Bosna i Hercegovina i u 2026. godini ostaje gotovo u potpunosti zavisna od uvoza nafte i naftnih derivata, jer ne posjeduje značajniju domaću proizvodnju sirove nafte niti rafinerijske kapacitete koji bi mogli zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Zbog toga se snabdijevanje gorivom u potpunosti oslanja na uvoz iz susjednih zemalja i evropskih rafinerija.<h2>Globalna kretanja</h2>Struktura snabdijevanja čini BiH osjetljivom na globalna kretanja cijena nafte, kurs američkog dolara i poremećaje u lancima snabdijevanja.Tokom 2026. godine primjetne su i određene regulatorne mjere koje utječu na tržište, uključujući privremeno smanjenje ili ukidanje carina na uvoz nafte i naftnih derivata u određenim periodima.Cijene su značajno više zbog rata na Bliskom istoku, ali u 2026. godini uvoz nafte i naftnih derivata u BiH se ne smanjuje značajno u odnosu na prethodnu godinu. Količinski ostaje približno isti, uz moguće male razlike (gotovo nekoliko procenata gore ili dolje), koje su rezultat promjena u potrošnji goriva i industrijskoj aktivnosti.<h2>Stabilna potrošnja</h2>Najveći razlozi za to su što BiH nema domaću proizvodnju koja bi zamijenila uvoz, potrošnja goriva u saobraćaju ostaje stabilna, a jasno je da tržište i dalje zavisi od uvoznog dizela i benzina.Zbog toga se u 2026. može govoriti samo o stagnaciji ili blagim oscilacijama, a ne o stvarnom padu uvoza.Podaci Porezne uprave BiH za prva četiri mjeseca ove godine kažu da je uvezeno nafte i naftnih derivate u iznosu od 861.710.173,33 KM, pa ako bi se taj trend nastavio moguće vrlo lako da će biti premašena prošla godina. Tokom cijele 2025. godine uvezeno je 2.181.377.288,71 KM nafte i naftnih derivate.<h2>Top pet država</h2>Italija je zemlja iz koje najviše uvozima ovih proizvoda. Prema podacima Porezne uprave BiH, iznos u prva četiri mjeseca ove godine je 541.472.142,15 KM. Slijede Grčka sa 126.641.960,03 KM, Hrvatska sa 105.169.047,27 KM, Srbija sa 35.947.290,14 KM i na petoj poziciji Njemačka s iznosom 10.607.443,75 KM.

Samo u prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo 861.710.173,33 KM

Poskupljenja ništa novo nisu donijela: Cijene više, ali trošimo gotovo isto nafte

Uvoz farmaceutskih i bioloških proizvoda u Bosnu i Hercegovinu vrši se u skladu sa pravilima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH) i jedinstvenom carinskom tarifom. Ovi proizvodi su razvrstani u posebne tarifne brojeve u okviru Glave 30 Carinske tarife, koja obuhvata farmaceutske proizvode, lijekove, biološki materijal i srodne supstance.Ukupan uvoz u prva četiri mjeseca ove godine je 373.400.776,15 KM.Tarifni broj 3001 obuhvata žlijezde i druge organe za organoterapijsku upotrebu, njihove ekstrakte, heparin i slične životinjske ili ljudske tvari pripremljene za terapijsku ili profilaktičku upotrebu. Prema podacima porezne uprave uvezeno je po tom tarofnom broju samo 57.435,94 KM.Sa druge strane tarifni broj 3002 odnosi se na ljudsku i životinjsku krv, antiserume, vakcine, toksine i imunološke proizvode, uključujući one dobijene biotehnološkim putem i uvezen je umnogome veći iznos. Čak 75.736.414,17 KM u prva četiri mjeseca ove godine.Lijekovi su dalje razvrstani prema obliku i načinu pakovanja. Tako tarifni broj 3003 obuhvata lijekove koji sadrže dva ili više sastojaka pomiješanih za terapijsku ili profilaktičku upotrebu, ali koji nisu pripremljeni u odmjerene doze ili za pojedinačnu prodaju (uvezeno 69.534,36 KM ).Nasuprot tome, tarifni broj 3004 obuhvata gotove lijekove u odmjerenim dozama ili u pakovanjima spremnim za direktnu upotrebu što se odnosi i nanajveću uvoz. Radi se o 2.759.736,59 kilograma ukupne vrijednosti 284.787.263,10 KM.Posebnu grupu čini tarifni broj 3005, koji se odnosi na medicinski potrošni materijal poput vate, zavoja i flastera koji su impregnirani farmaceutskim supstancama ili pripremljeni za medicinsku upotrebu (3.994.178,69 KM). Na kraju, tarifni broj 3006 obuhvata specijalizovanu farmaceutsku robu koja nije obuhvaćena prethodnim kategorijama, a definirana je posebnim napomenama carinske nomenklature (8.755.949,89 KM ).Treba naglasiti da je ukupan iznos farmaceutskih proizvoda u prošloj godini iznosio više od milijardu KM, tačnije 1.008.613.535,09 KM.

Ukupan uvoz u prva četiri mjeseca ove godine je  373.400.776,15 KM

Stotine miliona: Koliko smo uvezli lijekova, ljudske krvi, vakcina, medicinskog materijala...

