<p>Hirurško uklanjanje tumora smatra se temeljem za izlječenje raka želuca, ali čak 40 posto pacijenata koji prođu operaciju doživi povratak bolesti unutar dvije godine. </p><h2>Visoki rizik</h2><p>Tim istraživača s Medicinskog univerziteta u Beču identificirao je prognostički marker koji može pomoći u ranom otkrivanju pacijenata s visokim rizikom od recidiva.</p><p>Analizom uzoraka tumora 182 pacijenta operisana u Univerzitetskoj bolnici AKH Wien zbog raka želuca, istraživački tim se fokusirao na gen AF1Q, ranije povezan s leukemijom i drugim vrstama krvnih karcinoma.</p><p>AF1Q je poznat po svom utjecaju na različite stanične procese koji doprinose razvoju i širenju raka. U vezi s rakom želuca, njegova uloga je do sada bila uglavnom neistražena.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Prema rezultatima studije, 97,8 posto analiziranih uzoraka pokazalo je umjereno do značajno povišene nivoe AF1Q, što je povezano s većim rizikom od povratka bolesti i manjim šansama za preživljavanje.&nbsp;</p><p>Ovaj novi marker mogao bi igrati ključnu ulogu u ispitivanju tkivnih uzoraka tumora i omogućiti preciznije planiranje terapijskih mjera.</p><p>Rak želuca je četvrti vodeći uzrok smrti od raka na svijetu, a samo u 2020. godini zabilježeno je oko deset miliona smrtnih slučajeva.&nbsp;</p><p>Iako hirurško uklanjanje ostaje prvi korak ka izlječenju, recidivi su još uvijek ozbiljan izazov, posebno u Evropi gdje se pojavljuju kod 38,8 posto pacijenata unutar dvije godine nakon operacije. Nova saznanja naučnika mogu pomoći u optimizaciji postoperativne njege i poboljšanju preživljavanja, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu.&nbsp;</p>

AF1Q je poznat po svom utjecaju na različite stanične procese koji doprinose razvoju i širenju raka

Naučnici otkrili marker za predviđanje rizika od povratka raka želuca

<p>Ljutnja nije samo neugodna emocija, ona može negativno utjecati na vaše zdravlje.</p><h2>Štetni efekti</h2><p>Dok ljutnja može poslužiti kao signal upozorenja i motivirati nas da nešto poduzmemo, često uključuje osjećaj neprijateljstva prema nekome ili nečemu što nam je uzrokovalo nevolju.<br></p><p>Ako se ljutnja doživljava prečesto, intenzivno ili predugo, ili ako se čini nesrazmjernom događaju koji ju je izazvao, može imati štetne efekte na naše blagostanje i zdravlje.</p><p>Ova emocija aktivira fizičku reakciju “borbe ili bijega”, što uzrokuje da nadbubrežne žlijezde otpuštaju hormone stresa poput adrenalina i kortizola. To dovodi do fizioloških promjena kao što su ubrzani otkucaji srca i povišeni krvni pritisak, što priprema tijelo za “borbu ili bijeg”.<br></p><p>Iako je ova reakcija na stres evoluirala kako bi nas zaštitila, većina svakodnevnih situacija (poput prometnih gužvi ili manjih sukoba) ne zahtijeva tako visoku razinu energije. Hronična aktivacija hormona stresa može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.</p><p>Evo nekoliko načina kako ljutnja utječe na zdravlje.</p><h2>Zdravlje srca</h2><p>Ljutnja potiče oslobađanje hormona stresa, koji s vremenom mogu naštetiti zdravlju srca. Studije pokazuju da čak i kratki trenuci ljutnje mogu oslabiti sposobnost srca da efikasno pumpa krv, što potencijalno dovodi do visokog krvnog pritiska i povezanih stanja kao što su bolesti srca, srčani udari, moždani udari i metabolički sindrom.</p><p>Pojedinci s visokom razinom ljutnje ili oni koji često percipiraju neprijateljstvo izloženi su većem riziku od koronarne bolesti srca i povezanih komplikacija. Ljutnja također pogoršava aritmije ili nepravilne otkucaje srca.</p><h2>Rizik od srčanog udara</h2><p>Istraživanja pokazuju da je ljutnja povezana s većim rizikom od srčanog udara. Pregledom studija u kojima je sudjelovalo gotovo 4.000 sudionika utvrđeno je da ljutnja može više nego udvostručiti vjerojatnost srčanog udara unutar dva sata nakon ispada, s jačom poveznicom kod intenzivnije ljutnje.</p><h2>Probavni problemi</h2><p>Mozak i crijeva blisko komuniciraju, a stres može poremetiti ovu interakciju. Stres može dovesti do gastrointestinalnih problema poput bolova u trbuhu, želučanih tegoba i proljeva.&nbsp;</p><p>Dugotrajni stres također je povezan sa stanjima kao što su upalna bolest crijeva, sindrom iritabilnog crijeva i gastroezofagealna refluksna bolest.</p><h2>Mentalno zdravlje</h2><p>Ljutnja može negativno utjecati na mentalno zdravlje, budući da je često povišena kod emocionalnih poremećaja poput tjeskobe i depresije.</p><p>Može pogoršati simptome i smanjiti efikasnost liječenja.</p><p>Dugotrajna ljutnja može narušiti koncentraciju, potaknuti neprijateljstvo i zategnuti odnose, što može biti štetno za opću dobrobit.</p><h2>Poremećaj spavanja</h2><p>Oni koji se bore s ljutnjom ili često doživljavaju ljutnju obično imaju lošiju kvalitetu sna.&nbsp;</p><p>Studije su pokazale da su veće razine ljutnje povezane sa značajnim povećanjem poremećaja spavanja. Ljutnja može povećati psihološko uzbuđenje i mentalni nemir, što otežava zaspati.</p>

Ova emocija potiče oslobađanje hormona stresa, koji s vremenom mogu naštetiti zdravlju srca

Ljutnja negativno utječe na zdravlje: Može izazvati brojne probleme

<p>U Bosni i Hercegovini nema vakcina protiv majmunskih boginja. Ovo je za „Avaz“ potvrdio Mirza Palo, stručni saradnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH.<br></p><p>- Vakcine protiv majmunskih boginja nisu dostupne u BiH, ali trenutno nisu ni potrebne, jer je najveća potreba u afričkim zemljama, gdje imaju aktivne slučajeve majmunskih boginja. Također, vakcine se ne mogu kupiti tek tako. Postoje samo dva proizvođača u svijetu. Naravno, postoje zalihe koje su dostupne, ali se one prevashodno pokušavaju preusmjeriti u afričke zemlje kako bi se spriječila epidemija i kako bi se zaštitili ostali dijelovi svijeta, kao i lokalna populacija - naveo je Palo.</p><p>Također je istakao da su vakcine veoma efikasne te da se mogu zaraženoj osobi dati i nakon izlaganja virusu, tj. ako je neko već bio u kontaktu sa zaraženom osobom može primiti vakcinu unutar četiri ili više dana ukoliko zaražena osoba nije razvila simptome.</p><p>- Vakcine se mogu proizvesti u većem broju, ali tek naredne godine. Mogu prevenirati teže kliničke oblike i napraviti samo blažu ili nikakvu kliničku sliku u slučaju infekcije - istakao je Palo.</p><p>Vakcine su, dodaje, posljednji korak u liječenju. Ono što bi trebalo uraditi, a što zdravstvene vlasti u BiH i rade, jeste napraviti plan i pratiti šta se dešava trenutno u epidemiološkom smislu kako na lokalnom tako i na globalnom planu te osigurati testiranje i nadzor.</p><p>- Naredni koraci su, naravno, osigurati pravovremene informacije i upute onima koji putuju u Afriku i neka druga mjesta gdje se ta epidemija pojavila te im osigurati medicinsku&nbsp; zaštitu - rekao je Palo.</p>

