom ljepotom i pristupačnošću. Za pristaše, Ramina inicijativa za privlačenje vrhunskih investitora nužna je ako zemlja želi izbjeći zamke masovnog turizma. No za protivnike, ova je kontroverza samo dolila ulje na vatru rastućeg nezadovoljstva vladom.- Bijes nije toliko usmjeren na Kušnera ili Ivanku Tramp, koliko na vladu i način na koji je vodila cijeli proces - zaključio je Trajce. Tvrtka Affinity Partners zamoljena je za komentar.

Strahuju od ekološke štete

Video / Hiljade ljudi na protestima u Albaniji: Projekat Trampovog zeta digao zemlju na noge

Službenici Uprave policije – Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Sektora za borbu protiv kriminala, u saradnji sa osnovnim državnim tužilaštvima u Ulcinju i Podgorici, preduzimajući intenzivne i kontinuirane aktivnosti na otkrivanju, rasvjetljavanju i dokazivanju krivičnog djela zelenaštvo, identifikovali su i lišili slobode tri lica osumnjičena za izvršenje krivičnih djela zelenaštvo i ugrožavanje sigurnosti, izvršena na štetu više lica.Lišena su slobode tri lica iz Podgorice: P.K. (33) i G.V. (47) zbog sumnje da su izvršili krivična djela zelenaštvo i ugrožavanje sigurnosti, te D.I. (58) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zelenaštvo.Naime, službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj postupali su po prijavi oštećenog lica zbog sumnje na izvršeno krivično djelo zelenaštvo, kojim su, kako se sumnja, osumnjičena lica pribavila protivpravnu imovinsku korist na štetu oštećenog u iznosu od skoro 2.000.000 eura na ime navodnog duga – zelenaške kamate, te su u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Ulcinju preduzeli sve potrebne mjere i radnje i prikupili obavještenja od više lica. <h2>Dodatno zaduživanje</h2>Daljim postupanjem službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u koordinaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, prikupljena su dodatna obavještenja i dokazi, koji su rezultirali lišenjem slobode lica D.I. te podnošenjem krivične prijave protiv navedenih lica zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zelenaštvo u saizvršilaštvu.Osumnjičeni su oštećenom, kako se sumnja pozajmili 20.000 eura uz ugovorenu zelenašku kamatu, nakon čega su ga kroz sistem sportskog klađenja dodatno zaduživali i primoravali da im isplaćuje značajne i višestruke novčane iznose tzv. „penale“, te su mu do kraja maja 2026. godine obračunali dug od oko 500.000 eura, uz prijetnje kojima su pokušali izvršiti naplatu i od njegove porodice.Oštećeni je, u međuvremenu, jednom od osumnjičenih, pod pritiskom, prenio u vlasništvo stan vrijednosti oko 400.000 eura, te prodao više nekretnina u Podgorici ukupne vrijednosti oko 300.000 eura ispod tržišne cijene i isplatio oko 150.000 eura na ime navodnog duga. Lica G.V. i P.K. su prethodno lišena slobode od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, a njima se na teret stavlja i krivično djelo ugrožavanje sigurnosti izvršeno na štetu roditelja oštećenog lica. Sumnja se da su ova lica prije nekoliko dana, uz upotrebu hladnog oružja, uputila prijetnje po život i tijelo roditeljima oštećenog lica u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Ulcinju.<h2>Oduzeto vozilo</h2>Od osumnjičenih je privremeno oduzeto vozilo visoke klase – marke Mercedes G, radi daljih vještačenja i provjera.Licima P.K, G.V. i D.I. je od strane sudije za istragu određen pritvor, te su isti sprovedeni u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.Službenici Uprave policije će, u koordinaciji sa državnim tužilaštvom, nastaviti aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju ovog složenog oblika kriminaliteta, kao i na procesuiranju svih lica uključenih u izvršenje krivičnih djela, te pozivaju oštećene građane da prijave ovakve i slične slučajeve nadležnim organima, saopćeno je jutros iz Uprave policije Crne Gore.

