ISTRAŽIVANJA

Već je 95 potencijalnih vakcina protiv korone: Do pronalaska prave, proći će godine

Vakcinacija je javnozdravstvena mjera koja je postigla najveći medicinski uspjeh 20. stoljeća i njime je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u historiji

Naučnici procjenjuju više od 130 terapija kroz 13 različitih programa. Ilustracija

Avaz.ba

11.5.2020

Od 15. januara naučnici širom svijeta usmjerili su svoja istraživanja u cilju pronalaska novih terapija i vakcine te dijagnostike vezane za Covid-19. Dosad su već počela testiranja lijekova na oboljelima, ali će se na provjerenu vakcinu čekati još izvjesno vrijeme. Za to vrijeme, novac je usmjeren sa svih strana.

Trenutno je biofarmaceutska industrija za istraživanje i razvoj uključena u više od 25 kliničkih ispitivanja, istražuje se 95 potencijalnih vakcina, piše Večernji list. Procjenjuju više od 130 terapija kroz 13 različitih programa kako bi se ubrzao razvoj sigurne i učinkovite odbrane od novog koronavirusa SARS-CoV-2. 

Za gripu je trebalo 28 godina. Vakcinacija je javnozdravstvena mjera koja je postigla najveći medicinski uspjeh 20. stoljeća i njime je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u historiji. Riječ je o unošenju antigena u organizam u cilju stvaranja protutijela koja će pri susretu s mikroorganizmom od kojeg vakcina potječe spriječiti razvoj bolesti. Antigeni su specifična strana tijela koja izazivaju imunosni odgovor organizma. U vakcinama su antigeni najčešće dijelovi mikroorganizama, mrtvi ili oslabljeni mikroorganizmi, njihovi dijelovi ili njihovi oslabljeni toksini. 

Protutijela (antitijela) su proizvodi limfocita, odbrambenih stanica organizma koje ciljano uništavaju mikroorganizme. Javnozdravstveni programi masovne vakcinacije doveli su do kontrole poznatih zaraznih bolesti protiv kojih se vakciniše. 


Četiri faze vakcine. Ilustracija

Za pronalazak učinkovite i sigurne nove vakcine do sada je najčešće trebalo sedam do deset godina, katkad i više. Za vakcinu protiv gripe ili protiv vodenih kozica trebalo je čak 28 godina, a 15 da bismo dobili vakcinu protiv rotavirusa ili ono protiv humanog papiloma virusa (HPV), navodi Večernji. 

Uspješnom razvoju vakcine prethodi detaljno istraživanje koje pomaže razumjeti prirodu infekcije koju pokušavamo spriječiti. Virus ili bakteriju koji uzrokuju infekciju mora se poznavati do u najmanji detalj jer je za stvaranje vakcine potrebno moći oponašati infekciju koju su virus ili bakterija uzrokovali. Takva pretklinička istraživanja potraju nekoliko godina, a tek se nakon toga kreće u četiri faze kliničkih istraživanja. Sve skupa traži ogromno znanje i goleme resurse.

U prvoj se fazi određuje adekvatna doza i vremensko razdoblje vakcinacije. Manji broj zdravih dobrovoljaca – između deset i stotinu njih – prima određene doze vakcine kako bi se vidjelo ima li neželjenih reakcija. Prema nekim pokazateljima, u toj fazi otpadne oko 37 posto novih proizvoda. 

Druga faza uključuje veći broj ispitanika i naglasak je na učinkovitosti (razvoju protutijela) te podnošljivosti i sigurnosti (praćenje nuspojava), a sudjeluje između stotinu i hiljadu ispitanika. U toj se fazi događa i do 69 posto neuspjeha. Za one koji se u drugoj fazi pokažu uspješnima, treća faza kliničkog ispitivanja to treba potvrditi. Tu sudjeluje nekoliko hiljada ispitanika i koristi se princip placeba, a naučnici dužio period pažljivo prate razvoj kod svih ispitanika. I tu postoji velika mogućnost da sve padne u vodu – čak 42 posto novih proizvoda pokaže se neuspješnima u toj fazi, bilo zato što ima previše nuspojava ili se pokaže da nisu učinkovitiji od postojećih! 

A prođe li vakcina treću fazu, za njega se traži odobrenje za puštanje u promet od nadležnog regulatornog tijela (Europske agencije za lijekove – EMA ili Food And Drugs Administration – FDA u Americi). Međutim, i nakon puštanja u masovnu upotrebu prate se učinci i nuspojave jer četvrta faza za sve vrste lijekova i vakcina provodi se nakon odobrenja regulatornih agencija (usporedba s drugim lijekovima na tržištu, daljnje praćenje nuspojava itd.), a ni deset posto novih proizvoda u konačnici zaista uđe u upotrebu.

Video: Pranje ruku je jedan od osnovnih načina prevencije koronavirusa . Pogledajte kako pravilno prati ruke?


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.