ONO SI ŠTA JEDEŠ

Kako životni uvjeti utječu na strukturu mozga i ishranu

Život u siromašnim okruženjima može utjecati na izbor namirnica, povećanje težine i čak mikrostrukturu mozga

Važno je šta jedemo. Freepik.com

M. Z.

20.9.2023

Ono si što jedeš, kaže izreka. Međutim, nije samo tijelo na udaru. Život u siromašnim okruženjima može utjecati na izbor namirnica, povećanje težine i čak mikrostrukturu mozga.

Analiza korteksa

Ranija istraživanja su pokazala da život u siromašnom okruženju može utjecati na zdravlje mozga, ali u ovoj studiji izvedena je detaljna analiza korteksa radi utvrđivanja kako život u siromašnom okruženju može promijeniti određene oblasti mozga koje imaju različite uloge.

-Otkrili smo da je siromaštvo životnog okruženja povezano s razlikama u finoj strukturi korteksa. Neke od tih razlika su povezane s višim indeksom tjelesne mase i visokim unosom transmasnih kiselina iz pržene brze hrane - rekla je dr. Arpana Gupta.

-Naši rezultati sugeriraju da bi oblasti mozga uključene u procese nagrađivanja, emocije i stjecanje znanja i razumijevanja mogle biti pod utjecajem aspekata siromašne životne sredine koji doprinose gojaznosti - rekla je ona.

To ukazuje na značaj rješavanja problema kvalitetne ishrane u siromašnim okruženjima kako bi se zaštitilo zdravlje mozga.

Siromašno životno okruženje je definirano kombinacijom faktora kao što su nizak medijalni prihod, nizak nivo obrazovanja, velika gustoća naseljenosti i nepostojanje kompletnog vodovodnog i kanalizacionog sistema.

Studija je uključivala 92 osobe – 27 muškaraca i 65 žena – iz šire oblasti Los Anđelesa. Sakupljene su informacije o demografskim faktorima i indeksu tjelesne mase, a nerazvijenost životnog okruženja je procijenjena u skladu s indeksom siromaštva.

Veća opasnost

Ranije studije su pokazale da su ljudi koji žive u siromašnim okruženjima u većoj opasnosti od gojaznosti zbog lošeg kvaliteta dostupnih namirnica, povećanog unosa kalorija iz namirnica s visokim sadržajem transmasnih kiselina i okoline koja ne potiče fizičku aktivnost.

Istraživači su se sad fokusirali na odnos između indeksa siromaštva i rezultata snimanja na četiri nivoa cerebralnog korteksa kako bi detaljnije ispitali veze između siromašnog životnog okruženja i moždane strukture. Učesnici studije su podvrgnuti dvama tipovima snimanja magnetnom rezonancom koji daju uvide u moždanu strukturu, signalizaciju i funkcioniranje.

-Različite populacije ćelija postoje u različitim slojevima korteksa, gdje su različiti mehanizmi signaliziranja i funkcije obrade informacija - rekla je dr. Liza Kilpatrik.

Ispitivanje mikrostrukture na različitim kortikalnim nivoima osigurava bolje razumijevanje promjena u ćelijskim populacijama, procesima i putevima komunikacije na koje može utjecati život u nekoj siromašnoj sredini.

Rezultati pokazuju da je lošiji indeks siromaštva povezan s komunikacionim promjenama u oblastima mozga značajnim za društvenu interakciju. Druge promjene se dešavaju u oblastima uključenim u proces nagrađivanja, reguliranje emocija i više kognitivne procese – i čini se da na te promjene utječe unos transmasnih kiselina.

Obrada informacija

Sveukupno, nalazi sugeriraju da faktori u siromašnim okruženjima koji potiču lošu ishranu i nezdravo povećanje težine „remete fleksibilnost obrade informacija u pogledu nagrađivanja, reguliranja emocija i kognicije“, piše Telegraf.rs.

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.