Od osumnjičenih je privremeno oduzeto vozilo visoke klase – marke Mercedes G, radi daljih vještačenja i provjera

Velika akcija policije: Troje uhapšeno zbog zelenaštva i prijetnji, od oštećenog iznudili skoro dva miliona eura

Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je kao "bijednu" retoriku prema kojoj bi pravo glasa u Hrvatskoj trebali imati samo oni koji u toj zemlji plaćaju porez, odgovarajući na kritike u vezi s mogućim povećanjem broja zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru.Govoreći o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, a posebno o onima porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Plenković je naglasio njihov značaj i doprinos hrvatskoj ekonomiji kroz doznake i život u Hrvatskoj.- Ta bijedna retorika da trebaju glasati oni koji plaćaju poreze... a što Hrvati izvan Hrvatske ne pridonose hrvatskoj ekonomiji? Ne šalju možda doznake u Hrvatsku? Zar Hrvati iz BiH, naša braća, nisu bitni, ima ih više od milion koji žive u Hrvatskoj, a porijeklom su iz BiH - rekao je Plenković novinarima u Sisku.<h2>Odbacivanje tvrdnji</h2>Poručio je i da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) može ostvariti pobjedu na narednim izborima i bez povećanja broja zastupnika dijaspore, odbacujući tvrdnje opozicije da vladajući žele osigurati dodatne mandate izvan Hrvatske radi političke koristi.- Pobijedili bismo i bez povećanja broja zastupnika Hrvata izvan Hrvatske, kao i posljednja tri puta. Pobijedit ćemo i opet, to uopće nije tema - kazao je.Plenković je istakao da vladajuća koalicija neće ni pokušavati mijenjati Ustav jer za takav potez nema potrebnu dvotrećinsku većinu.

Plenković: Za promjenu izbornoga sistema u BiH potreban je konsenzus

- Nećemo ni pokušavati jer nemamo s kim pokušavati - rekao je predsjednik HDZ-a.<h2>Odlučivanje onih koji žive u Hrvatskoj&nbsp;</h2>Prijedlog o povećanju broja zastupnika dijaspore ranije je kritikovao i Ured predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, iz kojeg su poručili da "o životu, zakonima i vlasti u Hrvatskoj trebaju odlučivati građani koji žive u Hrvatskoj".Premijer smatra da je sadašnje ograničenje broja zastupnika dijaspore rezultat političkog dogovora iz 2010. godine, kada je Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) podršku ustavnim promjenama vezanim za pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji uslovila smanjenjem broja mandata dijaspore.

Plenković potvrdio podršku HDZ-ovoj kandidatkinji Filipović

Prema važećem modelu, birači u 11. izbornoj jedinici biraju tri zastupnika, dok je raniji sistem omogućavao da broj mandata zavisi od izlaznosti te da dostigne i 12 zastupničkih mjesta.

Ta bijedna retorika da trebaju glasati oni koji plaćaju poreze... a što Hrvati izvan Hrvatske ne pridonose hrvatskoj ekonomiji, poručio je Plenković

Plenković o glasanju dijaspore: Zar naša braća iz BiH nisu bitna, ima ih više od milion u Hrvatskoj

Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) saopćila je da je iz sigurnosnih razloga savjetovala predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da ne putuje u Crnu Goru, uz obrazloženje da postoje saznanja o povećanom bezbjednosnom riziku.U saopćenju BIA navodi se da se u Crnoj Gori, prema operativnim informacijama, nalazi Radoje Zvicer, za kojeg tvrde da je vođa takozvanog kavačkog klana, što je, kako ističu, jedan od razloga za upućenu preporuku.- Zbog neprijateljskog djelovanja stranih službi i kriminalnih klanova u Crnoj Gori, Bezbjednosno-informativna agencija je zvanično savjetovala predsjedniku Republike Srbije da ne putuje u Crnu Goru, jer je utvrđeno postojanje visokog bezbjednosnog rizika - navodi se u saopćenju.Iz BIA-e su dodali i da, kako tvrde, bezbjednosna procjena koja je više puta tražena od nadležnih službi u Crnoj Gori nije dostavljena.

