Sarajevski student prava, Bijeljinac Aid Hanušić, nakon rata i izbjegličkog života u Njemačkoj, s porodicom se vratio u rodni grad. Kao povratnik, 14-godišnju karijeru u pravosuđu započeo je mukotrpnom borbom za "mjesto pod suncem", ali znanje i upornost omogućavaju mu kretanje unaprijed. Od 13. juna ove godine na dužnosti je predsjednika Osnovnog suda u Bijeljini, što smatra velikom čašću, ali i obavezom. Za ''Dnevni avaz'' govori o planovima i projektima kojima želi unaprijediti rad suda kojim rukovodi.

Novčana dugovanja

- Nadležni ljudi procijenili su da sam ja neko ko može voditi ovaj sud. Za mene to je jedna vrsta časti, ali i velika obaveza s kojom se moram izboriti, da u svakom momentu mogu odgovoriti na zahtjeve koji se od mene očekuju u profesionalnom smislu. Kao čovjek, uvijek sam gledao svoj grad kako raste, napreduje, ali sam, nažalost, doživio i katastrofu koja se zove rat. Nakon rata želim da učestvujem u civilnom životu, da kao građanin i kao predsjednik Suda svojim sugrađanima omogućim da lakše rješavaju svoje probleme u ime bolje budućnosti - kaže Hanušić.

Ističe da nije jednostavno voditi drugi sud po veličini u Republici Srpskoj, koji ima 102 zaposlena. Od toga broja 26 su sudije. Kaže da Sud opterećuju novčana dugovanja, nedostatak vozila te blizu 130.000 neriješenih predmeta koje je zatekao. 

- Neriješenih predmeta ima na krivičnom i parničnom referatu te u prekršajnom odjeljenju. Na Izvršnom referatu zatečeno je 42.836 predmeta, od čega na RTV taksu otpada 41.781. Predmeti za iste osobe su po nekom sistemu spajani, ali fizički se radi o blizu 130.000, uglavnom komunalnih predmeta, među kojima su i dugovanja za vodu, smeće i slično. O svemu sam obavijestio Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH - kaže Hanušić.
 
Pravi efekti 

Nakon te inicijative VSTV je poslao tim koji je uradio prezentaciju svog projekta SOKOP-Mal, odnosno sistema za podnošenje i obradu sudskih predmeta male vrijednosti. 

- Ranije taj sistem nije ovdje postojao. Dobili smo saglasnost, čekamo potrebnu opremu i nadam se da ćemo sa 1. oktobrom biti spremni za realizaciju tog projekta. To će ubrzati rješavanje ovih predmeta kojima su zarobljena ogromna novčana sredstva. To su dugovi za komunalne usluge, po raznim osnovama, ali Sud ima i druge predmete koji čekaju na rješavanje - objašnjava naš sagovornik. 

Projekt SOKOP unaprijedit će rad Suda, ali pravi efekti očekuju se za dvije godine. Pri tome Sud računa na nova zapošljavanja, ali i na svoje volontere, diplomirane pravnike koji tu dolaze putem konkursa.

Predsjedniku i Upravi Osnovnog suda u Bijeljini bitna su još dva projekta koje je inicirao VSTVBiH. Projekt "Dani sudske nagodbe" trajat će od 1. do 17. oktobra i, ako se to pokaže efikasnim, postat će praksa i u narednim godinama. 

Treći bitan projekt koji se realizira na nivou države je "Plan integriteta u pravosudnim institucijama BiH". Hanušić ističe da je to je interni antikorupcijski dokument Suda. 

Otvorenost ka medijima i građanima

Hanušić posebno ističe značaj otvorenosti Suda prema medijima i građanima jer svaki sud mora učestvovati u životu zajednice kao jedan od tri stuba vlasti. 

- Ovih dana u predizbornoj kampanji svjedoci smo i određenih političkih pritisaka na rad našeg suda koji se nekad graniče, mogu reći, i s glupošću, ali najčešće s neznanjem. Za medije, pa i političke subjekte je bitno i da znaju ko je za šta nadležan i od koga mogu dobiti određenu informaciju. Naročito trebaju znati da je presuda Osnovnog suda prvostepena i da sve stranke nakon toga imaju pravo žalbe jer su kroz pravni sistem sasvim dovoljno zaštićene - kaže Hanušić i dodaje da su u svemu bitni profesionalizam, odgovornost i dobronamjerno