NEOBIČNOSTI

Bosanska Gradiška grad s najviše roda u BiH: Od ljudi ne bježe, šetaju po ulici

Roda se toliko adaptirala na čovjeka i urbanu sredinu da nije rijetkost da vozači moraju zaustavljati automobile kako bi prešle ulicu

Česta slika na području Bosanske Gradiške: Rode na ulici. B. Grgić

Piše: B. Grgić

14.8.2021

Zahvaljujući rijeci Savi i obodnim kanalima, ali i činjenici da je prije deceniju proveden projekt „Mapiranje gnijezda bijele rode“, Bosanska Gradiška je danas grad s najviše ovih ptica u našoj zemlji. Roda se toliko adaptirala na čovjeka i urbanu sredinu da nije rijetkost da vozači moraju zaustavljati automobile kako bi prešle ulicu.

Fišeković: Sretne ptice. B. Grgić

Takav prizor svakodnevno se može vidjeti na savskom keju, u blizini Kajak kluba. Enes Fišeković, stanovnik baš ove ulice, kaže da se roda gotovo srodila s čovjekom.

Bolji natalitet

- Rode više i ne bježe od ljudi. Posmatram svako jutro kako stoje uz čamce i od ribara dobivaju sitnu ribu. Po četiri rode znaju biti istovremeno na jednoj kući, na kranu na ovom gradilištu sam ih nabrajao šest. Smatra se da su rode sretne ptice pa, ako ništa drugo, nadamo se boljem natalitetu, a čim su na građevinskom kranu, bit će i više stanova i izgradnje - kaže Fišeković.

Na građevinskom kranu. B. Grgić

Iz Udruženja građana „Most“, koje je 2010. godine provelo projekt „Mapiranje gnijezda bijele rode“, kažu da je tada mapirano 18 gnijezda bijele rode na tadašnjoj općinskoj, a danas gradskoj teritoriji.

- Izradili smo promotivne mape gnijezda bijele rode, koje su podijeljene po osnovnim školama u kojima su održavane prezentacije o ovim pticama i važnosti zaštite i očuvanja biodiverziteta - ističu u „Mostu“.


Oslikan najveći mural u gradu na Savi. B. Grgić

Koliko je bijela roda omiljena, govori i činjenica da je upravo u čast ove ptice nedavno oslikan najveći mural u gradu na Savi.

Novi projekt

Mnogi u Bosanskoj Gradišci već razmišljaju o potrebi novog projekta, ali i o mapiranju gnijezda crne rode. Naime, evidentirana je u većem broju u teže pristupačnim rejonima u meandrima rijeke Save.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.