Postoje i zalihe koje su dostupne, ali se one prevashodno pokušavaju preusmjeriti u afričke zemlje, kazao je Palo

Mirza Palo, stručni saradnik WHO-a u BiH, za "Avaz": BiH bez vakcine protiv majmunskih boginja

<p>Marija Branjas Morera je žena kojoj se svijet divio zbog nevjerovatnih 117 godina.<br></p><p>Rođena 1907. godine, Marija je do danas držala titulu najstarije žene na svijetu. Njen suprug s kojim je imala dvoje djece preminuo je u 72. godini života, a jedan od dvojice sinova je preminuo u 86. godini. Preživjela je oba svjetska rata, razne pandemije i sve što je zadesilo svijet u prethodnom vijeku, zajedno s epidemijom koronavirusa.</p><p>Njena porodica se oglasila danas na društvenim mrežama i objavila tužnu vijest da je preminula ova nevjerovatna baka:</p><p>- Marija Branjas nas je napustila. Umrla je onako kako je željela: u snu, mirno i bez bola. Zauvijek ćemo je se sjećati po savjetima i dobroti koju je pružala svima - napisali su, prenosi "DailyMail".</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@history.intime/video/7243930618789252378" data-video-id="7243930618789252378" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@history.intime" href="https://www.tiktok.com/@history.intime?refer=embed">@history.intime</a> <a title="fyp" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/fyp?refer=embed">#fyp</a> <a title="foryoupage" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/foryoupage?refer=embed">#foryoupage</a> <a title="supercentenarian" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/supercentenarian?refer=embed">#supercentenarian</a> <a title="mariabranyasmorera" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/mariabranyasmorera?refer=embed">#mariabranyasmorera</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - historyintime" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7243930572903566106?refer=embed">♬ original sound - historyintime</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>Živjela je posljednje dvije decenije u domu za stara lica u Olotu u Španiji, gdje je proslavila svoj 117. rođendan u martu ove godine.</p><p>Ljekari nisu imali mnogo posla oko Marije, jer joj je zdravlje bilo sasvim uredu. No, ona je izjavila nekoliko dana ranije da se osjeća slabom.</p><p>- Bliži se i moje vrijeme. Ne plačite, ne volim suze. I, što je najvažnije, ne tugujte za mnom. Gdje god da odem, bit ću srećna - napisali su na porodičnom profilu kao njene riječi koje je željela da uputi pratiocima.</p><p>Nakon njene smrti najstarija osoba na svijetu je 116-godišnjakinja Tomiko Itoka iz Japana.&nbsp;</p>

Preživjela je oba svjetska rata, razne pandemije i sve što je zadesilo svijet u prethodnom vijeku, zajedno s epidemijom koronavirusa

Živjela je posljednje dvije decenije u domu za stara lica

Preminula je najstarija žena na svijetu: Marija (117) je umrla onako kako je željela

<p><br></p><p>Napredak čovjeka kroz život može se posmatrati kao uglavnom postupna sukcesija promjena od začeća preko starenja do smrti. No, ako se jednog jutra probudite, pogledate u ogledalo i zapitate se kada ste odjednom toliko ostarjeli, možda ne umišljate stvari, prenosi Science Alert.</p><p>Prema novom istraživanju molekularnih promjena povezanih sa starenjem, ljudi doživljavaju dva dramatična skoka naprijed u starenju, jedan u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugi u prosječnoj dobi od 60 godina.</p><p>- Ne mijenjamo se samo postupno kroz vrijeme; postoje neke zaista dramatične promjene - kaže genetičar Mihael Šnajder (Snyder) s Koledža Stanford, glavni autor studije. Starenje je složen proces povezan s povećanim rizikom od svih vrsta bolesti. Šnajder i njegove kolege istraživali su biologiju starenja kako bi bolje razumjeli koje se promjene događaju s ciljem boljeg ublažavanja i liječenja tih bolesti.</p><p>U tu svrhu pratili su skupinu od 108 odraslih osoba koji su svakih nekoliko mjeseci tokom nekoliko godina donirali biološke uzorke. Svaki učesnik je u prosjeku podnio 47 uzoraka tokom 626 dana, a najdugovječniji učesnik podnio je 367 uzoraka. Ovi materijali rezultirali su s više od 246 milijardi podataka koje su istraživači zatim obradili tražeći obrasce u promjenama.</p><p>Primijetili su da u nekim stanjima, poput Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne raste postupno s vremenom, već naglo eskalira nakon određene dobi. Stoga su željeli detaljnije istražiti biomarkere starenja kako bi vidjeli mogu li identificirati povezane promjene.</p><p>Prvi vrhunac, sredinom 40-ih godina, obično je trenutak kada žene počinju ulaziti u menopauzu ili perimenopauzu, ali istraživači to isključuju kao glavni faktor, jer su i muškarci također doživjeli značajne molekularne promjene u istoj dobi. Ovo sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama žena u srednjim 40-ima, vjerovatno postoje drugi, značajniji faktori koji utječu na ove promjene i kod muškaraca i kod žena.</p><p>Ipak, ovo istraživanje ima određene manjkavosti jer je uzorak bio poprilično mali, ali uz određene preinake nudi korisne varijable za buduća posmatranja promjena koje se događaju kroz vrijeme.&nbsp;</p>

Ljudi doživljavaju dva dramatična skoka naprijed u starenju

Naučnici otkrili kada najbrže starimo: Ovo su najkritičnije godine

<p>Lubenica je bogata magnezijem, cinkom, kalijem i vitaminom B. Obiluje proteinima, a ima veoma malo kalorija, te u njoj možete uživati do mile volje bez griže savjesti.<br></p><p>Konzumacija lubenice pospješuje mršavljenje, a vjeruje se kako može imati antikancerogeno djelovanje. Lubenica srednje veličine sadrži oko 92 posto vode, tako da je izvrsna opcija da budete hidrirani u vrelim ljetnim danima.</p><p>Studija iz 2019. godine, koja je ispitivala učinke konzumacije lubenice na sitost i tjelesnu težinu kod prekomjerne težine i gojaznosti kod odraslih, ustanovila je da su se oni koji su svakodnevno konzumirali dvije kriške lubenice tokom četiri nedjelje osjećali manje gladnima i da su izgubili znatno više kilograma od grupe koja je konzumirala niskokalorične kolačiće. Ipak, uprkos tome što je tako zdrava, nije pogodna za sve ljude, piše Web MD.</p><p>Međutim, nutricionisti upozoravaju da konzumiranje lubenice za jednu grupu ljudi i nije najbolje, a riječ je o dijabetičarima.</p><p>Lubenica je puna prirodnog šećera, što može prouzročiti skok šećera u krvi.</p><p>Ipak, ne treba je u potpunosti izbaciti iz ishrane. Mogu je kombinovati s namirnicama koje su bogate zdravim mastima, vlaknima i proteinima, poput orašastih plodova ili sjemenki. Ova kombinacija hranjivih namirnica može pomoći osobi da se duže osjeća sitom i usporiti apsorpciju šećera u krvotok, piše Krstarica.</p>

