Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je upozorio Rusiju da ne poduzima nikakve vojne korake protiv Ukrajine, istakavši kako bi cijena bila visoka.

- Svaka buduća ruska agresivnost protiv Ukrajine došla bi po visokoj cijeni i imala ozbiljne političke i ekonomske posljedice za Rusiju - rekao je Stoltenberg uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a koji u utorak počinje u Rigi, u Latviji, javlja Anadolija.

Koncentracija snaga

Planirano je da na sastanku bude razgovarano o nekoliko pitanja, uključujući rusko vojno prisustvo nedaleko od ukrajinske granice.

- S velikom zabrinutošću pratimo dešavanja na granici Ukrajine. Ovo je drugi put ove godine da Rusija pokazuje veliku i neuobičajenu koncentraciju snaga u ovom regionu - rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije s Egilsom Levitsom, predsjednikom Latvije.

Kazao je kako su vidljivi teško naoružanje, artiljerija, oklopne jedinice, dronovi i desetine hiljada trupa spremnih za borbu. Stoltenberg smatra da Rusija treba pokazati transparentnost kako bi smanjila tenzije i deeskalirala situaciju.

- NATO-ov pristup prema Rusiji ostaje nepromijenjen. Mi održavamo jakom svoju odbranu i odlučnost, dok ostajemo otvoreni za dijalog s Rusijom - istakao je generalni sekretar vojne alijanse.

Više od 40.000 trupa

Stoltenberg je naglasio da su saveznici iz NATO-a značajno pojačali svoje prisustvo u regionu posljednjih godina, potaknuto agresivnim akcijama Rusije protiv Ukrajine 2014., s ilegalnom aneksijom Krima i kontinuiranim naporima Rusije da destabilizira istočnu Ukrajinu, podrškom separatistima u Donbasu.

Dodao je kako su i tokom posljednjih godina implementirali najveća pojačanja kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata, sa četiri borbene grupe u tri baltičke zemlje i Poljskoj, s većim prisustvom mornarice, ali i većom spremnosti snaga.

- Utrostručili smo veličinu NATO jedinice za odgovor na više od 40.000 trupa koje mogu biti upućene u veoma kratkom roku, ako je to potrebno - upozorio je Stoltenberg.

Zabrinutost zbog tenzija

Ministri će razgovarati i o sigurnosnoj situaciji u Afganistanu, Ukrajini, Gruziji, te na Zapadnom Balkanu, uključujući sve veće tenzije između Srbije i Kosova, kao i dešavanja u Bosni i Hercegovini, posebno separatističkim ambicijama entiteta RS.

Stoltenberg se tim povodom naročito osvrnuo na najave o povlačenju RS iz sporazuma o Oružanim snagama BiH. Naglasio je da je NATO na Balkanu od devedesetih godina i da su prisutni "zaista dugo u BiH". 

- Zabrinuti smo zbog tenzija i vidimo da NATO i EU rade blisko kada je riječ o ovim pitanjima. Svako potkopavanje multietničkih i državnih institucija izaziva zabrinutost, naročito kada je riječ o Oružanim snagama BiH koje su jedna od najuspješnijih multietničkih institucija u BiH i NATO je doprinio tome. Zabrinjava zapaljiva retorika Milorada Dodika i vlasti u RS i potrebno je pružiti svu podršku institucijama Bosne i Hercegovine -  poručio je Stoltenberg.