Prvi oblici života na Zemlji bili su mogući još prije 3,2 milijarde godina, što je puno ranije od dosadašnjih naučnih procjena po kojima je to bilo moguće prije dvije milijarde godina.

Utvrdili su to američki naučnici proučavajući duboke sedimentne stijene u Australiji i Africi koje pokazuju da je već tada postojala mogućnost vezanja dušika iz atmosfere, što je preduvjet života.

Naučnici sa sveučilišta Washington utvrdili su da stijene formirane prije 3, 2 milijarde godina na sjeverozapadu Australije i u Južnoj Africi sadrže hemijske dokaze o tome da su mikroorganizimi vezali azot.

Iskra munje, zvjezdana prašina ili podvodni vulkan mogli su potaknuti stvaranje prvog života na Zemlji, no, što se dogodilo nakon toga? Život može postojati bez kisika, no bez obilja potrebnog za stvaranje gena, što je ključno za viruse, bakterije i druge organizme, život na mladoj Zemlji bio bi rijedak.

Ljudi su uvijek smatrali da je mlada biosfera bila slabašna na negostoljubivom planetu i tek je vezanjem azota ona postala robusna i raznolika, kazao je autor istraživanja Roger Buick.

- Naš rad pokazuje da nije bilo manjka azota na mladoj Zemlji i stoga je mogao poduprijeti relativno veliku i raznoliku biosferu - dodao je on.

Naučnici su proučavali najstarije stijene na Zemlji formirane prije nego je atmosfera počela sadržavati kisik što se dogodilo prije 2,3 do 2,4 milijarde godina pa stoga čuvaju dokaze o životu na Zemlji prije toga razdoblja.

Mislim da je fascinantno da je taj toliko kompleksni proces toliko star i da funkcionira na isti način već 3,2 milijarde godina, kaže suoatorica istraživanja Stueken.