Lubenica je puna prirodnog šećera, što može prouzročiti skok šećera u krvi

Ako imate ovaj zdravstveni problem, lubenicu izbjegavajte u širokom luku

<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je pojavu majmunskih boginja (mpox) u dijelovima Afrike javnozdravstvenom krizom od međunarodnog značaja, a prvi slučaj je zabilježen i na našem kontinentu 15. avgusta, i to u Švedskoj.<br></p><p>Ono što je bilo za uzbunu, jeste činjenica da je ova vrlo zarazna bolest ubila najmanje 450 ljudi u Demokratskoj Republici Kongo, prenosi BBC.<br></p><h2>Kako se manifestira</h2><p>Uzrokovan je virusom iz iste porodice kao i velike boginje, ali je obično mnogo manje štetan. Izvorno se prenosio sa životinja na ljude, ali sada se prenosi i između ljudi. Početni simptomi uključuju groznicu, glavobolje, oticanje, bol u leđima i bolne mišiće.</p><p>Nakon što groznica prođe, može se razviti osip. Često započinje na licu prije nego što se proširi na druge dijelove tijela, najčešće na dlanove ruku i tabane. Osip, koji može izuzetno svrbiti i biti bolan, mijenja se i prolazi kroz različite faze prije nego što se konačno formira krasta, koja kasnije otpada. Može izazvati ožiljke.</p><p>Infekcija može sama nestati i traje između 14 i 21 dan. Ali, u nekim slučajevima može biti smrtonosna, posebno za ranjive skupine, uključujući djecu. Teški slučajevi mogu izazvati lezije koje zahvaćaju cijelo tijelo, posebno usta, oči i genitalije.</p><h2>Hiljade infekcija</h2><p>Najčešće se pojavljuje u udaljenim selima tropskih prašuma zapadne i centralne Afrike, u zemljama poput Demokratske Republike Kongo (DR Kongo), gdje se već godinama pojavljuje.&nbsp;</p><p>U tim regijama svake godine ima hiljade infekcija i stotine smrtnih slučajeva od ove bolesti, pri čemu su djeca mlađa od 15 godina najviše pogođena.</p><p>Trenutno se istovremeno događa nekoliko različitih pojavljivanja, uglavnom u DR Kongu i susjednim zemljama. No, bolest je nedavno zabilježena u Burundiju, Ruandi, Ugandi i Keniji, gdje obično nije endemična.</p><h2>Dvije vrste</h2><p>Postoje dvije vrste – Clade 1, koji je često ozbiljniji, i Clade 2. Virus Cladea 1 – koji desetljećima uzrokuje sporadična izbijanja u DR Kongu je onaj koji se širi.</p><p>Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je od početka 2024. i kraja jula bilo više od 14.500 infekcija te preko 450 smrtnih slučajeva. To je povećanje od 160 posto u infekcijama i povećanje od 19 posto smrtnih slučajeva u poređenju s istim periodom prošle godine.</p><p>Prethodna javnozdravstvena kriza zbog majmunskih boginja, proglašena 2022., uzrokovana je relativno blagim Cladeom 2. Širila se u gotovo stotinu zemalja koje obično ne vide virus, uključujući neke u Evropi i Aziji, ali je stavljena pod kontrolu cijepljenjem ranjivih skupina.</p><h2>Širenje virusa</h2><p>Kroz bliski kontakt s nekim ko je zaražen, uključujući seks, kontakt kože na kožu ili boravak blizu zaražene osobe. Virus može ući u tijelo kroz oštećenu kožu, dišne puteve ili kroz oči, nos ili usta. Također se može širiti dodirom predmeta kontaminiranih virusom, poput posteljine, odjeće i peškira.</p><p>Bliski kontakt sa zaraženim životinjama, poput majmuna, štakora i vjeverica, također je način prijenosa. Tokom globalne epidemije 2022., virus se najviše širio kroz seksualni kontakt.</p><h2>Rizične grupe</h2><p>Svako ko je u bliskom kontaktu s osobom sa simptomima može se zaraziti virusom, uključujući zdravstvene radnike i članove porodice. Smatra se da je seksualni kontakt među zaraženim odraslim osobama jedan od razloga porasta slučajeva.</p><p>Stručnjaci proučavaju situaciju kako bi bolje razumjeli ko je najviše u riziku. Mala djeca mogu biti među posebno ranjivim grupama jer im se imunološki sistem još razvija, a mnoga u regiji imaju lošu prehranu, što otežava borbu protiv bolesti.</p><p>Svako s oslabljenim imunološkim sistemom također može biti podložniji bolesti, a postoji zabrinutost da bi trudnice mogle biti u većem riziku. Savjet je izbjegavati bliski kontakt s bilo kim ko je zaražen i prati ruke sapunom ako je virus prisutan u zajednici.</p><p>Oni koji imaju virus trebali bi se izolirati od drugih dok im sve lezije ne nestanu. Također, kondomi bi se trebali koristiti kao mjera opreza pri seksu bar 12 sedmica od oporavka.</p><h2>Postojanje vakcine</h2><p>Vakcine postoje, ali prema BBC-u, obično ih mogu dobiti samo osobe u riziku ili one koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. Postoji stvarna zabrinutost da nema dovoljno sredstava za vakcine, kako bi došle do svih kojima su potrebne.</p><p>WHO je nedavno zatražio od proizvođača lijekova da dostave vakcine za hitnu upotrebu, čak i ako te vakcine nisu službeno odobrene. Bez globalne akcije, postoji zabrinutost da bi se trenutna epidemija mogla proširiti i na druge kontinente.</p>

Uzrokovan je virusom iz iste porodice kao i velike boginje, ali je obično mnogo manje štetan

