NIKO KAO ONA

Krunisana kraljica estrade: Standarde Lepe Brene će teško iko dostići

U jeku najveće popularnosti Lepa Brena možda nije imala rasprodate arene, ali, kada je došlo njihovo vrijeme, i njih je pokorila

Lepa Brena: Ne živi od stare slave. Instagram

11.12.2023

Govoriti o postavljanju standarda na regionalnoj estradnoj sceni nemoguće je bez spomena Lepe Brene. Koliki god fenomen bilo ovo današnje utrkivanje među najistaknutijim estradnim imenima po broju rasprodatih ili uzastopno rasprodatih najvećih arena širom regije, korijen istog nalazimo u vremenu bivše, zajedničke države.

Nezapamćen fenomen

U jeku najveće popularnosti Lepa Brena možda nije imala rasprodate arene, jer arena u tom periodu nije ni bilo. Međutim, ona je rasprodavala stadione. Skoro da nema većeg stadiona na teritoriji bivše Jugoslavije na kojem Lepa Brena nije održala koncert. Ako ovaj fenomen posmatramo isključivo s komercijalnog aspekta, onda nije dovoljno navesti da je Brena možda i preteča istog. Tačno je da su njene turneje sa „Slatkim grehom“ nešto nezapamćeno na ovim prostorima, ali tu se ne završava njeno postavljanje standarda.

Naime, Brena u svom opusu ima i filmski serijal „Hajde da se volimo“ od tri nastavka. Brenin komercijalni uspjeh iz tog vremena najbolje potvrđuje i barbika s njenim likom – Barbi-Brena. Koliki je marketinški gigant bila ilustrira i podatak da su se u njenim spotovima za pjesme s albuma “Boli me uvo za sve” pojavljuju Duško Dugouško i Patak Dača, ili da reklamira vokmen koji se tek pojavio na domaćem tržištu, a koji je i u svjetskim granicama predstavljao tehnološko čudo, nešto kao iPhone danas.

S koncerta na stadionu “Vasil Levski” 1990. godine. Facebook

Naravno, ni tu nije kraj fascinantnim podacima za vjerovatno najveće estradno regionalno ime ikad. I danas se pamti njen koncert na stadionu “Vasil Levski” u Sofiji iz 1990. godine na koji je Brena došla helikopterom, a kojem je prisustvovalo 125.000 ljudi. To je ekvivalent broju od četiri ili pet rasprodatih arena odjednom, a koncert čak nije održan na teritoriji Jugoslavije, već u susjednoj Bugarskoj.

Pamtimo delirije

Da ne živi od stare slave, Brena je dokazala i u ovoj savremenoj, „eri arena“. Ona je u oktobru 2018. godine u dvije uzastopne večeri održala spektakularne koncerte u beogradskoj Štark areni, a isto je ponovila u Zagrebu u decembru iduće godine. Još pamtimo delirije s tih koncerata kada je Brena izvodila čuveni hit „Jugoslovenka“.

Ni tu nije kraj Breninim fascinantnim estradnim uspjesima, jer je za decembar iduće godine najavila još jedan koncert u zagrebačkoj areni.

Kad se sve pobrojano stavi na papir, dolazimo do zaključka da je Lepa Brena zaista najveće regionalno estradno ime te da, koliki god uspjeh postizali estradnjaci danas, još će mnogo vode proteći dok neko ponovi nešto slično.

Brena: Dio muzičke historije ovih prostora. Instagram

Aleksandra Prijović je na dobrom putu, možda baš zbog Brenine pomoći i podrške, ali još joj nije ni blizu.

Fenomen komercijalizma

Jedan od najvećih hitova Lepe Brene sigurno je i pjesma „Čik pogodi“ s albuma „Boli me uvo za sve“ iz 1990. godine. Pjesmu prati konstantno preplitanje i sukob moralno-amoralno, emotivno-poslovno, duševno-potrošačko. U tom sukobu Brenin glas dočarava vrlinu, dok udruženi glasovi članova „Slatkog greha“ bukvalno navode na grijeh. Oni zastupaju materijalne vrijednosti i njima daju na značaju, dok ih se Brena nepokolebljivo odriče, te se okreće ličnom, emotivnom, duševnom i iskrenom. Šta su brdo zlata, lađe i vile, dijamanti i dukati, u odnosu na iskrenu emociju, privrženost i strast.

Takve vrijednosti publika prepoznaje i cijeni, voli Brenu, te se iz toga izrodila njena komercijalna grandioznost koja antipodski stoji nasuprot stavovima koje pjesma propagira. Kada se prisjetimo i komične koreografije i košulja, koje su članovi „Slatkog greha“ nosili u svakom spotu i nastupu, njena popularnost nam biva jasnija. Tako da je recept jednostavan. Ako želite komercijalni uspjeh, samo propagirajte da ga ne želite.

Zetra u Sarajevu će ponovo ugostiti Lepu Brenu, na velikom koncertu 20. aprila 2024. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.