Dok Evropa danas igra fudbal budućnosti, Bosna i Hercegovina još pokušava igrati profesionalni fudbal u uslovima koji su daleko iza ozbiljnog evropskog nivoa. Najnoviji finansijski izvještaji klubova pokazali su brutalnu realnost domaće lige.Razlika između bh. fudbala i najvećih evropskih liga više nije velika, ona je ogromna. FK Sarajevo je trenutno finansijski najjači klub u državi. Prema zvaničnom izvještaju za 2025. godinu, klub je ostvario prihod od čak 21,3 miliona KM, što je najveći objavljeni prihod jednog bh. kluba posljednjih godina.Na plaće i lična primanja potrošeno je više od 5,5 miliona KM. To na prvi pogled djeluje ogromno za bosanskohercegovačke uslove. Međutim, u svijetu vrhunskog fudbala to je gotovo neprimjetna cifra. Real Madrid godišnje prihoduje više od milijardu eura. Mančester siti City i PSŽ troše stotine miliona samo na plaće igrača. TV prava Premijer lige Engleske više od 10 milijardi eura, dok je transfer Nejmara (Neymar) iz Barselone u PSŽ vrijedio 222 miliona eura, deset puta više od godišnjeg prihoda najbogatijeg kluba u BiH. <h2>Obični transferi</h2>Posebno zanimljiv primjer je HŠK Zrinjski Mostar. Nakon evropskog uspjeha i grupne faze UEFA takmičenja, Zrinjski je prijavio rekordan prihod od 14,3 miliona KM, dok je samo na plaće potrošeno 7,3 miliona KM. To su historijske cifre za bh. fudbal, ali i dalje male u poređenju s evropskim standardima. Jedan prosječan klub iz Engleske raspolaže budžetom koji je višestruko veći od cijele Wwin lige BiH zajedno. Koliko je domaći fudbal finansijski mali možda najbolje pokazuje poređenje s običnim evropskim transferima. Danas jedan prosječan transfer u ligama petice često vrijedi više nego godišnji budžeti nekoliko klubova Premijer lige BiH zajedno. Dok se u Evropi igrači plaćaju po 50 ili 100 miliona eura, domaći klubovi uglavnom preživljavaju od prodaje mladih talenata, pomoći lokalnih zajednica i povremenog izlaska u evropska takmičenja. Problem domaće lige više nije samo sportski nego i ekonomski. Moderni fudbal danas prati ekonomsku moć država i tržišta. Engleska, Španija ili Njemačka imaju milijarde gledalaca, ogromne sponzore i televizijska prava koja finansiraju razvoj klubova. Bosna i Hercegovina ima malo tržište i ligu koja finansijski ne može pratiti moderan evropski fudbal. Zato najbolji igrači vrlo brzo odlaze iz lige. Čim se pojavi ozbiljan talent, klubovi iz Hrvatske, Srbije, Austrije ili Turske nude bolje ugovore i stabilnije uslove. Domaća liga tako postaje prolazna stanica umjesto mjesta gdje se kvalitet zadržava i razvija. <h2>Fudbal prošlosti</h2>Razlika je danas posebno vidljiva navijačima. U jednom danu mogu gledati utakmicu Mančester siti - Arsenal, a nekoliko sati kasnije utakmicu Wwin lige BiH. Razlika u brzini igre, individualnom kvalitetu, finansijskoj snazi i organizaciji djeluje gotovo nestvarno. I upravo zato sve više ljudi postavlja isto pitanje - zašto domaći fudbal ne može pratiti ostatak Evrope? Odgovor je jednostavan. Moderni fudbal danas više nije samo sport. To je industrija vrijedna milijarde eura. Dok najveći evropski klubovi ulažu ogromne sume u igrače, trenere, analitiku i razvoj, klubovi u Bosni i Hercegovini još pokušavaju osigurati stabilnost iz sezone u sezonu. Najveća tragedija bh. fudbala nije nedostatak talenta. Bosna i Hercegovina je proizvela igrače za najveće evropske klubove i reprezentacije. Problem je što domaća liga nema finansijsku snagu da ih zadrži dovoljno dugo da liga postane ozbiljno evropsko takmičenje. Zato navijači u BiH često gledaju kako najbolji fudbaleri odlaze prije nego što domaći fudbal uopšte stigne profitirati od njihovog kvaliteta. I dok ostatak Evrope ulaže milijarde u razvoj sporta, bh. fudbal još pokušava preživjeti sezonu. Zato domaća liga često izgleda kao fudbal prošlosti u vremenu kada ostatak svijeta već igra fudbal budućnosti.<h2>Komercijalni prihodi</h2>Finansije u evropskom fudbalu su postale jednako važan dio igre kao i rezultat na terenu. Danas najveći klubovi ne dominiraju samo zbog sportskog kvaliteta, nego i zbog ogromnih budžeta i komercijalnih prihoda.&nbsp;Engleska Premijer liga je finansijski najjača liga u Evropi zahvaljujući televizijskim pravima koja donose milijarde eura godišnje. Klubovi poput Real Madrida, Barselone i Bajern Minhena zarađuju ogroman novac kroz sponzorstva, prodaju dresova i međunarodne turneje. <h2>Transferi eksplodirali</h2>Jedan zanimljiv detalj je da su transferi igrača u posljednjih 20 godina eksplodirali, ali smo i tu daleko od Evrope. Nekada rekordni transferi od 30–40 miliona eura danas su „prosječni“ za top igrače, dok su neki transferi prešli i 100 miliona eura. UEFA je uvela pravila finansijskog fair playa kako bi pokušala spriječiti klubove da troše više nego što zarađuju, ali bogati vlasnici i dalje imaju veliki utjecaj na tržište. U suštini, moderni fudbal u Evropi je kombinacija sporta i velikog biznisa, gdje finansijska snaga često određuje uspjeh jednako kao i talent na terenu.<h2>TV prava</h2>Najviše novca od TV prava i prihoda ima engleska Premijer liga s gotovo 4 milijarde eura godišnje. Španska La Liga ima približno 2 milijarde, njemačka Bundesliga otprilike 1,2 do 1,3 milijarde, italijanska Serija A oko 900 miliona, a francuska Liga 1 gotovo 600 miliona eura. Engleska liga je ubjedljivo prva, dok ostale značajno zaostaju po prihodima.

Budžeti klubova bh. elitnog ranga su daleko ispod onih prosječnih evropskih

Koliko para toliko muzike: Ozbiljan profesionalni fudbal u BiH se još pokušava igrati

Sudar dva vozila dogodio se danas na području Socijalnog, u Sarajevu, a na vozilima je pričinjena materijalna šteta.U nesreći su učestvovala dva vozila marke Mercedes i Golf.&nbsp;Dvije osobe su povrijeđene u ovoj nesreći, potvrđeno je za portal "Avaza" iz dežurnog Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo.&nbsp;Dijelovi od plastike vozila rasuti su po cesti.