Majmunske boginje bliže nego ikada: Evo šta trebate znati o ovom virusu

<p>Vrsta kognitivnog oštećenja koje simptomima nalikuje demenciji, ali je povezano sa simptomima psihijatrijske dijagnoze velikog depresivnog poremećaja naziva se pseudodemencija. Ona se često naziva i depresivna demencija ili depresivna pseudodemencija, a sudeći po nekim istraživanjima, puno je češća nego što se čini.</p><p>Da bi se odredilo efikasno i adekvatno liječenje, nužno je razumjeti porijeklo poremećaja, odnosno razlučiti simptome i dijagnozu s kojima je povezano.<br></p><h2>Razlike stanja</h2><p>Pseudodemencija je stanje kognitivnog pada koje rezultira gubitkom pamćenja, a slično je simptomima koji se prepoznaju i kod demencije. Međutim, razlika između pseudodemencije i demencije je u tome što su simptomi pseudodemencije posljedica stanja povezanog s mentalnim zdravljem, odnosno dijagnozom depresije, dok je demencija rezultat organskog neurodegenerativnog poremećaja.</p><p>Pseudodemencija je zapravo kratkotrajni gubitak pamćenja zato što se efikasnom terapijom antidepresivima, kojima se tretira primarna dijagnoza, utječe na poboljšanje stanja.</p><p>Slično kao i demencija, pseudodemencija podrazumijeva simptome povezane s gubitkom pamćenja i izvršnim funkcioniranjem, ali isključuje organske promjene mozga te fizičke promjene u strukturi i funkciji mozga, kao što je slučaj kod demencije.</p><p>To ujedno znači da je u pitanju reverzibilno stanje koje će se povući ako se adekvatno liječi, dok je demencija progresivno stanje kod kojeg je moguće samo upravljati simptomima i ublažavati ih lijekovima kako bi osoba što duže mogla neometano funkcionirati u svojoj svakodnevici.</p><p>Osobe oboljele od demencije imat će ozbiljnije poteškoće s pamćenjem, koncentracijom, obradom informacija i donošenjem odluka, dok je kod pseudodemencije navedeno prisutno u blažem obliku te uglavnom ne ometa svakodnevno funkcioniranje u tolikoj mjeri kao što je slučaj s demencijom.</p><p>Studije su pokazale da pacijenti s demencijom imaju značajno slabije rezultate na neurokognitivnim testiranjima u usporedbi s pacijentima s pseudodemencijom uzrokovanom depresijom.</p><h2>Kako prepoznati</h2><p>Pseudodemencija se prepoznaje u simptomima povezanim s depresivnim stanjima (npr. gubitak interesa za aktivnosti, problemi sa spavanjem, manjak apetita, sniženo raspoloženje, socijalna izolacija i povlačenje iz društvenih aktivnosti i sl.) i kognitivnim oštećenjima (npr. slabija koncentracija, poteškoće održavanja pažnje i fokusa, problemi s pamćenjem novih i dosjećanjem starih informacija i sl.).</p><p>Ona nije nagli gubitak pamćenja, nego je uzrokovana dugotrajnom upalom uzrokovanom depresijom koja može dovesti do poteškoća u kognitivnom funkcioniranju. Također je važno spomenuti da depresija može utjecati na specifične moždane regije uključene u učenje i pamćenje, ali u tome važnu ulogu igraju i okolišni faktori.</p><p>Naime, osobama kojima različite vrste intenzivnog i dugotrajnog stresa (npr. zlostavljanje, gubitak posla, nedostatak socijalne podrške i sl.) negativno utječu na fiziološko funkcioniranje, također mogu doživjeti kognitivni pad i gubitak pamćenja zbog stresa.</p><p>Neki stručnjaci smatraju da će osobe koje dožive pseudodemenciju biti u povećanom riziku obolijevanja i od ostalih vrsta demencije kasnije u životu, ali to je još uvijek predmet istraživanja. Rizični faktori koji mogu utjecati na razvoj stanja kao što je pseudodemencija su svakako simptomi iz skupine depresivnog poremećaja, ali i povijest drugih psihijatrijskih poremećaja.</p><p>S obzirom na to da od poremećaja raspoloženja češće obolijevaju osobe odrasle životne dobi, ovakav gubitak pamćenja kod mladih koji je povezan sa pseudodemencijom nije čest slučaj.</p><h2>Dijagnoza i liječenje</h2><p>Pseudodemencija nije službena dijagnoza prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-V), nego je neslužbeni termin koji se koristi za označavanje kognitivnih disfunkcija povezanih s drugim psihijatrijskim poremećajima, najčešće depresijom.</p><p>S obzirom na to da ne postoje službeni dijagnostički kriteriji za ovo stanje, liječnik specijalist će, nakon detaljnog uzimanja anamnestičkih podataka i promatranja ponašanja, zatražiti informacije o početku i trajanju simptoma te, po potrebi, zahtijevati i neurokognitivno testiranje kako bi se procijenile funkcije pamćenja i učenja.</p><p>Moguće je da ćete morati obaviti i laboratorijske pretrage te snimanje mozga kako bi se isključila neurodegenerativna stanja.</p><p>Ako se prethodnim pretragama isključi prisutnost demencije te utvrdi opravdana sumnja na depresiju, liječnik će na temelju službenih dijagnostičkih kriterija postaviti dijagnozu poremećaja raspoloženja, odnosno velikog depresivnog poremećaja.</p><p>Tada će se provjeriti prisutnost ostalih simptoma povezanih s depresijom, kako bi se utvrdilo da je riječ o navedenoj dijagnozi popraćenoj kognitivnim oštećenjima (što uključuje poteškoće s pamćenjem, koncentracijom i obradom informacija).</p><p>Pseudodemencija se najčešće tretira farmakoterapijom, odnosno antidepresivima usmjerenim na ublažavanje i drugih simptoma depresije, te psihoterapijskim individualnim i/ili grupnim tehnikama.</p>

Najčešće se tretira farmakoterapijom, odnosno antidepresivima usmjerenim na ublažavanje i drugih simptoma depresije

Neliječena depresija može kreirati lažnu demenciju

Pseudodemencija: Važno je razumjeti ovo stanje kako bi se prepoznalo

<p>Migrene možete pokušati spriječiti prije nego što se pogoršaju, a najvažnije je biti oprezan i razumjeti signale koje vam tijelo šalje.</p><h2>Znakovi upozorenja</h2><p>Mnogi ljudi osjete znakove upozorenja prije migrene. Jedan takav signal je prodrom, koji se sastoji od simptoma koji se pojavljuju od nekoliko sati do dva dana prije migrene.<br></p><p>Oko 60 posto osoba koje pate od migrene susreće se s prodromom.</p><p>Prodrom može uključivati zatvor ili proljev, promjene raspoloženja, ukočeni vrat i žudnja za određenom hranom ili pićem.</p><p>Druga indikacija je aura, koja utječe na vid ili druga osjetila, a pojavljuje se neposredno prije ili tokom migrene. Oko 20 posto ljudi s migrenama ima simptome aure kao što su gubitak vida, vide oblike, bljeskove ili svijetle točke, čuju zvukove ili muziku i imaju osjećaj “bockanja i iglica” u udovima.</p><h2>Prevencija boli</h2><p>Ako primijetite početak migrene, poduzimanje proaktivnih mjera može pomoći u njezinoj kontroli.</p><p>1. Uzimajte lijekove – počnite uzimati propisane ili bezreceptne lijekove protiv migrene čim primijetite prodrom, auru ili simptome migrene i držite lijekove pri ruci</p><p>2. Napravite pauzu – odmorite se u tihoj, mračnoj sobi kako bi smanjili osjetljivost na svjetlo i zvuk, a kratko drijemanje također može pomoći</p><p>3. Konzumirajte kofein – za neke kofein iz kafe, čaja ili drugih zdravih izvora može ublažiti glavobolju, ali izbjegavajte prekomjerne količine i konzumaciju prije spavanja jer to može poremetiti san i pogoršati simptome</p><p>4. Koristite toplinu ili hladnoću – primjena vrećice leda ili jastučića za grijanje na glavu, vrat ili ramena može smanjiti bol, eksperimentirajte kako bi otkrili šta vam bolje odgovara</p><p>5. Ostanite hidrirani – važno je piti puno vode, pogotovo kad se migrena približava, držanje bočice s vodom može pomoći u osiguravanju odgovarajuće hidratacije.</p><h2>Pretjerano uzimanje lijekova</h2><p>Pretjerano uzimanje lijekova može dovesti do povratnih glavobolja.&nbsp;</p><p>Izbjegavajte uzimanje lijekova protiv bolova više od 10 dana u mjesecu i posavjetujte se s liječnikom ako vam je potrebno više od dva puta sedmično.</p><h2>Preskakanje obroka</h2><p>Redovni, uravnoteženi obroci mogu spriječiti migrene. Izbjegavajte velike razmake između obroka i klonite se poznatih okidača migrene poput odležanih sireva, alkohola, prerađenog mesa, čokolade ili umjetnih zaslađivača.</p><h2>Stres</h2><p>Pretjerana zabrinutost oko migrene može povećati vjerojatnost da ćete je imati. Pokušajte s tehnikama smanjenja stresa poput masaže, dubokog disanja ili meditacije.&nbsp;</p>

