Razgovarao: Amil DUČIĆ

Ministar vanjskih poslova i zamjenik premijera Slovačke Miroslav Lajčak izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za "Avaz" da će se njegova država, koja od 1. jula preuzima predsjedavanje Evropskom unijom, založiti za ubrzanje procedura kako bi BiH, što je prije moguće, dobila kandidatski status.

Ovaj iskusni slovački političar, bivši visoki predstavnik u BiH, te čovjek koji odlično kotira u evropskim institucijama doslovno urgira da bh. vlasti završe preostale obaveze.

Mogući scenarij

- Računajmo zajedno. Sada je maj 2016. godine. Priprema mišljenja Evropske komisije o aplikaciji BiH za članstvo obično traje 12 do 18 mjeseci. Brzina pripreme ovisit će i o kvalitetu nekoliko hiljada odgovora koje će BiH navesti u upitniku Evropske komisije. Naravno, tamo se nalaze i pitanja koja se tiču stanovnika zemlje i njihovog broja. Zemlje članice razmotrit će mišljenje Komisije kako bi mogle odlučiti hoće li i kada će BiH postati kandidat - kazao je Lajčak za naš list.

A kada će to biti?

- Zemlje članice zatražit će od Evropske komisije sastavljanje tog mišljenja tek onda kada se završi proces adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i kada BiH predoči funkcionalan mehanizam koordinacije te vidljiv napredak u reformama. Iz toga logično slijedi da, ako BiH želi postati zemlja kandidat do kraja 2017. godine - što nije nemoguće, ali onda to znači da je potrebno sve ove korake izvršiti u narednim danima.

U kojoj mjeri Vi možete pomoći?

- Slovačka, kao zemlja koja od 1. jula preuzima polugodišnje predsjedavanje EU, spremna se zalagati za ubrzanje nadležnih procedura u okviru Unije. No, BiH mora intenzivirati svoje napore da ispuni svoje zadatke. Ne mogu, a da ne spomenem da je BiH već 2015. godine, ako ne i ranije, mogla imati ispunjena sva navedena područja ili zadatke.

Kako biste onda ocijenili napredak postignut u proteklom periodu?

- Krenut ću od kraja. BiH nema prostora za daljnje odgađanje objave rezultata popisa stanovništva. Da budem još jasniji, ne vidim mogućnost ikakvog napretka na putu evropske integracije bez objavljivanja rezultata popisa.

Okvir je jasno određen zakonom i preporukama Međunarodne monitoring misije, koja je uložila sve napore kako bi vam pomogla. EU smatra uspješan završetak cijelog procesa značajnim političkim signalom da li zemlja jeste ili nije u stanju pronaći unutarnje dogovore.

Kada je riječ o reformama, dobro je da se s njima započelo. Neki zakoni već su izmijenjeni, usvojene su brojne mjere, razgovara se o daljnjim konkretnim mjerama. Postignut je napredak u razgovorima s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, s tim da je taj napredak vezan uz domaće reforme. Potrebno je ne samo nastaviti nego i ubrzati ovaj trend kako bi se dalo procijeniti kakve su rezultate donijele ove mjere i je li potrebna izmjena onih koje za sada nisu pokazale rezultate.  

Bolji ambijent

Stvara li se, prema Vašem mišljenju, ambijent za bolju budućnost u našoj državi?

- Ako ljudi ne vide perspektivu, oni se boje za svoju budućnost i budućnost svoje djece te mogu tražiti rješenje u netolerantnim i konfliktnim razmišljanjima i vizijama. To sa sobom nosi zlo, koje je prouzrokovalo mnoge tragedije, pa čak i u BiH. No, BiH ima i pregršt inspirativnih priča o nesebičnoj pomoći, o suživotu i toleranciji. To su priče i vrijednosti koje javne osobe, političari i novinari trebaju poticati i cijeniti.

Funkcioniranje zemlje u kojoj se čovjek može osjećati dobro i sigurno i u kojoj želi živjeti ne može se temeljiti samo na dobroj volji pojedinaca. Institucije zemlje, koje osiguravaju promociju i pridržavanje zakona, pravde, zaštite ljudskih prava i sloboda, moraju funkcionirati što je moguće više profesionalno, nezavisno i bez tuđeg utjecaja. Upravo tako, zajedno s perspektivom ostvarenja napretka, smanjit će prostor za radikalna razmišljanja.

Srbija će nastaviti ići pravcem prema EU

Kakva su Vaša očekivanja kada je riječ o regionalnim odnosima? Nakon izbora održanih u Srbiji, je li stranka premijera Aleksandra Vučića izborni pobjednik?

- Istina, u novom sastavu Narodne skupštine Republike Srbije je i Srpska radikalna stranka. Ali, uvjeren sam da će nova Vlada Srbije nastaviti ići dosadašnjim pravcem reformi i evropske integracije. Od Srbije očekujem da će biti konstruktivan i koristan partner svima u regiji zapadnog Balkana. S druge strane, i od svih ostalih očekujem sličan pristup i prema Srbiji.

Otkloniti dileme o NATO-u

Možemo li očekivati pozitivne signale tokom predstojećeg samita NATO-a u Varšavi?

- Osnovna i ohrabrujuća vijest jeste napredovanje NATO-ove politike otvorenih vrata, a najbolji dokaz za to je potpisivanje protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u. Potpisivanje je planirano za 19. maj, neposredno prije godišnjice proglašenja neovisnosti Crne Gore. U slučaju BiH moram najprije pohvaliti način na koji je BiH opredijeljena za regionalnu sigurnosnu saradnju, kao i saradnju u operacijama kriznog menadžmenta. Daljnji napredak saradnje između NATO-a i BiH u prvom redu ovisi o volji i trudu vaše zemlje.

U NATO-u postoji  spremnost da se ide još dalje prema integraciji. No, tu je jasan zahtjev: kriteriji iz Talina o registraciji vojne imovine, koji bi trebali voditi ka jedinstvenijem stavu i ka odlučnosti cijele zemlje, a ne samo odabranih entiteta. I ovdje trebamo vašu pomoć kako bi se ispravila percepcija NATO-a da BiH nije dovoljno spremna tražiti zajednička rješenja. Jer, onda se saveznici s pravom pitaju: "A šta kada na red dođu još kompleksnije reforme ili zadaci?“