ANALIZA Regionalna konferencija u Berlinu

Zemlje zapadnog Balkana pozvane na ključnu večeru: Vučić konačno dobiva ultimatum na koji će morati pristati

Kako bi stvari krenule naprijed u bilo kom smislu potreban je nastavak dijaloga, što koče i carinske takse Prištine na koje je Beograd već najavio odgovor

Avaz.ba
24.04.2019 09:24

Aleksandar Vučić

Foto: Agencije

Beogradski mediji raspisali su se da će na regionalnoj konferenciji u Berlinu, gdje će se raspravljati o problemu između Kosova i Srbije, njihovoj zemlji postaviti ultimatumi i planovi na koje će morati pristati, prenosi Net.hr. 

Istu bojazan iznio je Aleksandar Vučić, koji je prvo kazao kako je stekao dojam da su svi u regiji, Evropi i svijetu sahranili bilo kakvu šansu za bilo kakav sporazum da bi pred Glavnim odborom SNS-a prošle sedmice također kazao kako u Berlinu ništa ne očekuje, te da će se od Beograda tražiti da priznamo Kosovo, a da ne dobijemo ništa. 

No, iz vladinih krugova u Berlinu stižu informacije koje prenose agencije kako u ponedjeljak u Berlinu neće biti predstavljen nikakav novi plan nego da su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) predsjednike država i vlada šest zemalja zapadnog Balkana, te EU članice Hrvatsku i Sloveniju "pozvali na večeru" kako bi praktički blokirane pregovore između Beograda i Prištine pomakli s mrtve tačke. Na taj način, navode, EU želi ponovo preuzeti inicijativu u rješavanju problema.

Cilj konferencije

Direktor Instituta za evropske poslove u Beogradu Naim Leo Beširi smatra da je cilj berlinske konferencije nastaviti prekinute razgovore između Beograda i Prištine te ističe kako problem Kosova zbog predstojećih izbora za EU neće biti u fokusu Unije sve do jeseni.

- Možemo očekivati da će Francuska snažno podržati njemačko protivljenje razgraničenju ili korekciji granica. To može biti i jedna vrlo snažna poruka da će se problem Kosova rješavati u Evropi, jer je to njeno dvorište, a ne u Vašingtonu - analizira za "Deutsche Welle".

Politički analitičar iz Beograda Dragomir Anđelković smatra da će se, osim općih mjesta o sporoj, ali dostižnoj evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, u Berlinu promovirati i unutrašnja politika EU. 

- U tom smislu će Merkel i Makron poslati poruku kako imaju inicijativu i da, bez obzira na kritike,oni drže stvari pod kontrolom na Kosovu i da tu spornu oblast ne prepuštaju ni Americi ni Rusiji - kaže Anđelković. 

Prijelazno razdoblje?

Prema Beširijevim riječima, suština priče je da se pronađe neko prijelazno razdoblje koje bi Kosovu omogućilo napredak prema međunarodnim organizacijama, dok bi Srbija mogla dobiti neke ekonomske povlastice ili ubrzanje napretka ulaska u EU. Pritom Srbija evropske integracije ne vidi kao posebnu nagradu te kao nešto tumači samo teritorijalne ustupke.

Kako bi stvari krenule naprijed u bilo kom smislu potreban je nastavak dijaloga, što koče i carinske takse Prištine na koje je Beograd već najavio odgovor. Vučić pritom ističe kako se na Srbiju vrši pritisak da se dijalog nastavi i bez ukidanja prištinskih nameta.

Priznanje potpis političke smrti vladajućima

- Srbija sigurno neće prihvatiti kosovsku nezavisnost, osim ako bi se radikalno pristupilo nečemu što je težak kompromis - a to bi opet podrazumijevalo ozbiljnu podjelu Kosova, koja sigurno ne bi obuhvatala samo sjever. U krajnjoj liniji, specijalni status sjevera bio bi manje od Zajednice srpskih općina (ZSO). Ona je podrazumijevala širu autonomiju i za Srbe južno od Ibra - skreće pažnju Anđelković.

I Beširi ističe kako će Srbija teško ikada priznati Kosovo te da sve do sada govori u prilog tome da obje zemlje odugovlače, ali i da bi priznanje za srbijanske vlasti značilo njihov kraj političke karijere.

Oglasi

Komentari

NA VRH