Dijelovi od plastike vozila rasuti su po cesti

Saobraćajna nesreća na Socijalnom: Sudarili se Mercedes i Golf

The standard of living in Bosnia and Herzegovina has been one of the most frequently discussed topics for years, especially when comparing average salaries and actual cost of living.Although nominal incomes are gradually increasing, most citizens still feel that their money is worth less than before, because prices of basic necessities are rising at almost the same pace.The average salary in Bosnia and Herzegovina currently ranges between 1,500 and 1,700 convertible marks, depending on the entity and employment sector. However, it is important to emphasize that a significant number of workers receive an amount below that average, which means that the real picture of the standard of living for most of the population does not match statistical data.It is precisely for this reason that the question is often raised of how much one salary is actually sufficient for a normal life.<h2>More expensive in larger cities</h2>When analyzing basic monthly expenses, it is clear that the largest part of the budget goes to food, housing and utilities. Food costs for one person on average range from 400 to 700 convertible marks, depending on habits and shopping methods, according to various analyses.Rent in larger cities such as Sarajevo, Banja Luka or Mostar usually amounts to between 400 and 800 convertible marks for a one-bedroom apartment, while utilities are an additional 150 to 300 convertible marks per month. When you add to that transportation, hygiene items, clothes and unexpected expenses, total monthly expenditures grow quickly.In practice, this means that for basic functioning of one person in BiH, at least around 1,200 to 1,500 convertible marks per month is needed. This is the level at which basic needs can be covered, but without significant opportunities for savings or a more comfortable lifestyle.For a somewhat more stable life, in which there is room for savings, outings or travel, approximately 1,800 to 2,200 convertible marks per month is needed. Above that begins the level at which a person can live without major financial pressure, but such incomes are still not available to most citizens.The situation becomes even more demanding when it comes to families. Estimates show that a four-member family often needs more than 3,000 convertible marks per month for basic living expenses, an amount that many families cannot reach with just one average income. This is why in many households both partners work or additional sources of income are sought.The place of residence also plays a major role in total expenses. Life in larger cities is significantly more expensive, primarily due to rental prices and services, while smaller towns and rural areas are somewhat more affordable, but often also offer fewer opportunities for employment and advancement.<h2>No long-term stability</h2>An additional problem is also the fact that many citizens face unpredictable price increases, especially of basic food items and energy, which makes planning a monthly budget difficult. Even when income seems stable, inflation can significantly reduce the real value of a salary. This is why more and more people are deciding on more rational consumption, postponing major purchases or seeking additional sources of income.Also, a significant number of young people in Bosnia and Herzegovina do not see long-term financial stability within the country, so going abroad becomes a common option. The reasons for this are most often higher salaries, a more stable labor market and better living conditions, which further affects the domestic labor market and demographic picture.All of this shows that the average salary in Bosnia and Herzegovina in many cases covers basic needs, but does not provide a stable and relaxed standard of living. It is precisely this difference between income and actual cost of living that remains one of the key economic challenges in the country, and without significant structural changes, it is difficult to expect faster improvement in the standard of living for citizens.

Although nominal incomes are gradually increasing, most citizens still feel that their money is worth less than before

How sufficient is the average salary really for living: Citizens facing constant challenges

Životni standard u Bosni i Hercegovini već godinama je jedna od najčešće raspravljanih tema, posebno kada se uporede prosječne plaće i stvarni troškovi života.&nbsp;Iako se nominalna primanja postepeno povećavaju, većina građana i dalje osjeća da im novac vrijedi manje nego ranije, jer cijene osnovnih životnih potreba rastu gotovo istim tempom.Prosječna plata u Bosni i Hercegovini trenutno se kreće između 1.500 i 1.700 konvertibilnih maraka, u zavisnosti od entiteta i sektora zaposlenja. Međutim, važno je naglasiti da značajan broj radnika prima iznos koji je ispod tog prosjeka, što znači da realna slika standarda većine stanovništva nije u skladu sa statističkim podacima.&nbsp;Upravo zbog toga se često postavlja pitanje koliko je zapravo jedna plaća dovoljna za normalan život.<h2>Skuplje u većim gradovima</h2>Kada se analiziraju osnovni mjesečni troškovi, jasno je da najveći dio budžeta odlazi na hranu, stanovanje i režije. Troškovi prehrane za jednu osobu u prosjeku se kreću od 400 do 700 konvertibilnih maraka, u zavisnosti od navika i načina kupovine, kažu pojedine analize.&nbsp;Stanarina u većim gradovima poput Sarajeva, Banje Luke ili Mostara najčešće iznosi između 400 i 800 konvertibilnih maraka za jednosoban stan, dok su režije dodatnih 150 do 300 konvertibilnih maraka mjesečno. Kada se na to dodaju prevoz, higijenske potrepštine, odjeća i neplanirani troškovi, ukupni mjesečni izdaci brzo rastu.U praksi to znači da je za osnovno funkcioniranje jedne osobe u BiH potrebno najmanje oko 1.200 do 1.500 konvertibilnih maraka mjesečno. To je nivo na kojem se mogu pokriti osnovne potrebe, ali bez značajnijih mogućnosti za štednju ili komforniji način života.&nbsp;Za nešto stabilniji život, u kojem postoje prostor za uštedu, izlaske ili putovanja, potrebno je približno 1.800 do 2.200 konvertibilnih maraka mjesečno. Iznad toga počinje nivo na kojem osoba može živjeti bez većeg finansijskog pritiska, ali takvi prihodi i dalje nisu dostupni većini građana.Situacija postaje još zahtjevnija kada su u pitanju porodice. Procjene pokazuju da četveročlana porodica za osnovne životne potrebe često treba više od 3.000 konvertibilnih maraka mjesečno, što je iznos koji mnoge porodice ne mogu dostići samo jednim prosječnim primanjem. Zbog toga u mnogim domaćinstvima rade oba partnera ili se traže dodatni izvori prihoda.Veliku ulogu u ukupnim troškovima igra i mjesto stanovanja. Život u većim gradovima znatno je skuplji, prije svega zbog cijena kirija i usluga, dok su manji gradovi i ruralna područja nešto pristupačniji, ali često nude i manje mogućnosti za zapošljavanje i napredovanje.<h2>Nema dugoročne stabilnosti</h2>Dodatni problem predstavlja i činjenica da se mnogi građani suočavaju sa nepredvidivim rastom cijena, posebno osnovnih namirnica i energenata, što otežava planiranje mjesečnog budžeta. Čak i kada se prihod čini stabilnim, inflacija može značajno smanjiti realnu vrijednost plaće. Zbog toga se sve više ljudi odlučuje na racionalniju potrošnju, odgađanje većih kupovina ili traženje dodatnih izvora zarade.Također, značajan broj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini ne vidi dugoročnu finansijsku stabilnost unutar zemlje, pa odlazak u inostranstvo postaje česta opcija. Razlozi za to najčešće su veće plaće, stabilnije tržište rada i bolji uslovi života, što dodatno utiče na domaće tržište rada i demografsku sliku.Sve to pokazuje da prosječna plata u Bosni i Hercegovini u mnogim slučajevima pokriva osnovne potrebe, ali ne obezbjeđuje stabilan i opušten životni standard. Upravo ta razlika između prihoda i stvarnih troškova života ostaje jedan od ključnih ekonomskih izazova u zemlji, a bez značajnijih strukturnih promjena teško je očekivati brže poboljšanje životnog standarda građana.