Oko 60 posto osoba koje pate od ovog problema susreće se s prodromom

Ljudi koji pate od migrena često izbjegavaju obroke

Kako da sebi pomognete ako imate migrene: Evo šta ne smijete raditi

<p>Da se epidemija morbila, koja je, nažalost, odnijela i dva mlada života u dobi od 17 i 18 godina, širi u našoj zemlji, potvrđuju informacije o tome da su prvi slučajevi zabilježeni i na jugu BiH.</p><h2>Četiri slučaja</h2><p>Tako su iz Doma zdravlja Mostar izvijestili da su prijavljena četiri slučaja morbila, a prijavu ovog oboljenja, poznatog i kao ospice i krzamak, potvrdili su i iz Doma zdravlja „Stari grad“ Mostar.</p><p>Iako su do sada prijavljeni slučajevi u Mostaru bez komplikacija, nadležni su uputili apel roditeljima.</p><p>- Pozivamo sve roditelje čija djeca još nisu cijepljena protiv ove teške, ponekad i smrtonosne bolesti, da posjete našu ustanovu i cijepe ih. Već nekoliko dana nakon cijepljenja postiže se dobar imunološki odgovor koji može spriječiti pojavu simptoma kod neimune osobe - navodi se u saopćenju Doma zdravlja Mostar.</p><p>Epidemiološka slika u vezi sa slučajevima morbila u Hercegovačko-neretvanskom kantonu dugo je bila povoljna, međutim, nadležni su upozoravali na pojavu ovog oboljenja upravo zbog niske stope vakcinacije.</p><p>- Postotak djece koja su primila prvu dozu vakcine, koja se daje u prvoj godini života, lani je iznosio nešto više od 44 posto. Drugu dozu koja se daje u šestoj godini života primilo je 35 posto djece. To je vrlo niska procijepljenost, pogotovo u odnosu na 2019. godinu, kada je cjelokupni obuhvat iznosio 82 posto. Najmanje 95 posto djece treba primiti dvije doze MMR vakcine, koja nudi odličnu zaštitu - rekli su nam iz Zavoda za javno zdravstvo HNK.</p><h2>Najgore u KS</h2><p>Upravo je zbog pada kolektivnog imuniteta došlo do epidemije u FBiH, vjerovatno, najveće u posljednjih 20 godina.</p><p>Prema posljednjim podacima ZJZ-a FBiH, zaključno sa 7. avgustom, u Federaciji BiH je registrovano 6.948 slučajeva zaraze morbilima, s dva smrtna ishoda. Najteža situacija je u Kantonu Sarajevo te Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu u kojima je zabilježeno više hiljada slučajeva ospica.</p><h2>U RS 301 slučaj</h2><p>U Republici Srpskoj morbilima je, prema podacima Instituta za javno zdravlje, zaražena 301 osoba od kojih najviše u Bijeljini, i to 225. Među zaraženima u RS je 18 beba mlađih od godinu, 141 u dobi od jedne do četiri godine, 76 od pet do devet godina, a 29 je starije od 30 godina.</p><p>Morbili su registrovani i kod 14 djece od 10 do 14 godina, sedam zaraženih je u dobi od 15 do 19 godina, a 16 od 20 do 29 godina.</p>

Najmanje 95 posto djece treba primiti MMR vakcinu, koja nudi odličnu zaštitu, kažu iz ZJZ-a HNK

Jedna od najvećih epidemija BiH ne jenjava:  Gotovo 7.000 slučajeva zaraze morbilima!

<p>Istraživanje kompanije Gallup za 2024. donijelo je zanimljive podatke o stanovnicima Evrope. Naime, istraživanje pod nazivom "Global Emotions Report" otkrilo je koliko se često stanovnici različitih evropskih država naljute, a koliko je njih svakodnevno pod stresom.</p>

<p>Kada je riječ o ljutnji, ona je naizraženija u Turskoj, gdje 34 posto stanovnika priznaje da svakodnevno osjeća ljutnju. Slijedi ih stanovnici Sjeverne Makedonije, gdje 26 posto stanovnika svakodnevno osjeća ljutnju. Prate ih Albanci i Crnogorci (24 posto), Španci (23 posto), Ukrajinci i Česi (22 posto).</p><p>Podaci o Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj govore da se bh. stanovnici na listi nalaze odmah poslije stanovnika Češke s 21 posto, 13 posto stanovnika Srbije se svakodnevno naljuti, a samo devet posto Hrvata priznaje da svakodnevno osjeća ljutnju. U prosjeku se najmanje ljute stanovnici Finske i Estonije (sedam posto).</p>

<p>Prema podacima koji govore o svakodnevnom stresu, Turci su ponovo na prvom mjestu, a navodi da ih čak 58 posto svakodnevno osjeća stres. No, prvo mjesto dijele sa stanovnicima Grčke. Slijede ih Maltežani među kojima 55 posto stanovnika svakodnevno osjeća stres.</p><p>Najmanje stresa imaj Danci, gdje samo 18 posto stanovnika svakodnevno osjeća stres. Slijede ih Rusi (20 posto) te Moldavija, Litvanija i Poljska (22 posto).</p><p>BiH i susjedne države su u rasponu od 24 do 27 posto stanovništa, koje svakodnevno osjeća stres i to: BiH i Hrvatska (27 posto), Srbija (25 posto) i Crna Gora (24 posto).</p>

Podaci o Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj govore da se bh. stanovnici na listi nalaze odmah poslije stanovnika Češke

Evo ko se najviše u Evropi ljuti, a ko je pod stresom: U koju grupu spada BiH

<p>Vlasnici automobila često zanemaruju održavanje čistoće svojih vozila, perući ih manje od pet puta godišnje.&nbsp;</p><p>Međutim, malo ko je svjestan da unutrašnjost automobila može biti leglo mikroba, čak prljavija od prosječne WC daske. Ako želite imati čist i uredan automobil, evo nekoliko korisnih savjeta od stručnjaka s <a href="https://www.carlease.co.uk/">Carlease.co.uk</a> koji će vam pomoći da se riješite prljavštine i bakterija na najčešće zanemarenim mjestima, prenosi "<a href="https://www.mirror.co.uk/lifestyle/motoring/">Mirror</a>".</p><h2>Sjedišta i nasloni za glavu</h2><p>Sjedišta u automobilu, pogotovo vozačevo, mogu sadržavati između 300 i 650 bakterija zbog znoja, hrane i drugih nečistoća.&nbsp;</p><p>Nasloni za glavu također sakupljaju prljavštinu, ulja i znoj, što ih čini idealnim za razvoj neugodnih mirisa i bakterija.&nbsp;</p><p><b>Savjet</b>: Počnite usisavanjem svih mrvica i prašine. Zatim koristite otopinu tople vode i deterdženta ili octa kako biste očistili površine. Za tvrdokorne mrlje, pospite sodu bikarbonu i ostavite da djeluje prije nego obrišete.</p><h2>Tepisi za auto</h2><p>Tepisi u autu skupljaju blato, pijesak i čak životinjske izmete, što ih čini izvorom štetnih bakterija poput E. coli.&nbsp;</p><p><b>Savjet</b>: Protresite tepihe vani, usisajte s obje strane, a zatim pospite sodu bikarbonu i očistite četkom s krutim vlaknima.</p><h2>Ventilacijski otvori</h2><p>Ovi često zanemareni dijelovi automobila mogu postati leglo prašine, peludi i drugih čestica, što može utjecati na kvalitetu zraka.&nbsp;</p><p><b>Savjet</b>: Koristite četku ili krpu za čišćenje otvora, a za dublje čišćenje upotrijebite komprimirani zrak i obrišite ventilacijske otvore vlažnom krpom.</p><h2>Držači za čaše</h2><p>Prolivena pića i sitniš mogu stvoriti ljepljivu smjesu koja privlači prašinu i bakterije, poput Bacillus cereus - čest uzročnik trovanja hranom.&nbsp;</p><p><b>Savjet</b>: Redovno brišite držače za čaše blagim sredstvom za čišćenje i starom četkicom za zube za teško dostupna mjesta.</p><h2>Gepek</h2><p>Gepek često skriva prljavštinu, prašinu i bakterije, posebno ako se koriste za prijevoz prljave opreme ili namirnica.&nbsp;</p><p><b>Savjet</b>: Ispraznite gepek, usišite ga i obrišite otopinom vode i octa. Za uporne mirise, ostavite talog kafe ili narandžine kore preko noći.</p><h2>Volan i ručke na vratima</h2><p>Ove površine često dodirujemo, a one mogu zadržati ulja, znoj i prljavštinu, što povećava rizik od infekcija.&nbsp;</p><p><b>Savjet</b>: Redovito dezinficirajte ta područja alkoholom razrijeđenim s vodom kako biste ubili bakterije.&nbsp;</p>

