POTPISAN UGOVOR

Zemaljski muzej BiH postao naučno-nastavna baza UNSA

Pokrenut ćemo i niz aktivnosti u cilju zvaničnog rješavanja statusa ove institucije na državnom nivou, rekao je Škrijelj

A. O.

Sa današnjeg potpisivanja ugovora

Foto: N1


Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine službeno je postao nastavna, naučna i umjetničko-istraživačka baza od posebnog značaja za Univerzitet u Sarajevu (UNSA).

Mirsad Sijarić, v. d. direktora Zemaljskog muzeja BiH i Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu to su ozvaničili potpisivanjem ugovora.

Ovom događaju prisustvovali su i predstavnici Vlade Kantona Sarajevo, na čelu s premijerom Edinom Fortom.

Potpisivanje je održano u prostorijama Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Niz aktivnosti

Tom prilikom Rifat Škrijelj je izjavio da je ovo veliki dan za Zemaljski muzej BiH i UNSA te da je na ovaj način Vlada KS doprinijela održavanju i opstanku jedne od državnih institucija koja je tri decenije ostavljena da ”živi“ na račun grantova koji su uvijek bili neizvjesna budućnost i stvarnost.

- Pokrenut ćemo i niz aktivnosti u cilju zvaničnog rješavanja statusa ove institucije na državnom nivou, ali ovaj put radit ćemo to zajedno, UNSA i Zemaljski muzej - istakao je Škrijelj.

Dodao je kako od danas uposlenici Zemaljskog muzeja na godišnjem nivou imaju preko UNSA više od 800.000 konvertibilnih maraka (KM) sigurnih sredstava kojima će Vlada Kantona Sarajevo “prvi put iza završetka rata ovoj instituciji dati jedan vrlo ozbiljan poticaj, podršku i stabilan oslonac za rad i razvoj“.

- Ono što se zove blago Zemaljskog muzeja, sada je na dohvat svim uposlenicima i UNSA i nastojat ćemo da u maniru dobrih partnera u ovoj priči, jedna državna institucija kakav je Zemaljski muzej i UNSA, kao najstariji i najveći univerzitet u državi BiH, kroz našu saradnju unaprijedimo procese i napravimo ono što se od nas i očekuje - rekao je Škrijelj.

Mnogo manji kadar

Sijarić je kazao kako s obzirom na poteškoće s kojima su se susreli u proteklom periodu, današnji događaj izgleda nestvarno. Zahvalio je i Vladi KS na podršci.

- Ono što smo naslijedili, što ovdje stoji od 1888. godine, a svojom suštinom seže ne samo kroz historiju Bosne, nego kroz geološku prošlost ovih prostora na kojim mi živimo, je naša obaveza da sačuvamo, očuvamo, razvijemo i na kraju krajeva iskoristimo za dobrobit društva bez obzira kako nam se zemlja zvala i u kakvom se stanju nalazila - kazao je Sijarić.

Ukazao je na činjenicu da muzej radi s mnogo manjim kadrom nego što je to predviđeno i u težim uslovima. Sijarić je izrazio nadu da će u narednim godinama Zemaljski muzej BiH biti tamo gdje je bio 60-ih, 70-ih, 80-ih godina proteklog stoljeća.

- Ovaj muzej je proizvodio takvo znanje i rezultate u naučnom smislu, da je teško iz današnje perspektive da mi to zajedno s univerzitetom možemo ponoviti, ali treba ići u tom pravcu. Ovo je preozbiljna institucija za državu u kojoj se nalazimo - naglasio je Sijarić.

Ulaganje u istraživanje

Premijer Vlade KS Forto rekao je kako je Zemaljski muzej prva naučno-istraživačka ustanova u Bosni i Hercegovini.

- Nevjerovatno je da smo bili u situaciji u kojoj je status, i to najosnovniji status te ustanove bio upitan - rekao je Forto.

Dodao je kako Vlada KS izrazito insistira na razvoju naučno-istraživačkog rada, što je vidljivo iz budžeta i višemilionskih sredstava namijenjenih za naučne projekte.

- Ekonomska matematika i svaka druga, u cijelom svijetu je već ustanovljena – ulaganje u istraživanje i razvoj višestruko se vraća kroz ekonomsku aktivnost. Društva koja su daleko naprednija od naših, za svoj napredak i budućnost ulažu u istraživanje i razvoj - zaključio je Forto.

NA VRH

Podijeli članak na