Iako se nominalna primanja postepeno povećavaju, većina građana i dalje osjeća da im novac vrijedi manje nego ranije

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju neznatno povećanje potražnje za kreditima stanovništva u drugom tromjesečju 2026. godine, te povećanje potražnje preduzeća za kreditima, pokazala je Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u prvom tromjesečju 2026. godine Centralne banke Bosne i Hercegovine.<h2>Globalni faktori</h2>Nema dileme da bi veliki dio tih kredita trebao biti onih stambenih. U posljednje vrijeme stambeni krediti u Bosni i Hercegovini, kao i u većem dijelu Evrope i Sjeverne Amerike, ostaju na relativno povišenim nivoima, ali bez naglih i dramatičnih skokova kakvi su se bilježili u prethodnim godinama u nekim tržištima. Na kretanje kamata utječu globalni faktori poput inflacije, odluka Evropske centralne banke, kretanja EURIBOR-a, ali i širi geopolitički rizici koji se povremeno prelijevaju na finansijska tržišta.U Bosni i Hercegovini kamatne stope na stambene kredite trenutno se najčešće kreću u rasponu od gotovo 3,3 posto do 5,5 posto, zavisno od banke, vrste kamate (fiksna ili varijabilna) te kreditnog aranžmana. Fiksne kamate su i dalje popularne jer građanima pružaju veću sigurnost i stabilnost rate, dok varijabilne kamate prate kretanje EURIBOR-a i mogu rasti ili padati tokom otplate kredita.Za razliku od nekih zapadnih tržišta gdje su rate naglo porasle u kratkom periodu, u BiH je rast bio postepeniji. Banke su već ranije ugradile veći dio rizika u svoje ponude, pa su trenutne promjene uglavnom ograničene i manje volatilne. Ipak, to ne znači da su krediti jeftini – naprotiv, u poređenju s periodom niskih kamata prije nekoliko godina, zaduživanje je znatno skuplje.<h2>Dodatni problem</h2>Dodatni problem za građane u BiH predstavlja rast cijena nekretnina, kao i visoko učešće koje banke često zahtijevaju, što dodatno otežava kupovinu prvog stana ili kuće. Zbog toga se sve više ljudi odlučuje na duži period otplate ili na kombinovane kreditne modele kako bi smanjili početno finansijsko opterećenje.U narednom periodu očekuje se relativna stabilizacija kamatnih stopa, uz moguće manje korekcije u zavisnosti od kretanja evropske monetarne politike i globalnih ekonomskih kretanja. Nagli skokovi kakvi su viđeni u nekim drugim regijama trenutno se ne očekuju, ali ni povratak na historijski niske kamate u skorije vrijeme nije realan scenario.

Za razliku od nekih zapadnih tržišta gdje su rate naglo porasle u kratkom periodu, u BiH je rast bio postepeniji

Stambeni krediti u BiH: Ne očekuju se kamatni šokovi 

Bosna i Hercegovina bilježi povećan interes za uvoz zlata i drugih plemenitih metala, prvenstveno zbog njihove vrijednosti na svjetskom tržištu i upotrebe u industriji, investicijama i izradi nakita.Zlato je među najtraženijim plemenitim metalima, a koristi se kao investiciona imovina i sirovina za proizvodnju nakita. Pored zlata, u Bosnu i Hercegovinu se uvoze i srebro, platina i paladij, koji imaju značajnu primjenu u elektronici, medicini i automobilskoj industriji.<h2>Osjetan rast</h2>Na određene proizvode od plemenitih metala obračunava se porez na dodatu vrijednost (PDV) od 17 posto, dok investiciono zlato u pojedinim slučajevima može imati poseban poreski tretman u skladu s propisima.Prema podacima Porezne uprave BiH „zlato (uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha)“ u prva četiri mjeseca ove godine u našu zemlju uvezeno je u vrijednosti 5.233.205,61 KM, s dažbinama od 890.974,95 KM. Primjera radi, u prva četiri mjeseca prošle godine iznos je bio 490.733,15 KM.Vrijednost u prva četiri mjeseca ove godine premašuje ukupne iznose iz dvije godine prije kada je u cijeloj 2025. godini to bilo 2.922.403,57 KM, a godinu ranije 2.135.259,09 KM.Ukupno smo zaključno s krajem aprila plemenitih metala uvezli u vrijednosti 25.756.512,64 KM, dok je za isti period prošle godine to bilo 17.052.455,05 KM.<h2>Značajne promjene</h2>Treba reći da dio povećanja uvoza ne znači nužno da je uvezeno mnogo više količine zlata, nego da je vrijednost zlata porasla. Kada cijena na svjetskim berzama raste, automatski raste i ukupna vrijednost uvoza.Vrijednost zlata na svjetskom tržištu posljednjih godina bilježi značajne promjene, što direktno utječe i na tržište u Bosni i Hercegovini. Rast cijena povećava vrijednost uvoza, ali i interes građana i kompanija za ulaganje u plemenite metale.Stručnjaci smatraju da će tržište plemenitih metala i u narednom periodu imati važnu ulogu u trgovinskom i finansijskom sektoru Bosne i Hercegovine, posebno zbog njihove stabilne vrijednosti i široke primjene u različitim industrijama.<h2>Ilegalna trgovina</h2>Nadležne institucije u BiH provode kontrole s ciljem sprečavanja ilegalne trgovine i zaštite tržišta. Posebna pažnja posvećuje se provjeri dokumentacije, porijekla robe i poštovanju standarda kvaliteta. Ipak, svjedoci smo da se zlato bez dokaza o porijeklu vrlo lako može naći i kupiti na oglasnim platformama.