Sjedišta u automobilu, pogotovo vozačevo, mogu sadržavati između 300 i 650 bakterija zbog znoja, hrane i drugih nečistoća

Ovo su najprljaviji dijelovi vašeg automobila: Leglo su bakterija, a ne obraćate pažnju na njih

<p>Jako puno osoba danas, prema posljednjim istraživanjima, ima hronični bol u vratnom dijelu kičmenog stuba. Uz bol u leđima to se pretvara u hronični problem zbog kojeg ljudi najčešće napuštaju posao.<br></p><h2>Cervikalni sindrom</h2><p>Doktor Branko M. Vujković kazao je da se svi klinički entiteti koji se manifestuju napetošću i bolom u vratu, nazivaju cervikalnim sindromom.&nbsp;</p><p>- Najčešći uzroci jesu kontinuirana mišićno-ligamentarna prenaprezanja i dugotrajna opterećenja pri radu u prinudnim položajima, koja u zavisnosti od dužine trajanja i težine opterećenja dovode i do različite težine kliničke slike cervikalnog sindroma - kazao je dr. Vujković za Blic.</p><p>Prema riječima dr Vujkovića, kao jedan od faktora rizika, ali i sve češće uzroka "vratnog" sindroma, izdvaja se u pandemijskom obliku, kontinuirani prinudni položaj vratnog dijela kičmenog stuba zbog neadekvatnog gledanja u mobilne telefone, tablete i prenosive računare.</p><p>- "Text neck" , "Laptop neck" su samo neki od anglosaksonskih sinonima za "tehnološki vrat", koji opisuju stanje bola u vratu sa svim njegovim varijetetima, koje nastaje zbog prolongiranog gledanja u mobilni telefon, ili u drugi prenosni uređaj. Takav neprirodni položaj naše glave u odnosu na trup, dovodi do grča i lošije prokrvljenosti mišića vrata - objašnjava dr Vujković.</p><h2>Gledanje u ekran</h2><p>Dok gledamo u telefon ili računar, vrat trpi pritisak kao da na leđima nosimo teret od oko 27 kilograma.</p><p>- Određena biomehanička ispitivanja su pokazala da prilikom krajnjeg položaja takozvane fleksije, to jest savijenosti vrata ka naprijed, naš vrat, sve njegove mekotkivne strukture, trpi opterećenje koje aproksimativno iznosi 27 kilograma. Ako takvo opterećenje traje dugo, logično je da će vremenom dovoditi pored fukcionalnih, i do anatomskih promjena i oštećenja, koja će vremenom dovesti i do kliničkih manifestacija - naglašava dr Vujković.</p><p>On podsjeća da tehnološko prilagođeni dnevni ritam, tehnokratija i sve veća digitalizacija uz sve njene benefite postali su, pored sjedentarnog stila života i novih profesionalnih zahtjeva, najvažniji faktori rizika za mnoge bolesti sadašnjice kojima smo apsolutno svi podložni, među kojima su na prvom mjestu po rasprostranjenosti mišićno-koštana oboljenja.<br></p><p>- Naravno da su osobe koje imaju urođene deformitete vratnog dijela kičmenog stuba, zaravnjenu fiziološku lordozu, ali i one koje zbog prirode svog posla dugotrajno rade sa nefiziološki savijenim vratom, u značajno većem riziku od ranijeg pojavljivanja tegoba, kao i od pojavljivanja ozbiljnijih manifestacija cervikalnog sindroma - ističe dr Vujković.</p><h2>Prinudni položaj</h2><p>Od bora, preko glavobolja, do ozbiljnih posljedica poput vratne diskus hernije</p><p>- Svaki prinudni položaj koji duže traje, dovodi, pored istezanja jedne strane vrata, i do "nabiranja" druge strane, sa posljedičnim skraćenjem tih mišića, ali i smanjenjem elastičnosti i nabiranjem kože. Što više "nefiziološki" gledate u mobilni telefon, veće šanse su da ćete pored osećaja stalne napetosti i bola u vratu, imati i estetski problem sa ranijim nastankom bora na vratu - kaže dr Vujković.</p><p>Prema njegovim riječima, dalekosežnije i opasnije posljedice "tehnološkog vrata" su glavobolja, cervikalna radikulopatija, vratna diskus hernija.</p><p>- Cervikalna radikulopatija nastaje kada dugotrajni funkcionalni problem vrata bude zanemaren, i usljed trajnog oštećenja ovog dijela kičmenog stuba dođe do pritiska na nerve koji su zaduženi za motornu i senzitivnu inervaciju gornjih ekstermiteta - objasnio je dr. Vujković.</p><p>Tako se, kao ozbiljne posljedice "gledanja u mobilni telefon" mogu javiti slabost mišića šake i drugih mišića ruke i ramenog pojasa kao i osjećaj trnjenja, žarenja duž projekcije tih nerava.</p><p>- Vratna diskus hernija dovodi do sličnih manifestacija, a u zavisnosti od veličine i posledica njenog pritiska, leči se i operativno. Cervikogene glavobolje su same po sebi poseban problem za lečenje, i najbolji lek za njih je prevencija i prekidanje začaranog kruga preopterećenja i degeneracije vratnog dela kičmenog stuba - napominje dr Vujković.</p><h2>Prevencija ovog stanja</h2><p>- S obzirom na to da su digitalizacija naših života i savremeni način komunikacije naše nasušne potrebe, postoji nekoliko načina da smanjimo njihov utjecaj na naše zdravlje. Pod jedan i kao obavezno je ergonomsko podešavanje, jer ono skoro da apsolutno eliminiše onih 27 kg koje trpimo prilikom savijanja vrata. To podrazumijeva da nam je mobilni uređaj, tj. njegov ekran u visini očiju, i ako je računar u pitanju to se relativno lako postiže. Kada je u pitanju mobilni telefon, situacija jeste malo kompleksnija, s obzirom na to da aparat moramo podići u nivo očiju, pa nama (i drugima) to može izgledati banalno, ali naš vrat je u pitanju, i sigurno je da se značajno smanjuje preopterećenje vratnog dijela kičmenog stuba - ukazuje dr Vujković.</p><p>Dodao je da kada se maksimalno potrudimo da podesimo "uslove" za nesmetan rad našeg vrata, vrijeme je da razbijemo i lanac kontinuiranosti opterećenja u nepovoljim položajima, a to se najbolje postiže vježbom.</p><p>Kada se koristi mobilni uređaj, sasvim je dovoljno u određenim vremenskim intervalima uraditi osnovne vježbe istezanja vrata nakon čega treba uraditi set statičkih (bez pokreta) vježbi za jačanje mišića vrata.</p><p>- O svemu ovome, počev od ergonomije, faktora rizika da obolite od "tehnološkog vrata", pa do programa vježbi koje možete raditi i u kancelariji dok sjedite, neophodno je da razgovarate sa vašim fizijatrom - poručuje dr Branko Vujković.</p>

Dok gledamo u telefon ili računar, vrat trpi pritisak kao da na leđima nosimo teret od oko 27 kilograma

