Odbrojavanje u Svemirskom centru Kennedy uveliko traje. Noćas, tačno u 00:24 po našem vremenu, NASA će ispisati novu stranicu historije lansiranjem misije Artemis II. Prvi put od 1972. godine, četveročlana posada astronauta kreće na epsko putovanje oko Mjeseca.
Nakon sastanka tima za upravljanje misijom, NASA-in administrator Amit Kšatrija potvrdio je da je gigantska raketa spremna za let. Prozor za lansiranje otvara se noćas i traje dva sata, a u slučaju potrebe rezervni termini bit će dostupni svakog dana do 6. aprila.
Trenutno jedina moguća prepreka su vremenski uslovi, ali prognoze su optimistične. Iz NASA-e ističu da postoji 80 posto šanse za povoljno vrijeme, uz blagu zabrinutost zbog naoblake i jačeg vjetra. Podsjetimo, misija je ranije pretrpjela dvije odgode – početkom februara zbog curenja tečnog hidrogena i u martu zbog problema s protokom helija – zbog čega je lansiranje pomjereno s prvobitnog plana početka 2026. godine na ovaj datum.
Svi ljubitelji svemirskih istraživanja mogu pratiti lansiranje uživo putem zvaničnog NASA-inog YouTube kanala.
Ko su putnici za Mjesec?
Artemis II je prva misija s ljudskom posadom unutar novog, višedecenijskog NASA-inog programa. Za razliku od inauguracijske misije Artemis I, koja je nosila samo lutke i senzore, u modernoj kapsuli Orion noćas će biti pažljivo odabrani tim:
Rid Vajsmen (50), komandant: Veteran NASA-e i bivši komandant Međunarodne svemirske stanice, probni pilot s ogromnim iskustvom.
Viktor Glover (49), pilot: Avijatičar američke mornarice i prvi crnac dodijeljen jednoj lunarnoj misiji.
Kristina Koh (47), specijalistica misije: Rekorderka po najdužem pojedinačnom svemirskom letu za žene (328 dana) i veteranka brojnih svemirskih šetnji.
Džeremi Hansen (50), specijalista misije: Bivši pilot borbenih aviona i prvi Kanađanin koji putuje prema Mjesecu, simbol međunarodne saradnje u projektu.
Kako će izgledati desetodnevno putovanje?
Iako posada neće sletjeti na površinu Mjeseca, izvest će tzv. lunar flyby – kruženje oko tamne strane Mjeseca prije povratka na Zemlju. Glavni cilj misije je testiranje sistema: NASA želi provjeriti sisteme za održavanje života, navigaciju i komunikaciju u stvarnim uslovima dubokog svemira.
Prema planu leta, impresivna raketa SLS visoka 98,2 metra ponijet će Orion u orbitu. Nakon 24-satnog niza provjera sistema, paljenje motora će letjelicu poslati na četverodnevno putovanje prema Mjesecu.
Povratak će biti jednako zahtjevan. Pri ulasku u Zemljinu atmosferu modul s posadom kretat će se brzinom od 32.187 km/h, podnoseći temperature do 2.200°C. Specijalni padobrani zatim će usporiti letjelicu radi sigurnog slijetanja (splashdown) u Tihi okean.
Naslijeđe Apolla i put ka Marsu
Ime "Artemis" (Artemida) nosi snažnu simboliku – u grčkoj mitologiji ona je sestra blizanka Apolona i boginja Mjeseca. Dok su legendarne misije Apollo (1961–1972) kulminirale prvim ljudskim koracima na Mjesečevoj površini, Artemis ima još veće dugoročne ambicije.
Uspjeh noćašnje misije direktno će otvoriti put za Artemis III (planiranu za 2027.) i Artemis IV (početkom 2028.) koja bi trebala omogućiti prvo ljudsko slijetanje na Mjesec od misije Apollo 17, ciljajući lunarni južni pol gdje se vjeruje da postoji voda u obliku leda.
Konačni cilj programa Artemis, uz uspostavljanje trajne baze na Mjesecu (misija Artemis V krajem 2028.), jeste priprema tehnologije i ljudstva za najveći poduhvat u historiji čovječanstva – slanje prvih ljudi na Mars.
