U posljednjih desetak godina na tržištu su se pojavile nove kategorije nikotinskih proizvoda poput e-cigareta, grijanih duhanskih i bezduhanskih proizvoda te nikotinskih vrećica. Za razliku od klasičnih cigareta, ovi proizvodi ne uključuju sagorijevanje duhana, koje se smatra glavnim uzrokom većine bolesti povezanih s pušenjem. Upravo zbog toga sve su češće predmet interesovanja zdravstvene i naučne zajednice.Takav interes potvrđuje i analiza globalne istraživačke mreže Cochrane, koja je u pregledu „Electronic cigarettes for smoking cessation“ obuhvatila 78 studija s više od 22.000 učesnika. Zaključak je da e-cigarete mogu biti između 33 i 100 posto učinkovitije od standardnih nikotinskih zamjenskih terapija u procesu prestanka pušenja.
Podaci Eurobarometra dodatno pokazuju da su zemlje poput Švedske, Češke i Grčke uspjele značajno smanjiti broj pušača kombinacijom preventivnih mjera i dostupnosti alternativnih proizvoda potencijalno manjeg rizika.
Pušenje nije samo navika
Stručnjaci ističu da pušenje nije samo loša navika, već složena ovisnost koja zahtijeva sistemsku podršku. Na konferenciji u Zagrebu naglašeno je da poruka pušačima da „samo prestanu“ najčešće ne daje rezultate, što je posebno važno i za Bosnu i Hercegovinu, gdje je pušenje i dalje veliki javnozdravstveni problem.
Psihijatrica Andrijana Šantić ističe da je odvikavanje proces, zbog čega se često preporučuje postupno smanjivanje. Također je naglašeno da su najveći zdravstveni rizici povezani sa sagorijevanjem duhana, dok bezdimni proizvodi, prema istraživanjima, mogu biti manje štetna alternativa za odrasle pušače koji ne uspijevaju prestati.
Jedan od alata koji može pomoći u razumijevanju potencijala bezdimnih proizvoda je dinamična platforma OmniTM koja sadrži brojna neovisna naučna istraživanja, recenzirana širom svijeta. Platforma je pokrenuta kako bi se dodatno povećala dostupnost postojećih istraživanja o bezdimnim proizvodima i njihovom javnozdravstvenom potencijalu, predstavili argumenti o smanjenoj štetnosti tih proizvoda u odnosu na klasične cigarete, ali i prikazali konkretni primjeri zemalja koje omogućavanjem prelaska pušača sa cigareta na bezdimne proizvode uspješno smanjuju broj pušača u zemlji.
Zbog toga se sve više potiču pristupi koji nude podršku i konkretne alate za smanjenje i prestanak pušenja, uključujući i različite programe koji pomažu pušačima da postepeno mijenjaju navike i smanje zdravstvene rizike.
Program „Biram bez dima“
Važnu ulogu u procesu smanjenja i prestanka pušenja imaju i konkretni programi podrške. Jedan od njih je „Biram bez dima“, koji provodi CROHM. Riječ je o programu koji traje 28 dana i ima za cilj pomoći pušačima da pređu s klasičnih cigareta na bezdimne alternative, a potom, prema vlastitom izboru, i potpuno prestanu s konzumacijom nikotina.
Program okuplja osobe koje su često već više puta bezuspješno pokušavale prestati pušiti. Kroz strukturirane radionice, razmjenu iskustava i kontinuiranu podršku, učesnici dobijaju priliku da mijenjaju navike korak po korak.
Rezultati dosadašnjih ciklusa pokazuju da ovakav pristup može biti učinkovit, nakon tri provedene grupe, 17 učesnika u potpunosti je prestalo pušiti cigarete, dok je njih sedam značajno smanjilo konzumaciju. Ukupna uspješnost programa iznosi oko 63 posto.
Cilj programa nije samo zamjena jedne navike drugom, već postepeno smanjenje pušenja i osnaživanje učesnika da donesu dugoročno održive odluke o vlastitom zdravlju.
BiH: prostor za promjene
Broj pušača u BiH, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete (prema naučno utemeljenim dokazima - "Cochrane"), ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400, što je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaje pušiti svake godine u BiH.
Takvo povećanje prestanka pušenja značajno bi unaprijedilo javnozdravstvene pokazatelje u zemlji. Uz adekvatne strategije, podršku zajednice i dostupnost manje štetnih alternativa, prestanak pušenja može postati dostižan cilj, pružajući priliku za zdraviju budućnost.
Život iza statistike
Iza brojki i istraživanja kriju se stvarne, često teške i dugotrajne lične borbe.
Anamarija Poldrugač (24) svoju prvu cigaretu zapalila je, kako kaže, bez posebnog razloga, iz znatiželje i društva.
- Nije mi se svidjelo, ali opet sam posezala za cigaretom. Kao da je nešto bilo jače od mene. Taj mali ritual s prijateljicom postao je dio svakodnevice prije nego što sam uopće shvatila da sam razvila naviku - priča.
Kako su mjeseci prolazili, cigarete su postale svakodnevica, a onda su stigle i prve posljedice.
- Počela sam osjećati umor, smetao mi je miris, kosa i odjeća su uvijek imale taj dim. Najviše me pogodilo kada sam shvatila da ne mogu izdržati ni nekoliko sati bez cigarete.
Odlučila je prestati, naglo.
- Izdržala sam dva mjeseca. Bila sam ponosna na sebe, ali potreba za nikotinom nije nestala. Jedan stresan trenutak bio je dovoljan da ponovo zapalim.
Nakon povratka cigaretama, osjećaj je bio još gori.
- Tada sam shvatila da sam zapravo zarobljena. Cigarete su mi smetale, ali bez njih nisam mogla.
Rješenje je, kaže, pronašla postepeno.
- Počela sam koristiti bezdimne proizvode, u početku paralelno s cigaretama. Nije bilo lako napraviti taj prijelaz, ali s vremenom sam sve rjeđe posezala za cigaretom. Jednog dana sam samo shvatila da je nisam zapalila.
Danas više ne puši, ali svjesna je da proces nije završen.
- Moj cilj je potpuno prestati s nikotinom. Sada barem imam osjećaj da je to moguće.