Za četiri mjeseca je iznos veći nego ukupno za dvije ranije godine

Veliki skok vrijednosti uvezenog zlata u BiH

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor žena širom svijeta, kako u razvijenim, tako i zemljama u razvoju. Prema riječima stručnjaka, izliječi se gotovo 95 posto žena ukoliko dođe do ranog otkrivanja oboljenja.Tim više je ono što je napravio bh. softverski inžinjer Adnan Samardžić iz Cazina, dostiguće koje zavređuje svu pažnju.Naš stručnjak razvio je AI sistem koji može pomoći u ranijoj detekciji karcinoma dojke analizom mamografskih snimaka.Dvije godine je radio na medicinskom istraživanju i razvoju sistema, a motiv mu je bio samo jedan – da se što više života spasi ranom detekcijom bolesti.Inače, AI model radi u dvije faze, prvo detektuje sumnjiva područja na snimku, a zatim ih klasifikuje kao benigne ili maligne promjene.

Razvio je AI sistem koji može pomoći u ranijoj detekciji karcinoma dojke

Adnan Samardžić: Vrijedno dostignuće

Korupcija u Bosni i Hercegovini odavno nije samo politička tema o kojoj se govori pred izbore. Ona je postala dio svakodnevnog života građana i jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi gube povjerenje u državu, institucije i vlastitu budućnost.Mnogi građani danas smatraju da u BiH često nisu presudni znanje, rad i sposobnost, nego veze, stranačka pripadnost i politička podobnost. Posljedice korupcije osjećaju se gotovo u svakom segmentu društva. Kod zapošljavanja u javnim institucijama često postoji uvjerenje da posao ne dobija najbolji kandidat, već osoba sa “pravim” poznanstvima. Zbog toga veliki broj mladih ljudi sve manje vjeruje da se trud i obrazovanje mogu isplatiti. Sve više njih odlazi iz zemlje jer smatraju da u uređenijim državama imaju više šanse da uspiju svojim radom.<h2>Relevantni nalazi</h2>Korupcija ozbiljno utiče i na kvalitet zdravstvenog sistema. Građani mjesecima čekaju na preglede, operacije i terapije, dok se istovremeno pojavljuju afere o sumnjivim tenderima, preplaćenoj opremi i milionskim zloupotrebama javnog novca. Umjesto da se ulaže u bolje bolnice, lijekove i uslove za pacijente, veliki dio novca završava u interesima pojedinaca i političkih grupa. Slična situacija prisutna je i u obrazovanju. Dok škole i fakulteti često rade u lošim uslovima, ogromna sredstva troše se netransparentno, bez stvarnih rezultata.- Ono što prvo moramo napomenuti je da je korupcija sveprisutna u Bosni i Hercegovini. To govore svi relevantni nalazi, a između ostalog i prema indeksu percepcije korupcije. Bosna i Hercegovina je gotovo uvijek u tri najkorumpiranije države u Evropi. Dakle jasno je da i građani to tako percipiraju. Međutim, kako direktno utiče korupcija na živote građana je ono prvo što svi znamo i što svi osjetimo jeste loša kvalitet javnih usluga. Kada odete negdje u javnu upravu, kada treba da zatražite pomoć od pravosuđa ili bilo gdje, vi vidite da niste zaštićeni, da država ne može odgovoriti zadatku, a pravu zaštitu imaju samo privilegovani koji su skloni koruptivnim radnjama ili samo oni koji imaju vezu i koji će platiti, dok onaj obični građanin koji to ne želi ili nema mogućnosti, nema dobre usluge. To možemo možda ponajbolje vidjeti u javnom zdravstvu, gdje su liste čekanja jako duge, gdje svi nemaju isti pristup uslugama. Dakle, upravo je taj nekvalitet javnih usluga ono što se prvo osjeti, kaže za Avaz Damjan Ožegović iz Transparency International u BiH.Prema njegovim riječima postoje i druge stvari u kojima BiH zaostaje.- Na našu žalost Bosna i Hercegovina ne može odgovoriti zadacima i u nekim postulatima demokratskih načela jednog društva gdje mi imamo zastupnike ili poslanike, pa i javne funkcionere koji ne rade u javnom interesu nego u svom ličnom ili stranačkom, upravo za to jer su skloni korupciji gdje građani nemaju javne funkcionere koji zastupaju njihove interese, što bi trebalo biti. Mi na izborima imamo da građani ne biraju najbolje koji će zastupati njihove inetese već nažalost daju povjerenje onima koji zastupaju tuđe interese, pa i ne čudi da imamo korupciju koju svakodnevno osjetimo, naglasio je Ožegović.<h2>Životni standard</h2>Mladi ljudi tako odrastaju u društvu gdje se sve češće šalje poruka da pošten rad nije dovoljan za uspjeh. Korupcija posebno pogađa ekonomiju i životni standard građana. Investitori izbjegavaju sredine u kojima zakoni ne vrijede jednako za sve i gdje političke veze imaju veću težinu od poštene konkurencije. Posljedica su manje investicija, sporiji razvoj privrede i niže plate.Građani na kraju plaćaju cijenu kroz skuplji život, lošije javne usluge i nedostatak prilika za normalan život. Jedan od najvećih problema je osjećaj nepravde koji se sve više širi među ljudima. Građani često imaju utisak da obični ljudi odgovaraju za sitne prekršaje, dok velike afere godinama ostaju bez ozbiljnih posljedica. Zbog toga raste nepovjerenje prema institucijama koje bi trebale štititi zakon i jednakost svih građana.<h2>Stanje apatije</h2>Korupcija u BiH više nije samo pitanje izgubljenog novca. Ona utiče na kvalitet života, uništava vjeru u sistem i stvara osjećaj da se pošten rad ne cijeni dovoljno. Kada ljudi izgube vjeru da mogu uspjeti bez veze i političke podrške, društvo polako ulazi u stanje apatije i masovnog odlaska stanovništva. Najveća šteta korupcije možda se ne vidi odmah u brojkama i statistikama, nego u činjenici da sve više građana prestaje vjerovati da se stvari mogu promijeniti...