Iz BIA-e su dodali i da, kako tvrde, bezbjednosna procjena koja je više puta tražena od nadležnih službi u Crnoj Gori nije dostavljena

BIA: Vučiću savjetovano da ne putuje u Crnu Goru zbog bezbjednosnih rizika

Iz više dobro obaviještenih izvora Antena M saznaje da su francuske obavještajne i bezbjednosne službe obavijestile svoje partnere u Crnoj Gori o dolasku grupe osoba iz kriminalnog miljea, koje se uglavnom povezuju sa Srpskom naprednom strankom, a koje su u Tivat stigle čarter letom.Prema navodima istih izvora, francuska kompanija VINCI, koja upravlja Aerodromom “Nikola Tesla” u Beogradu, prva je došla do informacija o spornom čarter letu. Putem oficira za vezu te informacije su proslijeđene francuskoj obavještajnoj službi DGSE (Generalna direkcija za vanjsku sigurnost), koja je potom alarmirala crnogorske nadležne organe.Na samit u Tivtu, podsjetimo, dolazi i predsjednik Francuske Emanuel Makron, tako da je pojačana budnost francuskih službi logična posljedica.Iz Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore saopćeno je da su “u okviru opsežnih, kontinuiranih i pojačanih aktivnosti povodom održavanja Samita EU – Zapadni Balkan na graničnom prelazu Aerodrom Tivat sprovedene pojačane granične i bezbjednosne kontrole, pri čemu je izdvojen i stavljen pod kontrolu čarter let na relaciji Beograd–Tivat, kojim je u Crnu Goru doputovalo 87 državljana Republike Srbije”.Također je navedeno da su bezbjednosne službe, u okviru zaštite stabilnog sigurnosnog ambijenta, ranije identifikovale osobe od bezbjednosnog interesa te im, u skladu sa zakonom i procjenom rizika, onemogućile ulazak u zemlju uz izdavanje rješenja o zabrani boravka.

Francuske obavještajne i bezbjednosne službe obavijestile svoje partnere u Crnoj Gori o dolasku grupe osoba iz kriminalnog miljea

Francuzi obavijestili Podgoricu o čarteru sa sumnjivim osobama?

Sa graničnih prelaza Gostun i Dračenovac večeras su, prema nezvaničnim informacijama, vraćeni punoljetni državljani Crne Gore koje je srbijanska granična policija zaustavila prilikom ulaska u tu zemlju, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/srbija-vratila-crnogorske-drzavljane-sa-prelaza-gostun-i-dracenovac-bez-zvanicnog-objasnjenja">Antena M</a>.Putnicima nije precizno obrazložen pravni osnov za ovu mjeru, već im je saopćeno da se radi o privremenoj odluci koja bi trebala biti kratkog trajanja.Nezvanično se navodi da bi ovakav potez mogao biti povezan s recipročnim mjerama, nakon što je danas sa Aerodroma Tivat vraćeno 87 državljana Srbije koji su, prema ranijim informacijama, označeni kao bezbjednosno interesantne osobe.Prema istim informacijama, ova mjera je na pojedinim graničnim prelazima trajala oko dva sata, dok u ovom trenutku nije poznato da li je i dalje na snazi.Za sada nema zvaničnog saopćenja nadležnih institucija Srbije o razlozima ovakvog postupanja, niti potvrde iz Uprave policije Crne Gore o navodima da su crnogorski državljani vraćani sa granice.

