Plan ruskog predsjednika Vladimira Putina o velikim promjenama u ruskoj vladi ostao je tajan i sa njim je do posljednjeg trenutka bio upoznat samo najužo krug Putinovih saradika, dok je ministrima na iznenadnom sastanku rečeno da će svi podnijeti ostavke na svoje funkcije, piše Guardian.

- To je bio potpuni šok za vladu. Nisu znali šta im se priprema čak ni kad su pozvani na sastanak sa predsjednikom i premijerom - kaže politički analitičiar Konstantin Gaze.

Iznenadna promjena u vladi i planirani amandmani na Ustav Rusije pomoći će Putinu da učvrsti svoju vlast u zemlji nakon što mu istekne mandat 2024. Imenovanje novog premijera pomoći će Putinu da upravlja i konfliktom između klanova i interesnih grupa oko njega, uključujući njegov unutrašnji krug, koji se bore za utjecaj i prevlast.

- U ovako nabijenom političkom ambijentu, bivši šef Federalne poreske uprave Mihail Mišustin Putinu ostavlja otvorene opcije za budućnost – kaže politikolog Jekaterina Šulman.

Ona objašnjava da je Mišustin osoba čije imenovanje ne nosi političku poruku, što ne bi bio slučaj sa recimo Aleksejem Kudrinom, bivšim ministrom finansija koji je viđen kao liberal, niti Nikolajem Patruševim, “tvrdim” šefom sigurnosnog vijeća.

Balansiranje ovih interesa postalo je od ključnog značaja za Putina koji se bliži kraju svog predsjedništva, a sukobi oko njega jačaju, što pokazuje slučaj iz 2017. kad je Igor Sečin, šef “Rosnjefta” lično imao ulogu u namještaljki s mitom protiv bivšeg ministra ekonomije Alekseja Uljujkajeva, koji je osuđen na osam godina zatvora. U prošlosti je bilo i više sukoba na nižem nivou.

- Vidjeli smo tokom proteklih godina kako su rasli sukobi između raznih sigurnosnih službi i čak i unutar FSB – ističe analitičar blizak vladi Evgenij Minčenko, dodajući da je balans moći “složen”, sa nizom interesnih grupa.

Među utjecajne figure računaju se ministar odbrane Sergej Šojgu, predsjednik Dume Vjačeslav Volodin, šef sigurnosnog vijeća Nikolaj Patrušev, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, šef “Rosnjefta” Igor Sečin i izvršni direktor kompanije Sergej Čemezov.

- I nezvanični savjetnici poput biznismena Jurija Kovalčuka, Arkadija Rotenberga i Genadija Timčenka su šefovi moćnih klanova – kaže Minčenko.

Mišustin, koji je bio na čelu ruske poreske službe osam godina, ima reputaciju lojalnog tehnokrate, a posmatrači sumnjaju da će se on pozicionirati kao eventualni nasljednik.

- Mišustin nema političkog iskustva, niti popularnost kod glasača i nije dio Putinovog unutrašnjeg kruga – istakla je Tatjana Stanovaja, šef analitičke firme “R.Politik”.

– Vrlo je vjerovatno da je Mišustin samo tehnokratski službenik.

Međutim, Gurdian ukazuje da su malo vjerovatni premijeri imali tendenciju da se zadrže na funkcijama duže od očekivanog. Mihail Fradkov, bivši zvaničnik poreske službe, viđen je kao autsajder kad ga je Putin imenovao na funkciju 2004, a ostao je u kancelariji tri godine. I sam Putin je djelovao kao malo vjerovatan izbor kad ga je Boris Jeljcin imenovao za premijera 1999.

Rusija sada mora da se pripremi za nacionalno glasanje o predloženim Putinovim amandmanima, što nije nužno referendum već javno prikazivanje podrške.

- To će biti najveći politički šou koji je Rusija ikad vidjela – predviđa Gaze.