REPUBLIKA SRPSKA

Pokrenuta akcija za plaćanje carine i PDV-a na donaciju iz Švedske

Malešević: Traže odgovore ( D. Stojnić)

M. ZGONJANIN

24.10.2017

Humanitarno udruženje „Hljeb života“ iz Prijedora građane je pozvalo da im pomognu da plate više od 10.000 KM carine i ulaznog PDV-a na humanitarne pošiljke, i to pozivom na broj 1432, koji je aktiviran početkom mjeseca.  

Negativna rješenja

Danko Malešević, izvršni direktor „Hljeba života“, pojašnjava da im je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH poslala negativna rješenja na desetak pošiljki, pristiglih još prije tri godine iz Švedske, u kojima su bile pelene za nepokretne, invalidska pomagala, bolnički kreveti koje su podijelili bolesnima i zdravstvenim ustanovama na području regije.

- Naše udruženje nema tih 10.000 maraka, a ovim se u pitanje dovodi i sav naš daljnji humanitarni rad. Nisam siguran da ćemo preko ovog broja uspjeti prikupiti ta sredstva. No, javnost treba da dobije odgovor na pitanja koja i nas muče. Zbog čega trebamo da platimo carinu i ulazni PDV na pomoć koju smo, odgovorno to tvrdim, do posljednjeg kilograma besplatno podijelili ljudima i zdravstvenim ustanovama? Volio bih da mi neko u UIO da odgovor na to pitanje, ali i pojasni nelogičnosti zašto su neke pošiljke, koje su stigle godinu kasnije, dobile oslobađajuća rješenja, a neke nisu. I to sa zakašnjenjem od tri godine - kaže Malešević.

Žalbe i tužbe

Dodaje da su ih samo žalbe i tužbe na rješenja do sada koštale više od 5.000 maraka. Tvrdi i da svakodnevno vraća ljude koji dolaze u „Hljeb života“ po neko medicinsko pomagalo, kao i da im cijela ova situacija uzima vrijeme i tjera potencijalne donatore humanitarnih pošiljki.

Strogi propisi

Ratko Kovačević, portparol UIOBiH, precizira da se, kad je u pitanju uvoz humanitarne pomoći, ništa nije promijenilo i da oni ne mogu nikoga osloboditi plaćanja.

- Čak je i u novom Zakonu o carinskoj politici BiH, koji je usvojen i čeka se njegovo stupanje na snagu, još strožije definirano i izričito navedeno da humanitarna pomoć koju uvoze humanitarne organizacije za žrtve nesreća i katastrofa mogu biti isključivo hrana, lijekovi, obuća i odjeća, sredstva za higijenu i posteljina. Ovaj propis je u potpunosti usklađen s legislativom EU, što je bila i obaveza UIO u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji - napominje Kovačević.

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.