STIŽE REVOLUCIJA

Britanski naučnici nadomak lijeka za običnu prehladu

Autor: Index.hr
15.05.2018 14:10
A
A
A

Britanski naučnici vjeruju da su na tragu načinu koji bi mogli primijenili u borbi protiv obične prehlade, pri čemu se ne bi fokusirali na uništenje virusa koji ima stotinu verzija, već na liječenje tkiva osobe, piše BBC.

Infekcija ili zaraza nekim virusom podrazumijeva štetan prodor i multiplikaciju nekoga biološkog agensa (mikroorganizma) u tijelu, čija je posljedica bolest tkiva osobe.

Osoba se protiv infekcije bore koristeći svoj imuni sistem. Sisavci na zaraze reagiraju urođenim odgovorima, a često je riječ o upalama i adaptivnim imunosnim odgovorima. Pošto inficira organizam domaćina, uzročnik infekcije njime se koristi da bi se razvijao i razmnožavao na domaćinovu štetu.

Rade na razvoju lijeka koji bi se inhalirao

Britanski naučnici s londonskoga Imperial Collegea u laboratorijskim su testiranjima blokirali ključan protein (enzim) u tjelesnim stanicama koje virusi obično ''otimaju'' da bi se replicirali i širili.

Intenzivno rade na razvoju lijeka koji bi se inhalirao da bi se izgledi za pojavu nuspojava smanjili na minimum. Njihove laboratorijske studije pokazale su da bi lijek pacijentu trebalo dati što ranije da bi se zaustavilo djelovanje bilo kojeg virusa, a klinička ispitivanja na ljudima mogla bi započeti za dvije godine.

Tvrde da je u laboratoriju lijek djelovao samo nekoliko minuta nakon primjene na stanicama ljudskih pluća, pri čemu se ciljao protein NMT (N-miristiltransferaza), piše časopis ''Nature Chemistry''.

Svim sojevima virusa prehlade ovaj je enzim potreban da bi se mogli replicirati.

- Naša je zamisao dati lijek pacijentu čim osjeti simptome prehlade kako bi se onemogućilo umnožavanje virusa i njegovo širenje - kaže naučnik, prof. Ed Tejt (Tate).

- Čak i kad bi prehlada uzela maha, simptomi bi joj bili puno blaži - ističe.   

- Ovakav bi lijek puno pomogao osobama koje boluju od astme i kojima je obična prehlada vrlo ozbiljna bolest - kaže dr. Tejt.

Pojašnjava da je ciljanje domaćina umjesto infekcije "prilično radikalan potez" no čini se razumnim jer je ''napad'' na virus prilično zamršen.   

Virusi prehlade brzo razvija otpornost na lijekove

Virusi obične prehlade nisu samo raznovrsni i brojni, nego se i brzo umnožavaju, što znači da vrlo brzo razvijaju otpornost na bilo kakve lijekove.

Laboratorijska ispitivanja lijeka pokazala su da novi medikament uspijeva blokirati više sojeva virusa, ne nanoseći pritom štetu ljudskim stanicama. Potrebno je provesti dodatne studije kako bi se zajamčilo da lijek neće nanijeti dodatnu štetu organizmu.

- Iako je studija u potpunosti provedena ''in vitro'', pri čemu se koristio model infekcije rinovirusom, ona obećava, kada je posrijedi potencijalni razvoj lijeka kojim ćemo se boriti protiv posljedica ovoga virusa kod pacijenata - smatra dr. Piter Barlou (Peter Barlow) iz Britanske udruge za imunologiju.

Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkad zahvata i ždrijelo, a naziva se i rinitisom. Prehlada je vrlo blaga bolest jer je ne prati povišena temperatura, a klinički je karakteriziraju hunjavica i kihanje, začepljen nos te osjećaj suhoće ždrijela. Obična prehlada je najčešća bolest čovjeka uopće.

Prehladu uzrokuju respiratorni virusi 

Prehladu uzrokuju različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću. Najbrojniji su i najvažniji rinovirusi, a poznato je više od 100 različitih tipova. Zatim po učestalosti dolaze koronavirusi, virusi parainfluence i adenovirusi, dok je u male djece posebno važan respiratorni sincicijski virus (RSV). Prehladu ljeti mogu uzrokovati i enterovirusi. Inkubacija je vrlo kratka, iznosi samo jedan do tri dana.

Javlja se tokom cijele godine no češća je zimi zbog slabije otpornosti respiratornih sluznica, češćih i bližih međusobnih dodira ljudi i neprovjetravanja prostorija. Bolest je osobito česta među malom djecom, učenicima, studentima i vojnicima kod kojih se može pojaviti i epidemijski. Općenito, broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tokom čovjekova života.

Običnu prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima pa je liječenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma. Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih općih simptoma, najčešće nije potrebno uzimati ni antipiretike, lijekove za snižavanje tjelesne temperature.

Preporučuje se uzimanje veće količine tekućine i izbjegavanje većih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.