U 101. GODINI

Preminuo kreator litij-jonske baterije: Dobio Nobelovu nagradu za hemiju

Iako možda neki nisu čuli za njega, on definitivno ima ogromne zasluge za proizvodnju mobitela, laptopa i električnih vozila

Džon Gudenaf. Printscreen

H. J. I.

27.6.2023

Jedan od najutjecajnijih naučnika iz svijeta tehnologije, Džon Gudenaf (John Goodenough) preminuo je u 101. godini.

Vijest o smrti dr. Gudenafa potvrdio je Univerzitet u Teksasu, a riječ je o naučniku koji se smatra kreatorom litij-jonske baterije. Iako možda neki nisu čuli za njega, on definitivno ima ogromne zasluge za proizvodnju mobitela, laptopa i električnih vozila.

Veliki napredak 1980. godine

Istraživači su i ranije istraživali litijske baterije. Dr. Stenli Vitingem (M. Stanley Whittingham) je osmislio dizajn koji kombinuje litij s titanij disulfidom, međutim, upravo je Gudenaf napravio veliki napredak 1980. godine dok je bio na Univerzitetu Oxford. On je zapravo napravio katodu sa slojevima litij-oksida i kobalt-oksida koja je proizvodila veći napon i istovremeno povećala sigurnost. Kapacitet je bio znatno veći u odnosu na prethodne baterije sa olovnom kiselinom (korištenje u automobilima) i nikl-kadmijem (nosiva elektronika).

Tehnologija nije procvjetala sve dok dr. Akira Jošino (Yoshino) nije odbacio litij u korist sigurnijih litij-jona. Naučnik je proizveo praktični dizajn za Asahi Kasai Corporation, a Sony je ponudio prvu punjivu litij-jonsku bateriju namijenjenu potrošačima 1991. godine. Svima je poznato šta se kasnije dogodilo, jer su poboljšane performanse omogućile proizvodnju mobilnih uređaja koji su postali "prenosiviji" ili ranije nisu bili ni opcija. Također, mobiteli i laptopi su postali elegantniji, brži i dugotrajniji, a električni automobili održiviji.

Sljedeća generacija baterija

Međutim, Gudenaf je zaslužan za mnogo više. Tokom svog boravka na MIT-u pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, on je pomogao u razvoju tehnologije koja je u konačnici postala RAM memorija. I nakon svog 90. rođendana je bio aktivan istraživač, a u prije nekoliko godina je razvijao sljedeću generaciju baterija koja je obećavala revolucionarne performanse za obnovljivu energiju i električna vozila.

Iako je relativno nepoznat u javnim krugovima, Gudenaf je dobio priznanje za svoj rad, odnosno Nobelovu nagradu za hemiju 2019. godine te Nacionalnu medalju za nauku u SAD 2011. godina, ali i brojna druga priznanja.

Industrija se danas udaljava od litij-jonskih baterija dok proizvođači planiraju električna vozila sa solid-state baterijama koje nude veću gustoću, brže punjenje i manje troškove. No, može se reći da moderni tehnološki pejzaž ne bi bio ono što jeste bez Gudenafa, a njegovo naslijeđe će se osjećati u godinama koje dolaze.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.