Ako niste primijetili, emocije se lako šire i prenose na druge. To je potvrdilo i istraživanje o društvenim zarazama i tome kako se ponašanje i raspoloženje prenosi s čovjeka na čovjeka. Iako svi volimo da vjerujemo da kontrolišemo svoja osjećanja, dokazano je da osobine i odluke naših prijatelja, a ponekad čak i prijatelja naših prijatelja, imaju itekakav uticaj na nas.

Donosimo vam listu pet neočekivanih zaraza i savjete kako se odbraniti od njih:

Odluke u restoranu

Večere su sretnije kad ljudi naruče predjela sličnih hranjivih vrijednosti kao i ljudi s kojima dijele sto, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Ilinoisu.

Ako pazite na svoju težinu, radije prvi naručite hranu da ne padnete u iskušenje i naručite isto što i vaši prijatelji.

Negativno razmišljanje

Brucoši koji su smješteni u sobe s cimerima sklonim negativnim mislima imali su velike šanse da će se i sami zaraziti njihovim crnim mislima nakon svega tri mjeseca provedenih zajedno, pokazalo je jedno istraživanje.

Shvatite da tuđi način ramišljanja može uticati na način na koji se vi nosite sa životnim nedaćama, i na vrijeme se maknite od “crnjaka”.

Sreća

S druge strane, i pozitivno razmišljanje se lako širi, dokazali su istraživači s Harvarda i Univerziteta u San Dijegu. Kad ste sretni, vaš prijatelj koji živi blizu vas u krugu od kilometer i po ima 25 posto više šanse da također bude sretan, dok su šanse vaših komšija za osjećaj sreće veće za čak 34 posto.

Isto istraživanje dokazalo je da dodatnih 5.000 dolara povećava osjećaj sreće za 2 posto, što je mnogo manji dobitak od onog koji dobijete kad imate veselog prijatelja, koji vaše raspoloženje može podići za čak 10 posto.

Prestanak pušenja

Ista ekipa koja je istraživala sreću saznala je tokom sprovođenja studije i da kad jedna osoba prestane da puši, za 36 posto je vjerovatnije da će pušenje ostaviti i neko od njihovih bliskih prijatelja ili članova porodice.

Ovaj slučaj ima i efekat talasa, jer čak i poznanik osobe koja je prva prestala da puši smanjuje šanse da će zapaliti za 20 posto.

Stres

Naš mozak je programiran tako da detektuje stres kod drugih ljudi, kao što je ubrzano disanje. To pak povlači za sobom čitav niz naših hormona stresa, a ne treba čak ni da budete u istoj prostoriji s uznemirenom osobom kako biste i sami počeli osjećate efekte stresa, jer se on može širiti putem elektronske pošte, sms poruka i društvenih mreža (kratki, odsječni odgovori mogu ukazati da je neko u stisci s vremenom, na primjer).

Kad ste pod stresom, osigurajte sebi dovoljno pauza tokom dana i sna po noći. To nije sebično, jer na kraju čini dobro svima oko vas.

Šest tjelesnih aktivnosti kojima se možete zaraziti od drugih

Zijevanje, smijanje, svrab, kašalj, povraćanje i plač su također društveno zarazni. Zijevanje je toliko zarazno, ističe psiholog Robert R. Provin, da ćemo zijevnuti kad vidimo, čujemo ili samo čitamo o tome. "Mi se često ponašamo poput životinjskog stada, te nismo zapravo svjesni svog ponašanja", dodaje Provin.

Naučnici smatraju da dijeljenje ovih aktivnosti ima svoju evolucijsku prednost: smijeh je način povezivanja, a češkanje oblik sigurnosne mjere opreza (vaš mozak pomisli kako bi, na primjer, buhe mogle skočiti i napasti vas također). A zijevanje bi moglo označavati način na koji su još pećinski ljudi sinhronizovali svoj raspored spavanja i buđenja, piše B92.