Istraživanje o utvrđivanju raznolikosti turske populacije koja živi u Sarajevu koje su proveli prof. dr. Damir Marjanović s Međunarodnog univerziteta Burč u Sarajevu (IUB), njegov dugogodišnji saradnik i kolega, prof. dr. Dragan Primorac te asistent na IUB Serkan Dogan nikako nije bilo usmjereno ka ustanovljavanju bilo kakvih genetičkih sličnosti ili različitosti turske populacije s nekom od etničkih grupa u BiH, niti je bilo koja etnička grupa iz BiH posmatrana izdvojeno u odnosu na cjelokupnu populaciju BiH.

Turska populacija

To su u zajedničkom odgovoru za naš list potcrtali profesori Marjanović i Dogan, nakon što smo zatražili komentar medijskih napisa u kojima se navodi kako je njihovo istraživanje provedeno na uzorku od 100 rodbinski nepovezanih muškaraca iz Turske, a koji trenutno žive u Sarajevu, pokazalo da su Bošnjaci u poređenju s Turcima, odnosno istraživanoj turskoj populaciji, genetski sličniji Hrvatima i Makedoncima.

Profesori Marjanović, Primorac, Dogan i saradnica Elma Ferić: U našim rezultatima nema i ne treba tražiti dnevnopolitički senzacionalizam   

Marjanović je isti dan kada su ovakvi navodi objavljeni reagirao i na svom Facebook profilu.

- U navedenom radu korišten je uzorak cijele bosanskohercegovačke populacije, a ne samo uzorak Bošnjaka. S druge strane, cilj ovog istraživanja nije bilo ustanovljavanje nikakve genetičke povezanosti populacija ovog prostora s nekim drugim populacijama, već samo ispitivanje genetičke raznolikosti uzorka turske populacije koja trenutno živi u BiH - istakao je prof. Marjanović.

Marjanović i Dogan za “Avaz” tvrde da su u poređenju s turskom populacijom korišteni i podaci za bh. populaciju, koji podrazumijevaju rezultate ukupnog bh. stanovništva, u čijem su uzorku ispitivani i Bošnjaci i Srbi i Hrvati i ostali. Kako pojašnjavaju naši sagovornici, istraživanjem je utvrđeno da su genetski svi narodi BiH sličniji onima u okruženju, poput Hrvata i Makedonaca, a najmanje su bliski Turcima.

I prije su Marjanovićeva i Primorčeva istraživanja izazivala pažnju medija, te je bilo raznih tumačenja o tome odakle potječu Bošnjaci.

Naučne činjenice

- Istraživanje je objavljeno prije 10-ak godina i u protekloj deceniji je nadograđivano. U sklopu toga je detaljno ispitana današnja bosanskohercegovačka populacija, za koju je dokazano da više od 50 posto stanovnika BiH potječe direktno od predaka koji su ovdje, najvjerovatnije, preživjeli ledeno doba, što ukazuje na, tačnije potvrđuje, kontinuitet naseljavanja ovih prostora još od paleolitika - navode Marjanović i Dogan.

Podsjećamo, brojna istraživanja, među kojima su i Marjanovićeva i Primorčeva, govore o tome da više od polovine stanovnika BiH nosi starosjedilački gen predaka koji žive na našim prostorima više od 20 hiljada godina.

Na pitanje šta najviše zamjeraju onima koji kroz političku i prizmu senzacionalizma tumače ovakva istraživanja, te kako je moguće da naučnici to preveniraju, Marjanović i Dogan odgovaraju da se svaka naučna činjenica, posebno ona iz oblasti populacijske genetike, može interpretirati na različite načine.

- Ali, samo je jedan način tačan. To je naučno tumačenje. Nažalost, u proteklih nekoliko godina pojedinci su iz neznanja, nerazumijevanja, a ponekad i iz nedostatka želje da razumiju,  često preslobodno interpretirali naučne činjenice, te stvarali pogrešnu sliku o ovim istraživanjima, posebno o njihovim rezultatima. U ovim rezultatima nema i ne treba tražiti dnevnopolitički senzacionalizam. Takav pristup, kao naučnici, definitivno ne odobravamo i ne podržavamo - ističu ova dvojica naučnika.

Nema nikakvih novih ili starih etnoideologija

Marjanović je sa svojim saradnicima najavio i skoro objavljivanje nove knjige o genetskom porijeklu naroda s ovih prostora. Zanimalo nas je koliku će genetsku raznolikost bh. naroda otkriti nova knjiga te strahuju li da će se istraživanje možda poklopiti s nečijim ambicijama da na osnovu nečijeg genetskog porijekla, većinske populacije ili određene etničke grupe, krene u razvijanje novih etnoideologija i slično.

- Nema tu nikakvih novih ili starih etnoideologija. Tu će biti sažeta sva dosadašnja istraživanja i na naučno popularan način približena široj javnosti. Još jednom ćemo ponoviti, a očito je da je ponavljanje neophodno, da ne postoje nikakve nacionalne ili etničke genetičke varijante, te da genetika nije oruđe kojim se determiniraju nacije, već oruđe kojim naučnici ispituju populacije pojedinih prostora i to je sve - zaključuju profesori Marjanović i Dogan.

Objašnjenja i rezultati nekih ranijih istraživanja - Ilirsko-dinarska grupa najzastupljenija u zemljama bivše Jugoslavije

• Haplogrupa je grupa sličnih haplotipa koji imaju zajedničko porijeklo, na šta ukazuju isti jednonukleotidni polimorfizami (SNP) u oba haplotipa.

• SNP test se koristi za potvrđivanje haplogrupe. One se označavaju slovima alfabeta. Oznake podgrupa imaju dodatne alfanumeričke kombinacije, naprimer R1b1. Haplogrupe Y-hromozoma i mitohondrijske DNK imaju različite oznake.

• Pošto se haplogrupe sastoje od sličnih haplotipova, moguće je predvidjeti haplogrupu iz haplotipa.

• Brojna istraživanja o genetskom porijeklu naroda Balkana, kada je u pitanju haplogrupa J, čije se porijeklo vezuje za Anadoliju i zemlje Bliskog Istoka, govorile su o tome da je ona najmanje zastupljena među Bosancima, gdje se gotovo i ne nalazi, te među Hercegovcima - 1,4 %.

• To je u poređenju sa Hrvatima (1,9 %), Srbima (8 %), kosovskim Albancima (16,7 %), Makedoncima (12,6 %), makedonskim Romima (1,8 %) gotovo zanemarivo.  

• Jedna od studija o genetskom porijeklu stanovnika bivših jugoslavenskih republika na uzorcima sakupljanim i testiranim u svim gradovima bivše Jugoslavije pokazala je da su najdominantnije haplogrupe na području bivše Jugoslavije: I1b, R1a, R1b i E3b1.

• Haplogrupa I1b je ilirsko-dinarska grupa i najzastupljenija je u svim zemljama bivše Jugoslavije.

• Haplogrupa R1a, R1b i E3b1 predstavlja slavensku grupu koja se doselila s Crnog mora i jednim dijelom s Mediterana.

• Grupa I1b u Hercegovini, Dalmaciji i otocima zastupljena je čak i do 70%. Ova grupa dominira, osim u bošnjačkoj i hrvatskoj, i u srpskoj populaciji u Bosni i Hercegovini. U Beogradu, Zagrebu i Skoplju ova grupa zastupljena je do 30%.

• Slavenska grupa R1a najzastupljenija je u Hrvatskoj sa 34,30%, u Bosni sa 24,60%, a najmanje u Srbiji, gdje procent slavenske grupe iznosi 15,93%.