Stranku demokratske akcije (SDA) već u maju očekuje šesti kongres, na kojem će biti biran treći predsjednik ove partije od njenog osnivanja. No, kako saznaje "Dnevni avaz", već posljednjih sedmica krenule su žestoke borbe unutar centralnih, ali i lokalnih struktura stranke, koja je na vlasti u kontinuitetu već 20 godina.

Stranački izbori

Prava bitka, naime, vodi se prije samog kongresa, jer, prema Statutu, prije toga moraju biti održani unutarstranački izbori za mjesne i općinske odbore SDA. Prema nekim informacijama, taj proces mora biti okončan dva mjeseca prije kongresa, i to je uvod u izbor delegata koji će onda birati predsjednika. De facto, ko pobijedi na izborima u lokalnim ograncima, odlučivat će ko će naslijediti rahmetli Sulejmana Tihića na poziciji predsjednika SDA.

Prema Statutu, kongres mora birati predsjednika među više kandidata te je tako izvjesno da će se aktuelni zamjenik Bakir Izetbegović suočiti s najmanje jednim protukandidatom.

Stranka je već u pretkongresnoj groznici pukla po šavovima prošlogodišnje konvencije, a svađe su već iscurile u javnost. Iako izgleda kao da se radi o personalnim sukobima pojedinaca iz Predsjedništva SDA, nekada bliskih Tihićevih saradnika s Izetbegovićem, koji u intermecu do kongresa vodi stranku, podjele su mnogo dublje.

Riječ je o sukobu dva koncepta vladanja - jednom koji je baštinio Tihić, utemeljenom na širokoj bazi ogranaka i vještim balansiranjem između volje Centrale i tih ogranaka.

I drugom, u kojem je vlast koncentrirana u uskom porodičnom, ideološkom i poslovnom krugu ljudi bliskih Izetbegoviću. Pri tome, volja baze i lokalne strukture samo je maska tobožnje demokratije koja pokriva u suštini autokratski, feudalni sistem.  

Upravo zbog toga, lokalni izbori izuzetno su važni. Prema izvorima "Avaza" u SDA, Izetbegoviću je od suštinske važnosti da prije početka tih izbora zauzme vlast u državi, a kako bi mogao te lokalne SDA moćnike kupovati pozicijama u vlasti. Zauzvrat, tražit će njihovu podršku na kongresu.

Žurba i nervoza

S druge strane, široka baza SDA godinama odana Tihiću nepovjerljiva je prema Izetbegoviću tim prije jer su sva dosadašnja imenovanja i kadrovska rješenja, uključujući izbor Denisa Zvizdića za mandatara ili prijedlog Aljoše Čampare za potpredsjednika SDA, čist dokaz da se sve odluke donose u uskom porodično-prijateljskom krugu, a da bazu niko ništa ne pita.

Prema nekim izvorima, Izetbegović zbog toga sve češće pokazuje nervozu i žurbu, posebno u procesu formiranja vlasti, spuštajući kriterije SDA u odnosu na partnere iz Demokratske fronte i Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Njemu je, bez ikakve sumnje, od formiranja vlasti u ovom trenutku mnogo važnije formiranje kongresa koji će odlučivati o njegovoj sudbini i sudbini stranke koju on, kako mnogi smatraju, računa kao svoju babovinu. No, teško da će se mreža i samoživa struktura koju je ostavio Tihić tako lako predati.

Bakir ima sigurnih pet posto delegata

Odluku o sazivanju kongresa donosi Glavni odbor SDA, koji odlučuje i o kriterijima za izbor delegata. Odranije je najavljeno da će šesti kongres biti održan u maju 2015. godine. Delegati se biraju u općinskim, kantonalnim i regionalnim organizacijama te iz inozemstva.

No, pet procenata delegata bira direktno Predsjedništvo SDA, a Izetbegović, prema sadašnjem odnosu snaga, može biti siguran samo u te glasove na kongresu, jer nema potpunu kontrolu u Glavnom odboru.

Ko će biti takmaci za predsjednika

Još nije poznato ko će biti Izetbegovićevi takmaci za čelnu poziciju, ali je jasno da protivnika ima napretek. Najviše se spominje Adil Osmanović, aktuelni potpredsjednik i neimenovani Tihićev nasljednik. Ali, ambicija imaju i drugi, poput Šemsudina Mehmedovića ili Asima Sarajlića.

Ne treba zaboraviti ni odbačenog Abdulharisa Šetu, koji i dalje ima veliki utjecaj u sarajevskom ogranku i Centrali stranke.