Bakterije roda Vibrio, koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije, sve se češće pojavljuju u vodama Sredozemnog mora. Situacija je već natjerala pojedine španske vlasti da preventivno zatvore neke plaže, dok naučnici upozoravaju da bi problem mogao postati još izraženiji u narednim godinama.

Kako prenosi Euronews, širenje ovih mikroorganizama prvenstveno je povezano s porastom temperature mora. Klimatolozi upozoravaju da Mediteran postaje svojevrsna laboratorija budućnosti koja pokazuje kako klimatske promjene utiču na zdravlje ljudi i morske ekosisteme.

„Ono što danas vidimo u Mediteranu moglo bi biti najava onoga što očekuje i druge dijelove svijeta“, upozoravaju stručnjaci koji prate uticaj klimatskih promjena na javno zdravstvo.

Prema podacima Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), bakterija Vibrio najčešće ulazi u organizam nakon konzumiranja kontaminiranih morskih plodova, posebno sirovih ili nedovoljno termički obrađenih kamenica i drugih školjki. Drugi način zaraze jeste kontakt otvorenih rana s morskom vodom.

Iako zdravstvene vlasti ističu da je vjerovatnoća zaraze putem hrane i dalje relativno mala, preporučuju dodatni oprez, naročito tokom ljetnih mjeseci.

Naučnici upozoravaju da se Vibrio više ne pojavljuje samo u toplim južnim morima. Posljednjih godina bakterija je zabilježena i u sjevernijim evropskim vodama, uključujući Baltičko i Sjeverno more, a povećane koncentracije registrovane su i uz obalu Danske.

Sličan trend primijećen je i na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, gdje se bakterija pojavljuje sve češće.

Kako se manifestuje infekcija?

Ako osoba pojede kontaminirane morske plodove, simptomi najčešće podsjećaju na klasično trovanje hranom. Mogu se javiti bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje, proljev, povišena temperatura i zimica.

Infekcija nastala kontaktom bakterije s oštećenom kožom razvija se drugačije. Oko rane se mogu pojaviti crvenilo, bolni otok i upala. Posebno su rizične otvorene rane koje dolaze u direktan kontakt s morskom vodom.

U najtežim slučajevima može doći do odumiranja tkiva.

Ljekari upozoravaju da neliječena infekcija može postati opasna po život. Neki sojevi bakterije proizvode toksine koji brzo oštećuju kožu, potkožno tkivo i mišiće.

U najtežim slučajevima razvija se nekrotizirajući fasciitis, poznat i kao „bolest koja jede meso“. Riječ je o izrazito agresivnoj infekciji koja uzrokuje brzo odumiranje tkiva oko zaraženog područja.

Ako bakterija dospije u krvotok, može izazvati sepsu, odnosno sistemsku infekciju organizma. U pojedinim slučajevima ljekari su primorani amputirati zahvaćeni ekstremitet kako bi spriječili dalje širenje bolesti.

Najugroženije grupe su starije osobe, ljudi oslabljenog imuniteta i pacijenti koji boluju od hroničnih bolesti.

Kako se zaštititi tokom odmora?

Stručnjaci preporučuju izbjegavanje konzumiranja sirovih ili nedovoljno kuhanih morskih plodova. Osobe koje imaju svježe posjekotine, ogrebotine ili druge otvorene rane trebaju biti posebno oprezne.

Preporučuje se da se rane prije ulaska u more zaštite vodootpornim zavojem. Ako oštećena koža ipak dođe u kontakt s morskom vodom, potrebno je što prije temeljito isprati zahvaćeno područje čistom slatkom vodom.

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da su infekcije izazvane bakterijom Vibrio prije nekoliko decenija bile rijetke, ali da danas postaju sve učestalije zbog rekordnih temperatura mora i sve većeg broja ljudi koji tokom većeg dijela godine borave u moru.

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorava da su ovakve bakterije danas mnogo vjerovatnije tokom ekstremno toplih ljeta nego ranije. Ako se trend zagrijavanja mora nastavi, stručnjaci očekuju njihovo širenje na nova područja Evrope i svijeta.