Putnicima nije precizno obrazložen pravni osnov za ovu mjeru, već im je saopćeno da se radi o privremenoj odluci koja bi trebala biti kratkog trajanja

Srbija vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako se na sastanku koalicije razgovaralo o inicijativi DP-a da se u BiH za Hrvate osnuje posebna izborna jedinica te da se radi o naporu za političkom vidljivosti, no za promjenu izbornoga sistema i Ustava potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u BiH.- Hrvatske političke stranke i hrvatski narod to, nažalost, ne mogu napraviti sami - rekao je Plenković u izjavi novinarima u Sisku dodavši kako su čuli njihove stavove i sugerirali da se inicijative koje imaju neke vanjskopolitičke reperkusije signaliziraju ranije, prenosi Hina.Plenković je u srijedu sudjelovao na svečanosti dodjele ključeva korisnicima novoizgrađene zamjenske poslovno-stambene zgrade u Sisku te na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu obilježavanja Dana Grada Siska.

Makron stigao u Crnu Goru

Srušio se mali avion: Poginulo više osoba

Grmoja: "Bošnjačkom političaru Zahiragiću poručujem da nikada nećete imati unitarnu državu"

Na beogradskom aerodromu zadržani putnici sa pasošima Crne Gore: Njih 28 odvedeno u posebne prostorije

Incident u Tivtu: Oštećena zgrada aerodroma nakon deportacije državljana Srbije

Vučić ide u Crnu Goru uprkos upozorenju BIA-e: "Reći ću sve što imam"

Makron danas dolazi u Crnu Goru: Uručit će Milatoviću Veliki krst Legije časti

Pripadnik Vojske Srbije koji je bio angažovan u sastavu mirovnih snaga UN-a, poginuo u Libanu

Muškarac koji je izazvao haos i skakao po automobilima, nakon psihijatrije završio u pritvoru

Video / Hiljade ljudi na protestima u Albaniji: Projekat Trampovog zeta digao zemlju na noge

Velika akcija policije: Troje uhapšeno zbog zelenaštva i prijetnji, od oštećenog iznudili skoro dva miliona eura

Plenković o glasanju dijaspore: Zar naša braća iz BiH nisu bitna, ima ih više od milion u Hrvatskoj

BIA: Vučiću savjetovano da ne putuje u Crnu Goru zbog bezbjednosnih rizika

Francuzi obavijestili Podgoricu o čarteru sa sumnjivim osobama?

Srbija vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac

Plenković: Za promjenu izbornoga sistema u BiH potreban je konsenzus

Region

Makron stigao u Crnu Goru

Srušio se mali avion: Poginulo više osoba

Grmoja: "Bošnjačkom političaru Zahiragiću poručujem da nikada nećete imati unitarnu državu"

Na beogradskom aerodromu zadržani putnici sa pasošima Crne Gore: Njih 28 odvedeno u posebne prostorije

Incident u Tivtu: Oštećena zgrada aerodroma nakon deportacije državljana Srbije

Vučić ide u Crnu Goru uprkos upozorenju BIA-e: "Reći ću sve što imam"

Makron danas dolazi u Crnu Goru: Uručit će Milatoviću Veliki krst Legije časti

Pripadnik Vojske Srbije koji je bio angažovan u sastavu mirovnih snaga UN-a, poginuo u Libanu

Muškarac koji je izazvao haos i skakao po automobilima, nakon psihijatrije završio u pritvoru

Video / Hiljade ljudi na protestima u Albaniji: Projekat Trampovog zeta digao zemlju na noge

Velika akcija policije: Troje uhapšeno zbog zelenaštva i prijetnji, od oštećenog iznudili skoro dva miliona eura

Plenković o glasanju dijaspore: Zar naša braća iz BiH nisu bitna, ima ih više od milion u Hrvatskoj

BIA: Vučiću savjetovano da ne putuje u Crnu Goru zbog bezbjednosnih rizika

Francuzi obavijestili Podgoricu o čarteru sa sumnjivim osobama?

Srbija vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac

Plenković: Za promjenu izbornoga sistema u BiH potreban je konsenzus