Na inicijativu Međunarodnog pozorišnog instituta od 1961. godine širom svijeta 27. mart obilježava se kao Svjetski dan pozorišta. Na taj dan, već tradicionalno, pozorišna ličnost svjetskog ugleda piše međunarodnu poruku. 

Teško je odgonetnuti poruku koju godinama piše publika u BiH svojim (ne)interesiranjem za programe na pozorišnim scenama. Nižu se izgovori za prazne sale, a najčešći je da su visoke cijene ulaznica za predstave. 

Interes publike

Međutim, menadžmenti pozorišta u BiH navode da ulažu sav trud te pristupačnim popustima za različite kategorije stanovništva otvaraju vrata svojih kulturnih institucija. 

Direktor Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) Nihad Kreševljaković ističe da mu je zadovoljstvo što publiku ovog pozorišta čine mladi.

- Interes publike za pozorište nije u vezi s cijenama karata. Naše i najviše cijene daleko su niže od cijena nekih drugih sadržaja na koje ljudi troše svoj novac. Možda je bolje navesti primjer knjiga. Bilo bi pogrešno reći da kod nas ljudi ne kupuju knjige jer su skupe, s obzirom na to da nam ni biblioteke nisu pune. Najvažnije za posjećenost teatra je imati kvalitetne i raznovrsne programe - kaže Kreševljaković i dodaje da je za najskuplje karte ovog teatra potrebno izdvojiti 15 KM.

Postoji niz ponuda koje publici omogućavaju da za većinu predstava kupe jeftinije karte. Jedan od poteza SARTR-a i Kamernog teatra 55 je i ponuda nižih cijena za predstave na internet-stranicama grupne kupovine.

- Mora se živjeti u skladu s vremenom te osluškivati publiku, jer mi bez nje ne postojimo. Pokušavamo doći do publike na razne načine, da ih podsjetimo da postoje kulturne institucije koje im mogu mnogo pomoći u obrazovanju - govori Dragan Jovičić, direktor Kamernog teatra 55.

Publika koja redovno prati programe bh. teatara i najave ima mogućnost da prisustvuje i besplatnim predstavama, a neizbježni su popusti u gotovo svim pozorištima za studente, penzionere i grupne dolaske, ali vrlo rijetko za premijerna igranja. 

Zadnji red

Istaknuti bh. reditelj, profesor i dekan Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu Pjer Žalica smatra da, u odnosu na region i razvijeni svijet, karte za bh. pozorišta nisu skupe.

- Ali, nekada nije pitanje koliko platimo, nego šta za to dobijemo. Svaki menadžment treba da se trudi da posluje što bolje. Međutim, nisam siguran da su pozorišta prazna samo zbog toga. U susjednim državama karta za predstavu mora se naručiti mjesecima unaprijed. Zašto kod nas nije tako je važno i vrlo kompleksno pitanje i o stanju društva i o stanju u pozorištu - ističe Žalica.

Narodno pozorište Sarajevo (NPS) ranije je za studente nudilo besplatan ulaz, dok je danas potrebno da plate kartu od 5 KM uz indeks. U ovom pozorištu nude i popuste za slijepa i slabovidna lica te posebna mjesta.

- Cijena nije nešto što utječe na posjetu. Ako je nešto dobro, publika izdvoji novac. Penzionerima, ako ima mjesta, dajemo zadnji red besplatno, iako smo svjesni da neki penzioneri imaju više penzije nego što su plaće uposlenika kulturnih institucija. Međutim, sve ćemo uraditi za publiku i tim se vodimo - govori v. d. direktor NPS-a Gordana Hrenovica.

Najniže cijene u Zenici i Tuzli

Cijena ulaznica u zeničkom i tuzlanskom teatru među najnižima je u BiH - svega 5 KM! Čak ni neki vrlo atraktivni gostujući sadržaji ne prelaze značajno taj iznos, dok je cijena ulaznica za predstave za djecu i mlade 3 KM.

Direktor Narodnog pozorišta Tuzla Armin Ćatić ističe da u ovoj godini planiraju obnoviti pozorište, ali ne namjeravaju zbog toga podići cijene ulaznica. 

 Teško je preživjeti

Direktor „East West Centra" i reditelj Haris Pašović kaže da oni neke predstave igraju besplatno, ali da moraju sami osigurati sredstva. 

- Teško je pozorištima preživjeti. Potrebno je povećavanje budžeta u kulturi, da svi radimo više i da cijene budu manje. Također, bitna je i ušteda i u samim institucijama, mislim da ima previše ljudi i troškova, koji bi mogli da se malo drugačije iskoriste - kaže Pašović. 

Ž6 = Menadžerski potezi u regionu

Dino Mustafić, reditelj i direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS, smatra da su cijene teško prihvatljive za studentsku i penzionersku populaciju.

- Treba sve činiti da se kroz razne popuste i planirane programe nađe modus koji će omogućiti svima da prate kulturna dešavanja. Dobar su primjer pojedini menadžerski potezi u regionu koji su sponzorskim paketima banaka pokrili ekonomsku cijenu karata, a za simboličke novce distribuirali karte svim slojevima stanovništva - ističe Mustafić.

Brojke

15 KM prosječna je cijena ulaznica za predstave u Narodnom pozorištu Sarajevo 

10 KM prosječna je cijena karte u SARTR-u

10 KM prosječna je cijena ulaznica u Kamernom teatru 55

5 KM prosječna cijena ulaznica u Pozorištu mladih u Sarajevo

5 KM iznosi cijena karata u tuzlanskom i zeničkom teatru