Tehnološki vrat: Hronična bol uzrokovana nepravilnim korištenjem uređaja

<p>Boravak uz more se jako cijeni zbog terapeutskih svojstava, a morska voda blagotvorno utječe na zdravlje. Pored fizičkog, boravak uz vodu ima pozitivan efekat i na mentalno zdravlje.</p><h2>Obnavlja tijelo</h2><p>Dok plivamo u zagrljaju mora, njegova ljekovita svojstva pružaju nam duboki osjećaj regeneracije i psihičkog zadovoljstva. S razlogom se tako osjećamo jer kupanje u moru pospješuje prirodne procese ozdravljenja tijela.<br></p><p>Od smirivanja upalnih kožnih tegoba do poboljšanja cirkulacije i ublažavanja bolova u mišićima, prirodna ljekovita svojstva ovog morskog eliksira doista su izvanredna. Bogatstvo minerala i elemenata u tragovima daju morskoj vodi izvanrednu sposobnost da hrani i obnavlja tijelo.</p><h2>Djelovanje na kožu</h2><p>Jedna od najbolje dokumentiranih dobrobiti morske vode je njezina sposobnost da čisti, umiruje i liječi kožu. Visoka koncentracija minerala poput magnezija, cinka, kalcija i kalija hrani i hidratizira kožu, smanjujući oticanje, svrbež, suhoću i iritaciju.</p><p>Natrij i jod u morskoj vodi imaju antiseptičko i cikatrizirajuće djelovanje na kožu, čime pomažu u  zarastanju povreda organa i tkiva. Jedinstvena mješavina minerala djeluje u sinergiji koja utječe na smirivanje upale, ubrzavanje zacjeljivanja rana, pa čak i ublažavanje hroničnih kožnih problema.</p><p>Mineralne soli zajedno sa suncem regeneriraju kožu, zbog čega se kožne bolesti poput čireva, lupusa, akni, ekcema i psorijaze lakše mogu izliječiti ili njihovi simptomi ublažiti.</p><p>Kad su u pitanju morska voda i gljivice, nedavna su istraživanja pokazala su da visok sadržaj soli u morskoj vodi stvara okruženje koje je negostoljubivo za razne vrste gljivica. Jedinstveni mineralni sastav morske vode zbog toga može biti posebno efikasan u liječenju određenih gljivičnih infekcija jer sprječava rast istih. To čini morsku vodu obećavajućim prirodnim lijekom za stanja poput gljivica na noktima.</p><p>Liječnici također preporučuju prirodni tretman namakanja zahvaćenih područja kože u morskoj vodi.</p><h2>Imunološka funkcija</h2><p>No, dobrobiti morske vode ne zaustavljaju se samo na koži. Kada tijekom kupanja progutamo malo morske vode, minerali u tragovima u morskoj vodi podržavaju naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Magnezij je važan mineral koji nam pomaže u funkcioniranju mišića i živaca, dok npr. natrij pomaže u reguliranju ravnoteže tekućine u tijelu.</p><p>Određena istraživanja čak pokazuju da morska voda može imati pozitivan učinak na imunološku funkciju te zdravlje probavnog i dišnog sistema.</p><p>Osim fizičkih dobrobiti, umirujući ritam valova i negativni joni prisutni u morskom zraku imaju izrazito pozitivan efekat na naše mentalno zdravlje. Sposobnost mora da smanji stres, ublaži tjeskobu i ispuni nas osjećajem mira je jedinstvena.</p><p>Zbog toga je ono prirodno utočište za sve koji traže predah od svakodnevnog života i revitalizaciju tijela i psihe.</p><p>Morska voda popravlja naše raspoloženje i poboljšava naše zdravlje na puno načina jer ovaj prirodni resurs sadrži riznicu regenerirajućih kvaliteta, dok nas istovremeno duboko povezuje s prirodom.&nbsp;</p><h2>Dobrobiti vode</h2><p>Osim nevjerojatno iscjeljujućeg djelovanja na kožu, dobrobiti morske vode su sljedeće.</p><p>1. Jača imunološki sistem svojim prirodnim antibiotskim djelovanjem</p><p>2. Slana voda je odličan lijek za osobe s oslabljenim imunološkim sistemom, anemijom i visokom razinom šećera u krvi. Nakon kupanja u moru broj crvenih krvnih zrnaca povećava se između 5 – 20 posto, dok se broj bijelih krvnih stanica još više povećava.</p><p>3. Osim toga, redovno kupanje u hladnoj vodi pomaže u regulaciji antioksidativnih procesa u tijelu, čime se smanjuje rizik od srčanih bolesti i raka.</p><p>4. Elementi u tragovima i mikroorganizmi koji se nalaze u morskoj vodi također imaju antibakterijska svojstva i stoga djeluju kao prirodni antibiotici. Ove komponente apsorbira koža, pomažući u poboljšanju zdravlja i dobrobiti tijela.</p><p>5. Morska voda u kombinaciji s tjelovježbom izvrstan je lijek za bolove u kostima i mišićima, artritis te ako se oporavljate od operacije, kako biste ublažili ukočenost i tonirali mišiće.</p><p>6. Plivanje je dobar izbor tjelovježbe ako imate artritis jer stimulira cirkulaciju krvi, smanjuje ukočenost mišića i ublažava bol. Ujedno pomaže da vaši zglobovi budu fleksibilniji.</p><p>7. Osobama koje pate od astme, jakog kašlja, sluzi i drugih respiratornih problema liječnici često preporučuju odlazak na plažu, udisanje morskog zraka i kupanje u moru. Budući da je morska voda slana, iznimno je korisna osobama koje imaju česte upale sinusa, bronhitis ili pate od alergija.<br></p><p>8. Slana morska voda pruža olakšanje otvaranjem područja u sinusima i bronhima jer pomaže pokretačkim trepetljikama (cilijama) koje se nalaze na površini stanica koje oblažu dišne puteve, da pomaknu sluz i toksine, čisteći sinuse i pluća.</p><p>9. Gutanje malih količina morske vode tokom plivanja olakšava čišćenje debelog crijeva, potiče bržu detoksikaciju tijela i obnavlja tjelesnu energiju, posebno kod djece i iscrpljenih osoba.</p><p>10. Morska voda ubrzava proces regeneracije stanica, posebno kod onih oštećenih bolešću poput ciroze. Također pomaže eliminirati višak vode nakupljen u abdomenu koji se javlja zbog bolesti.</p><h2>Lijek za hemoroide</h2><p>Kad su u pitanju hemoroidi i morska voda, nova istraživanja pokazuju da svojstva morske vode, s obzirom da je bogata mineralima, pružaju olakšanje kod ovog učestalog stanja.</p><p>Tradicionalni tretmani poput krema i masti pružaju privremeno olakšanje i upravljanje simptomima. Međutim, lokalna primjena morske vode u njezi hemoroida efikasnije rješava korijenske uzroke zbog svog jedinstvenog protuupalnog i ljekovitog djelovanja.</p><h2>Sprečava nesanicu&nbsp;</h2><p>Budući da morska voda smiruje nervozu i pomaže normalizirati krvni pritisak, plivanje i ronjenje i dan proveden na suncu prirodno će poboljšati raspoloženje i pridonijeti boljem snu, smanjenjem stresa i povećanjem fizičkog umora.</p><p>Zvukovi valova djeluju kao umirujući mehanizam koji može dovesti do dubljeg i mirnijeg sna.</p><p>Iako je potrebno još istraživanja, jedno je sigurno, morska voda je prirodna snaga s velikim potencijalom za poboljšanje ljudskog zdravlja.</p><p>Bilo da se radi o kupanju u valovima, šetnji uz obalu ili jednostavnom udisanju slanog zraka, ljekovita moć mora je neosporna.</p>

Jedna od najbolje dokumentiranih dobrobiti morske vode je njezina sposobnost da čisti, umiruje i liječi kožu

