Azijski divovski stršljen je najveća vrsta stršljena, a veličine je vrapca s narančastom glavom, crnim tijelom i žalcem od 6 milimetara.

Nije novost u životinjskom svijetu i već dugo nastanjuje područja Dalekog istoka - od Rusije i Indije do Šri Lanke, Kine i Japana.

No, ono što je novost je brzina njegovog razmnožavanja i opstanka - sve toplije zime omogućuju maticama preživljavanje duže nego što im je priroda namijenila, a sve veći broj gnijezda predstavlja pravu opasnost - kako za pčele tako i za ljude, slažu se naučnici.

Pčele koje su posljednjih godina ionako ugrožena vrsta na udaru su stršljena, a samo njih 30 u stanju je ubiti cijelu koloniju od čak 10 hiljada pčela za samo sat. Napadaju tako da jednog stršljena pošalju u izvidnicu, a on obilježava košnicu da bi je drugi stršljeni pronašli.

Nakon što dolete u napad započinju s nemilosrdnim masakrom - u sekundi odgrizu pčeli glavu i prelaze na sljedeću.

Pogledajte kako to izgleda u isječku dokumentarca National Geographica:

Stršljeni će napasti čovjeka približi li se njegovom staništu, posebno u ljetno doba, kad su aktivniji i više uznemireni.

No, javnost ne percipira stvarnu opasnost koja dolazi od njih - pa dok se svi boje morskih pasa, rijetko ko je svjestan da oni u jednoj godini ubiju više ljudi u svijetu nego morski psi u deset godina. Svake godine 50-ak ljudi podlegne njihovom ubodu u sjeverozapadnoj Kini, a taj broj je u stalnom porastu zbog širenja gnijezda i približavanja gradovima. Stvarne zaštite nema, osim eventualno sigurnosnih odijela u kojima niko neće hodati.

- Problem kod azijskih stršljena je njihova veličina i količina otrova - kaže entomologinja Lin Kimsi (Lynn Kimsey). 

Nakon uboda, tkivo postaje crno i može doći do nekroze, ako vas već otrov ne ubije. Koliko je taj otrov snažan, dokazuju i slučaj u kojem je žena ostala paralizirana nakon brojnih uboda dok je radila na svome polju. Dva dana je provela na dijalizi koja joj je spasila život izbacivanjem otrova iz organizma.