VREMEPLOV

Na današnji dan zbog afere "Votergejt" ostavku dao američki predsjednik Nikson

Avijacija SAD u Drugom svjetskom ratu bacila atomsku bombu na japanski grad Nagasaki, tri dana poslije prve bombe bačene na Hirošimu

Nikson: Zbog efere dao ostavku. Arhiva

Piše: Ad. A.

9.8.2021

Danas je ponedjeljak, 9. avgust, 221. dan 2020.

480. p. n. e. - Poslije trodnevne bitke u Termopilskom klancu i herojskog otpora Grka pod komandom spartanskog kralja Leonide, invaziona persijska vojska kralja Kserksa Prvog izvojevala je pobjedu. Prodor persijske vojske od 70.000 ljudi u unutrašnjost Grčke branilo je oko 5.000 vojnika, koji su u početku bitke nanijeli velike gubitke Persijancima, jer je Leonida odabrao idealno mjesto za odbranu, najuži dio Termopilskog klanca. Kad je grčki izdajnik Efijalt otkrio napadačima put preko planine, čime je otpor postao beznadežan, Leonida je otpustio saveznike, ostavši sa samo 300 Spartanaca i nekoliko Tespijanaca i Tebanaca. Odbivši ponudu za predaju, svi branioci su izginuli. Na mjestu njihove pogibije podignut je spomenik sa natpisom: "Putniče, kada dođeš u Spartu, reci da smo ovdje pali pokoravajući se njenim zakonima".


Počela vladavina Olivera Kromvela

1655 - Nastojeći da skrši rojalističke težnje i uguši neke ekstremističke pokrete, pošto je početkom godine raspustio parlament, Oliver Kromvel je podijelio Englesku na 11 okruga sa general-majorima kao guvernerima, čime je otpočela njegova diktatorska vladavina.

1792 - U Parizu vođe jakobinaca stvorile ustaničku komunu koja je sutradan organizovala marš na kraljevsku palatu u Tiljeriju, masakrirala kraljevu švajcarsku gardu i svrgla kralja Luja Šesnaestog.

1830 - Luj Filip formalno prihvatio krunu francuskog kralja, dva dana pošto ga je Nacionalna skupština izabrala umjesto Šarla Desetog Burbonskog, zbačenog u julskoj revoluciji.

1842 - SAD i Velika Britanija potpisale sporazum kojim je određena granica između SAD i Kanade od Mejna do Velikih jezera.

1896 - Rođen švicarski psiholog Žan Pijaže, prvi predsjednik Švajcarskog psihološkog društva, osnivač Međunarodnog centra za genetičku epistemologiju, jedan od najuticajnijih psihologa 20. vijeka. Zasnovao je kognitivno-razvojnu /ili genetičko-strukturalističku/ školu, čiji upliv se može mjeriti sa nekadašnjim uticajem psihoanalize. Najviše je istraživao razvoj jezika, mišljenja i prosuđivanja kod djece, smatrajući da taj razvoj nije kontinuiran, već da ga karakterišu različite faze, genetski programirane na različitim uzrastima. Djela: "Jezik i mišljenje djeteta", "Moralno suđenje kod djece", "Porijeklo inteligencije".



Bačena atomska bomba na Nagasaki

1896 - Poginuo njemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental, jedan od pionira avijacije, isprobavajući planer dvokrilac koji je ranije iste godine konstruisao. Nesreću je izazvao jak udar vjetra koji je prevrnuo letjelicu i razbio je o tlo zajedno sa smjelim pilotom, sedam godina prije istorijskog uspješnog leta američkih pionira avijacije - braće Rajt. Studirajući let ptica, usavršio je jedrilicu i dokazao superiornost zakrivljenih nad ravnim krilima.

