Kroz historiju, čovjek je neprekidno tragao za receptom za dug život. I dok su bajke o kamenu mudraca ostale dio legendi, moderna nauka sve češće potvrđuje da ključ za produženje životnog vijeka možda leži u jednostavnoj ali pažljivoj kontroli ishrane.
Prehrambeno ograničenje, bilo da se radi o smanjenju unosa kalorija ili povremenom postu, već skoro sto godina važi za jedan od najsigurnijih načina produžavanja života-barem kod životinja u laboratorijskim istraživanjima, prenosi 24. sata. Studije su pokazale da organizmi koji konzumiraju manje hrane sporije stare, manje obolijevaju od hroničnih bolesti poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih problema, te u prosjeku žive duže.
Kod ljudi, iako još uvijek nema definitivnih zaključaka, sve je više dokaza koji ukazuju na to da umjerenost u ishrani može imati slične koristi.
Bez gladovanja
Ključno pitanje ostaje: Možemo li živjeti duže, a i dalje uživati u hrani? Odgovor možda ležu u spojevima koji oponašaju efekte dijete bez stvarnog gladovanja. Među najistaknutijim kandidatima su dva lijeka: rapamicin i metaformin. Dok rapamicin pokazuje gotovo iste učinke na produženje života kao prehrambeno ograničenje, metformin zasad nema konzistente rezultate kada je riječ o dugovječnosti. Rapamicin se također smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za buduće anti-ageing terapije. Iako starost nije bolest, ono je glavni uzrok rizika za mnoge bolesti.
Dijeta produžava život
Prehrambeno ograničenje, bilo kroz smanjen unos kalorija ili povremeni post, već stotinama godina smatra se zlatnim standardom za produženje životnog vijeka. Prvi put ovaj efekat zabilježen je kod laboratorijskih miševa, gdje su životinje koje su jele manje živjele duže od svojih bogato hranjenih kolega.
Vjeruje se da dijeta djeluje kroz mehanizme poput smanjenog oksidativnog stresa, bolje regulacije šećera u krvi i aktivacije procesa samoobnove ćelija, poznatog kao autofagija. Zbog toga što je dugoročno pridržavanje ovakve ishrane teško za većinu ljudi, nauka danas istražuje lijekove koji mogu oponašati ove učinke. Od potencijalnih farmaceutskih alternativa, rapamicin se izdvojio kao najefikasniji, gotovo jednako uspješan kao i dijeta. Nasuprot tome, metformin nije pokazao stabilne rezultate kada je riječ o dugovječnosti. Ispitivanja učinka metformina je još uvijek u toku, a rezultati se očekuju za nekoliko godina. Za sada, preporuka je rapamicin uz nadzor ljekara. Ključni izazov jeste svakako da se osigura duži i kvalitetniji život, bez žrtvovanja užitka poput jednog parčeta torte.