Imamo zastupnike ili poslanike, pa i javne funkcionere koji ne rade u javnom interesu nego u svom ličnom ili stranačkom

Korupcija postala dio svakodnevnog života

Država veza i privilegija: Kako korupcija uništava život građana u BiH

Mljekarski sektor u Bosni i Hercegovini već godinama suočava se sa brojnim problemima, a jedan od najvećih jeste prekomjeran uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Domaći proizvođači upozoravaju da sve veće količine stranih proizvoda na tržištu otežavaju plasman domaćeg mlijeka i ugrožavaju opstanak farmi širom zemlje.Iako domaći farmeri ulažu veliki trud u proizvodnju, često ne mogu konkurirati nižim cijenama proizvoda iz uvoza. Zbog toga dolazi do pada otkupnih cijena, smanjenja proizvodnje i zatvaranja manjih farmi. Posebno su pogođeni mali proizvođači koji nemaju dovoljno finansijske podrške niti mogućnosti za modernizaciju proizvodnje.Pored uvoza, mljekari se suočavaju i sa rastom cijena stočne hrane, goriva, električne energije i ostalih troškova proizvodnje. Mnogi smatraju da domaća proizvodnja nema dovoljnu zaštitu i da je potrebno uvesti snažnije mjere podrške kako bi domaće mlijeko bilo konkurentnije na tržištu.Prema dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina je tokom posljednjih godina zabilježila značajan rast uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, dok je izvoz znatno manji.Samo u prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo mlijeka i mliječnih proizvoda u količini od 16.294.249,34 kilograma, što je vrijednost od 79.259.608,24 KM. Sa druge strane izvezli smo 21.507.271,36 kilograma vrijednosti 44.970.556,13 KM, kažu podaci Porezne uprave BiH.Stručnjaci ističu da je za oporavak mljekarskog sektora potrebno dugoročno planiranje, veća ulaganja u domaću proizvodnju i bolja saradnja između proizvođača i nadležnih institucija. Bez ozbiljnijih mjera postoji bojazan da bi broj domaćih farmi mogao nastaviti opadati, što bi dodatno povećalo zavisnost BiH od uvoza hrane.

Samo u prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo mlijeka i mliječnih proizvoda u količini od 16.294.249,34 kilograma

Naše mlijeko nam nije dobro: Proizvodnja nije zaštićena, ponovo trošimo desetine miliona KM na uvoz 

Novi slučaj femicida u BiH - naslov ili objava koja postaje sve učestalija. Ponovo je u našoj zemlji žena stradala od ruke muškarca, još jedne osobe koja baš ničim ne zaslužuje da se nazove muškarcem.Brojimo žrtve, a dok to činimo čini se da se ništa ne mijenja. Puna su nam usta borbe za prava žena, a istovremeno ne možemo naći konkretne korake koji mogu doprijeti da se bar smanji vjerovatnoća da će žene gubiti živote samo zato što nekom manijaku nešto nije po volji.Ružno je bilo koga prozivati zbog nedjela jedne osobe, ali dužni smo stalno ponavljati kako su oni koji vode ovu državu odgovorni i za ambijent koji vlada vezano za sigurnost građana, tako i žena. Ne može se sa sigurnošću reći da će bilo koja mjera donijeti pomak, jer tih bolesnih umova će uvijek biti i oni će uvijek naći način da učine svoje morbidne zamisli, ali od nečega se mora krenuti.Dok brojimo žrtve bilo bi zanimljivo znati da li iko razmišlja o mjerama poput većih kazni za uhođenje, prijetnje, podstrekivanje, nošenje oružja, ali i o tome ko smije posjedovati oružje. Jedan zaštitar, očigledno se ispostavilo ranije sumnjivog ponašanja, nedavno je ubio ženu. Da li je nakon toga iko izvršio provjere ko sve radi na poslovima gdje smije nositi oružje? Iako se često može čuti da se dosta sumnjivih tipova „sakrilo“ u uniforme ove ili one vrste, sve je ostalo na riječima željenja.Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na uhođenje, prijetnje ili podstrekivanje, nešto o čemu se veoma malo govori. Jesu li te ubice bile baš same u svojim nakanama i da li je neko na bilo koji način, pa i razgovorom doprinosio da se ustreme na žrtvu na tako brutalan način?Mogu li ove ili slične mjere bar malo "pokolebati" manijake kojima je životno dostignuće mahati pištoljem ženi iznad glave, teško ćemo saznati, ali ne činiti ništa jednostavno ne smijemo, valjda je to odavno trebalo biti jasno.

Bilo bi zanimljivo znati da li iko razmišlja o mjerama poput većih kazni za uhođenje, prijetnje, podstrekivanje, nošenje oružja...

Dok brojimo žrtve

Bosna i Hercegovina je zemlja bogata prirodnim resursima i značajnim prirodnim potencijalima. Posebno se ističe obiljem vode — brojnim rijekama, planinskim izvorima i velikim hidroenergetskim potencijalom koji je među važnijima u regiji. Pored vodnih resursa, tu su i značajne šumske površine, kao i rudna i mineralna bogatstva koja mogu predstavljati snažan osnov za industrijski razvoj.Ipak, uprkos tim prirodnim prednostima, privreda Bosne i Hercegovine i dalje ima izražen problem visoke zavisnosti od uvoza. Veliki dio hrane, industrijskih proizvoda i energije dolazi iz inostranstva, što pokazuje da domaći potencijali nisu dovoljno iskorišteni kroz proizvodnju i preradu.U javnosti se često može čuti i kritika da institucije i nadležne vlasti ne čine dovoljno kako bi se ti resursi bolje iskoristili. Nedostaju veća ulaganja, jasnija strategija i dugoročne reforme koje bi ojačale domaću proizvodnju i smanjile zavisnost od uvoza. Kao rezultat toga, prirodna bogatstva koja zemlja posjeduje ne daju puni doprinos ekonomskom razvoju koji bi se mogao ostvariti.Voda je najbolji primjer, a podaci za ovu godinu pokazuju da se trend u potpunosti nastavlja. Tako je prema podacima Porezne uprave koji su na raspolaganju Avazu uvezeno gotovo 100 miliona KM vode i proizvoda koji su na bazi vode. Tačan iznos je 99.777.606,30 KM.Uvoz je ubjedljivo najveći iz Srbije. U prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo vode, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma u iznosu od 13.134.916,76 KM, što je jedna tarifna oznaka.Druga tarifna oznaka Porezne uprave BiH kaže da smo vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića, osim sokova voća ili povrća iz Srbije uvezli u iznosu od 30.240.127,23 KM. Slijedi uvoz iz Hrvatske. Po ta dva osnova uvezeno je 4.227.894,73 KM i 16.484.580,51 KM.U istom periodu ove godine Bosna i Hercegovina je izvezla vode u vrijednosti 16.484.580,51 KM.&nbsp;&nbsp;