1918 - Rođen američki filmski režiser Robert Oldrič, koji je snimao trilere, vesterne, filmove strave, psihološke drame i komedije. Filmovi: "Šta se dogodilo s Bebi DŽejn?", "Vera Kruz", "Apač", "Dvanaest žigosanih", "Poljubac smrti", "Tiho, tiho, Šarlota", "Zatvorski krug", "Veliki nož", "Posljednji sumrak", "Po zakonu i pendreku", "Legenda o Lajli Kler", "Grisomova banda", "Ubistvo sestre DŽordž", "Zatvorsko dvorište".

1919 - Rođen italijanski kompozitor Ruđero Leonkavalo, koji je stvarao u verističkom maniru. Napisao je veliki broj opera, ali nijednom nije ponovio uspjeh opere "Pajaci".

1945 - Razvijen prvi dokumentarni film snimljen u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata - dokumentarac "Jasenovac". Potresno svjedočanstvo o zločinima ustaša u najvećem koncentracionom logoru na Balkanu režirali su Gustav Gavrin i Kosta Hlavati, koji su napisali i scenario. Nečuvene strahote, kojima su bili izloženi zatočeni Srbi, Jevreji i Romi, rekonstruisane su pomoću fotografija pronađenih u zapljenjenim njemačkim i hrvatskim arhivama i kod pojedinaca.

1945 - Na trećem zasjedanju AVNOJ u Beogradu proglašen privremenom Narodnom skupštinom Demokratske Federativne Jugoslavije. Istog dana usvojen je i zakon o biračkim spiskovima i donesena odredba o pravu glasa žena i omladine starije od 18 godina.

1945 – Avijacija SAD u Drugom svjetskom ratu bacila atomsku bombu na japanski grad Nagasaki, tri dana poslije prve bombe bačene na Hirošimu. U Nagasakiju, gradu sa 260.000 stanovnika, usmrćeno je najmanje 74.000 ljudi. Od zračenja izazvanog tim atomskim napadima žrtve su decenijama umirale.


Avion se srušio u vulkan

1962 - Umro njemački pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946, jedan od najznačajnijih književnika 20. vijeka. Napisao je dosta pjesama, od kojih su neke antologijske vrijednosti, a osnovna tema proze je nesklad između kontemplacije i čulnosti. Opredjeljenje za autentičnu ličnost, za radikalan bunt protiv normi i konvencija moderne tehnokratske civilizacije, učinilo ga je šezdesetih godina 20. vijeka idolom omladine na Zapadu. Djela: romani "Peter Kamencind", "Pod točkom", "Gertruda", "Roshalda", "Demijan", "Sidarta", "Stepski vuk", "Igra staklenim perlama", "Narcis", "Zlatousti".

1965 - Bivša britanska kolonija Singapur postala nezavisna država poslije otcjepljenja od Malezije.

1974 - Zbog umiješanosti u aferu "Votergejt" predsjednik SAD Ričard Nikson podnio ostavku, a zakletvu kao novi šef države je položio dotadašnji potpredsjednik Džerald Ford.

1975 - Umro ruski kompozitor Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čije kompozicije su čvrsto povezane sa ruskom muzičkom prošlošću kojom se inspirisao u stvaranju stila nerijetko naglašene satire. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima njemačke blokade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu "Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju". Ostala djela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga (Katarina Izmajlovna)", oratorijum "Šume pjevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.

1992 - U Barseloni završene 25. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 15.000 sportista iz 172 zemlje. Zbog sankcija UN Jugosloveni nisu mogli da se takmiče u ekipnim sportovima, ali su medalje izborili jugoslovenski strelci - Jasna Šekarić srebrnu, a Aranka Binder i Stevan Pletikosić bronzanu.

1995 - Gvatemalski putnički avion na letu od Majamija upao u atmosfersko nevrijeme i srušio se u jedan vulkan, što nije preživio niko od 65 ljudi u letjelici.

1998 - U sukobu sa policajcima u sjevernoj indijskoj državi Kašmir poginuo Ali Mohamamad Dar, samoproklamovani "zamjenik vrhovnog komandanta" zabranjene separatističke islamske oružane grupe "Hizb ul mudžahedin", terorističke organizacije koja nastoji da Kašmir nasilno pripoji Pakistanu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.