Ljekovita moć mora: Pomaže kod artritisa, gljivičnih oboljenja pa čak i nesanice

<p>Znojenje stopala u pretjeranoj mjeri može biti fizički neugodno, ali i imati emocionalni efekat. Ukoliko se ne liječi može dovesti do neugodnih mirisa i mogućih zdravstvenih komplikacija.&nbsp;</p><h2>Uzroci znojenja</h2><p>Znojenje je prirodni mehanizam hlađenja tijela, a različiti faktori mogu uzrokovati znojenje stopala, kao što su:</p><p>1. tjelesna aktivnost</p><p>2. visoke temperature</p><p>3. emocionalni stres</p><p>4. uske cipele</p><p>5. dugotrajno stajanje.</p><p>Pretjerano znojenje, u medicini poznato kao hiperhidroza, pogađa mnoge ljude. Primarna hiperhidroza nije povezana s drugim medicinskim stanjima, dok je sekundarna hiperhidroza povezana sa stanjima poput dijabetesa, hipertireoze i menopauze ili može biti nuspojava lijekova.</p><h2>Neugodan miris</h2><p>Iako je znoj sam po sebi bez mirisa, može loše mirisati kada dođe u interakciju s bakterijama. Bromodoza, ili smrdljiva stopala javljaju se zbog nakupljanja znoja koji potiče rast bakterija. Da biste to spriječili, razmotrite sljedeće mjere:</p><p>1. svakodnevno perite noge antibakterijskim sapunom</p><p>2. očistite između prstiju, uklonite tvrdu kožu i skratite nokte</p><p>3. koristite puder za stopala ili antiperspirant</p><p>4. neka se cipele potpuno osuše prije ponovnog nošenja</p><p>5. nosite čiste, suhe čarape svaki dan</p><p>6. izbjegavajte nositi istu obuću dva dana zaredom i odaberite prozračnu obuću.</p><p><br></p><h2>Moguće komplikacije&nbsp;</h2><p>Neliječena, znojna stopala mogu dovesti do:</p><p>1. bakterijske infekcije</p><p>2. altetskog stopala</p><p>3. rupičaste keratolize.</p><p>Studija u American Journal of Managed Care je otkrila da ljudi s hiperhidrozom imaju 30 posto veći rizik od kožnih infekcija.</p><h2>Pomoć u proizvodima</h2><p>Opcije za kontrolu znojenja stopala koje se izdaju bez recepta uključuju sljedeće.</p><p>Antiperspiranti koji sadrže aluminijeve soli sprječavaju znojenje i laki su, neinvazivni tretman. Aerosol antiperspiranti i maramice efikasni su za znojna stopala.</p><p>Birajte antiperspirante umjesto dezodoransa, koji samo maskiraju miris.</p><p>Odlučite se za čarape koje upijaju vlagu od sintetičkih vlakana, poput poliestera ili najlona ili meke vune koja ima prirodna antibakterijska svojstva. Izbjegavajte čarape od 100 posto pamuka, koje upijaju vlagu, a da je ne odvode.</p><p>Prozračne cipele pomažu smanjiti znojenje stopala. Postave za stopala mogu upiti višak znoja i prikriti neugodne mirise. Redovito mijenjajte cipele kako bi se osušile i razmislite o upotrebi pudera za stopala za suhoću i kontrolu neugodnih mirisa.</p><h2>Stručna pomoć</h2><p>Posavjetujte se s pružateljem zdravstvenih usluga ako znojenje remeti svakodnevni život, lijekovi bez recepta i kućni lijekovi ne uspijevaju, stanje uzrokuje emocionalni stres.</p><p>Dermatolog može obaviti fizički pregled i prikupiti informacije o simptomima kako bi preporučio tretmane.</p><p>Medicinski tretmani za znojna stopala uključuju sljedeće.</p><p>Oralni lijekovi kao što su antikolinergici i beta blokatori mogu smanjiti znojenje. Antikolinergici blokiraju signale znojenja, ali mogu izazvati nuspojave kao što su suha usta i oči, zatvor i vrtoglavica.</p><p>Iontoforeza koristi vodu i blagu električnu struju za smanjenje znojenja. Iako je efikasna za znojne dlanove, njezin utjecaj na znojenje stopala zahtijeva dodatna istraživanja. Nuspojave uključuju iritaciju i suhoću kože.</p><p>Injekcije botoksa blokiraju hemikaliju koja aktivira žlijezde znojnice. Istraživanja podupiru njihovu sigurnost i efikasnost, iako su dokazi za injekcije u stopala ograničeni. Nuspojave uključuju bol i modrice, s ponavljanjem tretmana svakih nekoliko mjeseci.</p>

Dermatolog može obaviti fizički pregled i prikupiti informacije o simptomima kako bi preporučio tretmane

Znojenje stopala: Evo kada potražiti stručnu pomoć

<p>Dobar san utječe na raspoloženje tokom dana, koncentraciju i pažnju. Ako se želite svako jutro buditi odmorni i puni elana, pratite ovih nekoliko savjeta.<br></p><p>Uvijek bi trebali ići na spavanje u isto ili slično vrijeme i da to nisu kasni sati. Bitno je izbjegavati jako svjetlo i zvukove, stoga se listanje društvenih mreža u krevetu ne preporučuje.</p><p>Prostoriju u kojoj spavate trebate provjetriti, a za kvalitetan san jako je bitno imati odgovarajući madrac i jastuk. Prije spavanja je poželjno da se opustite, a treninge bilo koje vrste odradite najmanje tri sata prije spavanja.</p>

Naučnici otkrili marker za predviđanje rizika od povratka raka želuca

Ljutnja negativno utječe na zdravlje: Može izazvati brojne probleme

Mirza Palo, stručni saradnik WHO-a u BiH, za "Avaz": BiH bez vakcine protiv majmunskih boginja

Preminula je najstarija žena na svijetu: Marija (117) je umrla onako kako je željela

Naučnici otkrili kada najbrže starimo: Ovo su najkritičnije godine

Ako imate ovaj zdravstveni problem, lubenicu izbjegavajte u širokom luku

Majmunske boginje bliže nego ikada: Evo šta trebate znati o ovom virusu

Pseudodemencija: Važno je razumjeti ovo stanje kako bi se prepoznalo

Kako da sebi pomognete ako imate migrene: Evo šta ne smijete raditi

Jedna od najvećih epidemija BiH ne jenjava: Gotovo 7.000 slučajeva zaraze morbilima!

Evo ko se najviše u Evropi ljuti, a ko je pod stresom: U koju grupu spada BiH

Ovo su najprljaviji dijelovi vašeg automobila: Leglo su bakterija, a ne obraćate pažnju na njih

Tehnološki vrat: Hronična bol uzrokovana nepravilnim korištenjem uređaja

Ljekovita moć mora: Pomaže kod artritisa, gljivičnih oboljenja pa čak i nesanice

Znojenje stopala: Evo kada potražiti stručnu pomoć

Kako da se naspavate i napunite elanom

Zdravlje

Naučnici otkrili marker za predviđanje rizika od povratka raka želuca

Ljutnja negativno utječe na zdravlje: Može izazvati brojne probleme

Mirza Palo, stručni saradnik WHO-a u BiH, za "Avaz": BiH bez vakcine protiv majmunskih boginja

Preminula je najstarija žena na svijetu: Marija (117) je umrla onako kako je željela

Naučnici otkrili kada najbrže starimo: Ovo su najkritičnije godine

Ako imate ovaj zdravstveni problem, lubenicu izbjegavajte u širokom luku

Majmunske boginje bliže nego ikada: Evo šta trebate znati o ovom virusu

Pseudodemencija: Važno je razumjeti ovo stanje kako bi se prepoznalo

Kako da sebi pomognete ako imate migrene: Evo šta ne smijete raditi

Jedna od najvećih epidemija BiH ne jenjava: Gotovo 7.000 slučajeva zaraze morbilima!

Evo ko se najviše u Evropi ljuti, a ko je pod stresom: U koju grupu spada BiH

Ovo su najprljaviji dijelovi vašeg automobila: Leglo su bakterija, a ne obraćate pažnju na njih

Tehnološki vrat: Hronična bol uzrokovana nepravilnim korištenjem uređaja

Ljekovita moć mora: Pomaže kod artritisa, gljivičnih oboljenja pa čak i nesanice

Znojenje stopala: Evo kada potražiti stručnu pomoć

Kako da se naspavate i napunite elanom