Uvoz je ubjedljivo najveći iz Srbije, a potom slijedi Hrvatska

Deficit u sektoru voda i bezalkoholnih pića

BiH zemlja prirodnih bogatstava: U četiri mjeseca ove godine uvezli smo skoro 100 miliona KM vode

Kada se u Bosni i Hercegovini kaže da porodica ima dvije prosječne plaće, često se stvara utisak da takvo domaćinstvo živi “pristojno” i bez većih finansijskih problema. Međutim, stvarnost većine građana pokazuje potpuno drugačiju sliku. Dvije prosječne plaće danas uglavnom znače mogućnost da se plate računi i preživi mjesec, ali ne i život bez stresa, odricanja i stalnog računanja svakog troška.Sa ukupno oko 3.200 KM mjesečnih prihoda, četveročlana porodica mora pokriti hranu, režije, gorivo, školske troškove, odjeću, internet, telefon, lijekove i eventualni kredit ili kiriju. Samo osnovni troškovi života danas lako “pojedu” gotovo cijeli budžet. Cijene hrane su posljednjih godina drastično porasle, režije su sve skuplje, a kirije u većim gradovima postale su ozbiljan udar na kućne finansije.<h2>Samo skromno</h2>- Vrlo teško jedna porodica može preživjeti, a i ako to može to je onda vrlo skromno. Taj iznos od dvije plaće je nešto niži nego što je potrošačka korpa i jasno je da tim ljudima nije nimalo lako. Istina, dva zaposlena su ipak neka prilika da se preživi za razliku od ljudi gdje jedna osoba izdržava porodicu ili su manja primanja. Opet naglašavam, skromno mogu preživjeti sa dvije prosječne plaće, ali o nekom normalnom životu nema ni govora, barem ne o životu koji bi treba biti primjeren i koji bi svi trebali imati, rekao je za Avaz ekonomski analitičar Zoran Pavlović.Porodica koja nema riješeno stambeno pitanje praktično nema prostora za normalan život. Kada se od prihoda odbije kirija ili rata kredita, ostaje taman dovoljno za osnovne potrebe. Štednja je za većinu postala luksuz, a odlazak na more ili nekoliko dana odmora često zahtijeva mjesece odricanja. Jedan kvar na automobilu, kupovina novih kućanskih aparata ili nepredviđeni zdravstveni trošak mogu potpuno poremetiti finansijsku stabilnost porodice.Poseban problem je činjenica da zvanična “prosječna plaća” ne predstavlja stvarni standard većine građana. Mnogi zaposleni rade za znatno manje iznose, dok statistiku popravljaju pojedini sektori sa većim primanjima. Zbog toga priča o dvije prosječne plaće često zvuči bolje na papiru nego u stvarnom životu.<h2>Iznad granice</h2>Istovremeno, troškovi života u BiH sve više liče na evropske, dok plaće ostaju daleko ispod evropskog standarda. Građani plaćaju skupu hranu, gorivo i usluge, ali za razliku od zemalja Evropske unije nemaju sigurnost sistema, kvalitet javnih usluga niti osjećaj finansijske stabilnosti. Mnogi roditelji rade dva posla ili dodatne honorare samo kako bi održali porodicu iznad granice dugova.Najveći problem nije samo visina plaća, već osjećaj da se uprkos stalnom radu ne može napredovati. Porodice sa dvije prosječne plaće danas u BiH ne grade ozbiljnu ušteđevinu, ne planiraju sigurnu budućnost i često žive od mjeseca do mjeseca. To nije život dostojan srednje klase, nego konstantna borba da se zadrži privid normalnosti.

Vrlo teško jedna porodica može preživjeti, a i ako to može to je onda vrlo skromno

Građani, privreda i dijaspora izloženi visokim finansijskim troškovima

Dvije prosječne plaće u BiH: Život odricanja i stalna borba sa troškovima

Uvoz automobila u Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina bilježi stalan rast i predstavlja jedan od najvažnijih segmenata domaćeg tržišta vozila. Građani se i dalje u najvećoj mjeri odlučuju za kupovinu polovnih automobila iz zemalja zapadne Evrope, prije svega zbog pristupačnijih cijena i šire ponude modela. Takav trend dodatno je pojačan nakon pandemijskog perioda, kada je porasla potražnja za ličnim prevozom, ali i interes za ekonomičnija vozila.<h2>Klasični motori</h2>U posljednje vrijeme primjetan je i postepeni rast interesa za hibride i električne automobile, iako vozila s klasičnim motorima i dalje dominiraju tržištem. Sve više kupaca obraća pažnju na potrošnju goriva, troškove održavanja i ekološke standarde, pa se struktura uvoza polako mijenja. Istovremeno, na tržištu se pojavljuje i veći broj vozila kineskih proizvođača, koji pokušavaju osvojiti kupce povoljnijim cijenama i modernijom opremom.Prema podacima Porezne uprave BiH koje je dobio „Dnevni avaz“, u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 3.161 novo vozilo i 25.917 polovnih automobila. U poređenju s prva četiri mjeseca prošle godina, radi se o blagom padu uvoza novih, ali i rastu polovnih automobila.Ukupna vrijednost uvezenih automobila u 2026. je više od 353 miliona KM, a na njih su plaćene dažbine od više od 80 miliona KM.<h2>Luksuzna vozila</h2>Naravno, i segment luksuznih vozila ima svoju klijentelu u našoj zemlji. Najskuplji automobil uvezen u ovoj godini u našu zemlju je Mercedes-AMG GT 63 PRO 4 MATIC s cijenom od 467.999 KM i na njega su plaćene dažbine u iznosu od 79.575,28 KM.Slijede Porsche-911 TURBO S s cijenom od 416.418,87, Porsche -911 CARRERA 4 GTS 297.540,59 KM, Porsche E-911 CARRERA 4 GTS 279.708,07 KM, Porsche -911 CARRERA 4 GTS 274.621,87 KM, Porsche -911 TARGA 4 GTS 271.094,19 KM, Porsche -911 CARRERA 4S 265.381,76 KM, Mercedes BENZ G-KLASA G450D 258.796,60 KM, Porsche -911 CARRERA 4S 254.865,18 KM, Porsche -911 CARRERA 248.610,57 KM...Iako se još ne radi o posebno zapaženom broju, ova godina donijela je procentualno veliki rast uvezenih električnih automobila. I dok je zaključno s aprilom 2025. bilo 59 vozila, u ovoj godini ih je za četiri mjeseca uvezeno 120, pa je očekivati da ovo bude rekordna godina u tom segmentu.<h2>Popularni hibridi</h2>Hibridna automobili su sve popularniji i u našoj zemlji, a to potvrđuju i podaci Porezne uprave. U prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 766 novih i 605 polovnih hibridnih vozila.Poređenja radi, prošle godine je u prva četiri mjeseca u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 442 nova i 490 polovnih hibrida.

