Prijavitelj korupcije Danko Bogdanović vraćen na posao

Nakon instrukcije koju je donio APIK prema UIO BiH

B. TURKOVIĆ
05.06.2015 11:50

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula potpisao je rješenje o vraćanju Danka Bogdanovića na radno mjesto šefa Carinske ispostave Brčko, nakon dvogodišnje suspenzija ovog uposlenika zbog prijave korupcije u UIO.

Bogdanović je, naime, kao uposlenik Uprave za indirektno oporezivanje u dobroj vjeri prijavio korupciju, zbog čega mu je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), detaljno analizirajući slučaju, početkom 2014. godine dodijelila status zaštićenog prijavitelja.

Nakon što je dobila nadležnost da provodi i prati primjenu Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, APIK je donio instrukciju o vraćanju Bogdanovića na posao. Ovo je ujedno i prva instrukcija o otklanjanju štetnih radnji učinjenih prema zaštićenom prijavitelju korupcije koju je jedna državna institucija donijela u regionu.

Podsjećamo, nakon provedenog disciplinskog postupka Agencija za državnu službu (ADS) BiH na prijedlog UIO BiH uručila mu je rješenje o prestanku radnog odnosa čime su se stekli uslovi da APIK pristupi primjeni Zakona o zaštiti osoba koje u dobroj vjeri prijave korupciju u institucijama BiH.

novac-korupcija1

Iz APIK-a pozivaju da se prijave nelegalne radnje

- Nakon uvida u vrlo obimnu dokumentaciju koju smo dobili i provjera koje smo uradili u saradnji sa Upravnim inspektoratom Ministarstva pravde BiH, utvrdili smo da je korupcija prijavljena u dobroj vjeri. Na osnovu raspoloživih dokumenata APIK je utvrdio da je u ovom slučaju učinjena štetna radnja prema službeniku UIO, te smo donijeli instrukciju o vraćanju zaštićenog prijavitelja korupcije na radno mjesto do okončanja svih sudskih i upravnih postupaka pred nadležnim tijelima - kazao je za „Dnevni avaz“ Mevludin Džindo, pomoćnik direktora APIK-a, dodajući da je UIO nakon donesene instrukcije pokazala visok nivo saradnje i vratila službenika na posao.

Džindo je dodao da je ovo najbolji pokazatelj da se isplati prijaviti korupciju, te pozvao i ostale zaposlenike koji su upoznati sa slučajevima korupcije u institucijama BiH da prijave ovu vrstu nelegalnih radnji.

Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH donesen je u decembru 2013. godine. Od tada do marta ove godine Agencija je dobila sedam zahtjeva za dodjelu statusa zaštićenog prijavitelja. Analizom je utvrđeno da u pet zahtjeva ne postoje uslovi za dodjelu statusa zaštićenog prijavitelja korupcije, te da se u nekim od ovih slučajeva nije mogao primjeniti spomenuti Zakon, jer nisu obuhvaćeni kategorijom osoba zaposlenih u institucijama BiH. 

S druge strane, u dva predmeta Agencija je dodijelila status zaštićenog prijavitelja korupcije, među kojima je i osoba koja je instrukcijom APIK-a vraćena na posao.

Prilikom procjene (ne)opravdanosti zahtjeva za dodjelu statusa uzbunjivača, APIK provjerava nekoliko osnovnih elemenata počevši od postojanje dokaza o prijavi korupcije nadležnim organima, postojanju indicija za nastanak štetnih radnji i eventualnim posljedicama po prijavitelja korupcije zaposlenog  u institucijama BiH.

 

 

 

 

NA VRH