Ustavni sud BiH bio je organizator i domaćin trodnevne regionalne konferencije ustavnih sudova o temi "Odluke Evropskog suda za ljudska prava i njihov utjecaj na standarde nacionalnih ustavnih sudova", okončane tokom vikenda u Sarajevu. U radu konferencije učestvovali su predsjednici i sudije ustavnih sudova BiH, Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Evropskog suda za ljudska prava.
Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH, tim povodom u razgovoru za „Dnevni avaz“ kazao je da je ovaj skup nastavak inicijative ove pravosudne institucije pokrenute još 2003. godine.
- Značaj ove konferencije je u tome što smo i s ekspertnog i praktičnog ugla bili u prilici govoriti o tim iskustvima. Ključno je bilo da li je iscrpljen normativni potencijal Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno da li se ti standardi mogu još podizati u smislu daljnje afirmacije zaštite ljudskih prava - kaže Ćeman.
On pojašnjava da tom u kontekstu BiH ima specifičnu poziciju i faktički je dvostruko obavezna na provedbu Konvencije i njeno poštivanje.
- Prvo što se ratifikacijom BiH na to obavezala, dakle i prijemom u Vijeće Evrope od 2002. godine, i tim prije samim stupanjem na snagu Dejtonskog mirovnog sporazuma Konvencija je obavezna de facto kao ustavni tekst, jer po članu 2. Ustava ona zapravo ima prioritet nad ostalim zakonima. I ne samo ustavni sudovi, nego redovni i sve javne vlasti su dužne Konvenciju poštovati po ta dva osnova - naglašava Ćeman.
Ipak, saglasan je i Ćeman, uprkos tome veliki je broj apelacija iz BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. I u Parlamentu BiH kroz poslanička pitanja nedavno je potenciran problem nepoštivanja Evropske konvencije u BiH.
- Ustavni sud u tom pravcu nastoji da dosljedno primjenjuje evropsku praksu i to radimo i na taj način mi smo domaći filter koji sprečava da do Evropskog suda dođu predmeti kojima bi se mogla utvrditi povreda prava - zaključuje Ćeman.
O stranim sudijama
Ćeman kaže da je njegov raniji stav o stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH nepromijenjen.
- Iskreno govoreći sa stajališta suvereniteta države, naravno da bi bilo bolje da oni nisu tu. Ali, strane sudije su tu i nije na Ustavnom sudu da o tome odlučuje. Za to su nadležni drugi i dok je to tako, ja ću to poštovati - kaže on.