Američka svemirska agencija (NASA) osigurat će svoju opremu za istraživanje planete Marsa od prolaska rijetkog kometa koji dolazi izvan Sunčevog sistema, a proći će nevjerovatno blizu Crvenoj planeti.
Otkrivena u januaru 2013., kometa Siding Spring treba 18. oktobra proći na udaljenosti 140.000 kilometara od Marsa. To je manje od polovine udaljenosti između Zemlje i Mjeseca i deset puta bliže od bilo koje dosad poznate komete koja je prošla blizu Zemlje, rekli su NASA-ini naučnici.
Kometa je rijedak posjetilac s udaljene grupe Ortova oblaka, niza smrznutih ostataka nastalih formiranjem Sunčevog suistema. Sferično oblikovan oblak smješten je na 50 puta većoj udaljenosti nego što je Zemlja udaljena od Sunca.
Vjeruje se da je kometa Siding Spring prvi posjetilac unutarnjeg Sunčevog sistema, a gravitacijski je bio izbačen iz stražnjeg dvorišta Sunčevog sistema zvijezdom prije oko milion godina.
NASA se isprva zabrinjavala hoće li prašina repa komete prijetiti svemirskoj letjelici u Marsovoj orbiti. Kasnija istraživanja ublažila su ta strahovanja, ali NASA je odlučila prilagoditi orbite satelita kako bi oni bili iza planete tokom najopasnijeg prolaska komete.
Moguće je da Mars naiđe na neke čestice, ali se to i ne mora dogoditi, kažu naučnici. Atmosfera na Marsu je mnogo rjeđa od Zemljine ali ipak će štititi rovere Opportunity i Curiosity od prašine komete, koja bi mogla izazvati kišu meteora.
Europska svemirska agencija te Indija također imaju u orbiti svemirsku letjelicu. Sva ta ispitivanja dio su velikih naučnih napora da se prouči kometa pri susretu s Marsom. Također žele proučiti kako će na Siding Spring utjecati gravitacija planeta te kako će kometa djelovati na atmosferu Marsa.
Čitava armada teleskopa postavljenih na Zemlji i u svemiru, uključivo NASA-in Hubble, već promatraju kometu.
Očekuje se da će Siding Spring biti najbliži Marsu 19. oktobra u 20.27 po srednjoeuropskom vremenu. Proći će uz Crvenu planetu brzinom od 203.000 km na sat.
Iz tog susreta znaučnici se nadaju naučiti više o vodi, ugljiku i drugim materijalima koji su postojali tokom formiranja Sunčevog sistema prije nekih 4,6 milijarde godina, prenosi Dnevnik.hr.