Najskuplji Mercedes-AMG GT 63 PRO 4 MATIC s cijenom od 467.999 KM

Potražnja je odavno postala konstanta: Za uvoz automobila u ovoj godini bh. građani dali 353 miliona KM

Poput nekada komšija s Koševa koji su se žalili da su im preostale samo viršle, sada su zavapili i igrači s Grbavice. Prvotimci popularnog bh. kluba nisu baš govorili o svom aktuelnom jelovniku, ali su poručili su da su prepušteni sami sebi.Ruku na srce, stvari su i prilično očekivane. Možda ne u ovolikom obimu panike koja je zavladala na Grbavici, ali nije to mirisalo na dobro od samog početka. A veliki početak je trebao biti dolazak investitora Sanina Mirvića, inače rođenog brata investitora u FK Sarajevo Ismira Mirvića.Zapelo je na statutu i Grbavica je, čini se, ostala bez čovjeka koji je najavljivao novu eru i svjetlije dane. Umjesto tog blagostanja, nastala je čini se opšta bježanija, pa je tako Savo Milošević uhvatio prvi voz za odlazak, a jedina je sreća što su iz kluba najavili odlazak nekih koji možda nisu trebali ni dolaziti, a bili su izričita Mirvićeva želja.Sve ovo na Grbavici je slika i prilika onoga što se događa u glavnom gradu BiH kada se radi o fudbalu. Navijači u oba kluba traže iskorak, a čini se da klubovi uporno pokušavaju trčati za vjetrom. Sarajevo je već neko vrijeme, uprkos velikom budžetu, sebe etabliralo kao prosjek, Željo živi ko zna koju krizu, a, ustvari, ozbiljan fudbal u glavnom gradu BiH već neko vrijeme se potpuno ugasio.Ni to možda nije čudno, kada se zna da je Fudbalski savez Kantona Sarajevo u potpunom raspadu. Da se više ne zna ko je čija struja, ko je za koga i ko koga vara, uključujući i to da u svemu nisu nevini Sarajevo i Željezničar. Oni se očigledno bave sami sobom i ne misle prestati.Kraj bi trebao donijeti neku optimističnu poruku, jer zaista se radi o dva kluba svijetle tradicije, ali da se ne lažemo... Loše je stanje u sarajevskom fudbalu, a bit će sreća ako ne bude još gore.

Savez u rasulu, Sarajevo tavori u prosjeku, a Željezničar živi novu krizu

Sarajevo tavori u prosjeku, a Željezničar živi novu krizu

Poskupljenja ništa novo nisu donijela: Cijene više, ali trošimo gotovo isto nafte

Stotine miliona: Koliko smo uvezli lijekova, ljudske krvi, vakcina, medicinskog materijala...

Koliko para toliko muzike: Ozbiljan profesionalni fudbal u BiH se još pokušava igrati

Saobraćajna nesreća na Socijalnom: Sudarili se Mercedes i Golf

How sufficient is the average salary really for living: Citizens facing constant challenges

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Stambeni krediti u BiH: Ne očekuju se kamatni šokovi

Veliki skok vrijednosti uvezenog zlata u BiH

Adnan Samardžić: Vrijedno dostignuće

Država veza i privilegija: Kako korupcija uništava život građana u BiH

Naše mlijeko nam nije dobro: Proizvodnja nije zaštićena, ponovo trošimo desetine miliona KM na uvoz

Dok brojimo žrtve

BiH zemlja prirodnih bogatstava: U četiri mjeseca ove godine uvezli smo skoro 100 miliona KM vode

Dvije prosječne plaće u BiH: Život odricanja i stalna borba sa troškovima

Potražnja je odavno postala konstanta: Za uvoz automobila u ovoj godini bh. građani dali 353 miliona KM

Kako se ugasio fudbal u Sarajevu

Poskupljenja ništa novo nisu donijela: Cijene više, ali trošimo gotovo isto nafte

Stotine miliona: Koliko smo uvezli lijekova, ljudske krvi, vakcina, medicinskog materijala...

Koliko para toliko muzike: Ozbiljan profesionalni fudbal u BiH se još pokušava igrati

Saobraćajna nesreća na Socijalnom: Sudarili se Mercedes i Golf

How sufficient is the average salary really for living: Citizens facing constant challenges

Koliko je prosjećna plaća realno dovoljna za život u BiH: Građani pred stalnim izazovima

Stambeni krediti u BiH: Ne očekuju se kamatni šokovi

Veliki skok vrijednosti uvezenog zlata u BiH

Adnan Samardžić: Vrijedno dostignuće

Država veza i privilegija: Kako korupcija uništava život građana u BiH

Naše mlijeko nam nije dobro: Proizvodnja nije zaštićena, ponovo trošimo desetine miliona KM na uvoz

Dok brojimo žrtve

BiH zemlja prirodnih bogatstava: U četiri mjeseca ove godine uvezli smo skoro 100 miliona KM vode

Dvije prosječne plaće u BiH: Život odricanja i stalna borba sa troškovima

Potražnja je odavno postala konstanta: Za uvoz automobila u ovoj godini bh. građani dali 353 miliona KM

Kako se ugasio fudbal u Sarajevu