Sve dok je šehidskih mezarja i šehitluka diljem Podrinja i Bosne i Hercegovine, referendumi ili bilo kakve druge avanturističke inicijative o otcjepljenju entiteta RS bit će i ostati samo pusti san, rekao je za „Avaz“ Mujo Hadžiomerović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Vlasenica i predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS. 

Međutim, status podrinjskih šehidskih memorijalnih centara, izuzimajući Potočare, nije riješen kroz zakonske okvire. Zbog toga, smatra Hadžiomerović, potrebno je inicirati da sve šehidske memorijalne komplekse osiguravaju pripadnici SIPA-e, kao u Potočarima, te da se imenuje direktor svih šehidskih mezarja, a kako bi se na institucionalan način uredila evidentna problematika o čuvanju, uređenju i održavanju, za Bošnjake, svetih mjesta.

Bašluci civilnih žrtava rata među šehidskim nišanima

Civilne žrtve

- Projekt uređenja memorijalnog kompleksa na šehidskom mezarju Rakita u Vlasenici iznosi oko 600.000 KM. Mi smo do sada utrošili 300.000 i planiramo u narednom periodu potrošiti oko 80.000 za „Zid sjećanja“, na kojem će biti uklesana imena 2.643 vlaseničke žrtve. Od te 2.643 vlaseničke žrtve mnoge se vode kao civilne žrtve rata te se njima ne mogu podizati šehidski nišani kroz projekte resornih ministarstava - kaže Hadžiomerović. 

Na šehidskom mezarju Rakita izvođeni su sanacioni radovi na šehidskim nišanima, koji su u prethodnim godinama bili postavljeni. Rađeno je to zbog činjenice da nisu bili jednoobrazni zato što je dolazilo da njihovog naginjanja usljed neadekvatno obavljenih građevinskih radova. 

Sličan problem imaju i u Udruženju porodica zarobljenih i nestalih lica općine Zvornik. Šehidski nišani, zbog neadekvatnih građevinskih radova, počeli su se kriviti i zbog toga je potrebna njihova hitna sanacija. 

- Imamo problem s nišanima koji su teški i do 300 kilograma i koji su na neadekvatan način postavljeni. Usljed slijeganja terena došlo je do njihovog naginjanja, faktički malo nedostaje da padnu. Razgovarali smo s resornim ministrima, predstavnicima Muftijstva tuzlanskog o ovom problemu. Znamo da sanacija nišana iziskuje dodatne troškove, ali očito je da moramo popraviti nečiji nemar - kaže Ahmet Grahić, predsjednik zvorničkog udruženja. 

U Memorijalnom kompleksu u Gornjoj Kalesiji trenutno se gradi objekt u kojem će biti smještena biblioteka, dokumentacioni centar, sala za videoprojekcije... Uradit će se i „Zid sjećanja“, a kompletan projekt, prema riječima Grahića, koštat će više od milion KM. I u ovom udruženju ukazuju na problem civilnih žrtava rata, koje nisu obuhvaćene projektima resornih ministarstava i zbog toga veliki broj šehidskih nišana uopće nije urađen.

Gornja Kalesija: Došlo do naginjanja nišana

NN oznake

- Ovaj se problem mora riješiti. Mi imamo 56 mezara sa NN oznakama i za te šehide morat ćemo uraditi nišane. U rješavanje ovog problema moraju se uključiti i porodice. Nije dovoljno doći u Gornju Kalesiju, proučiti Fatihu, vidjet da je trava pokošena i da je mezarje uređeno, potrebno je uraditi još puno toga kako bismo ovaj centar ostavili u amanet generacijama koje dolaze i koje ne znaju ništa o događajima iz 1992. godine - smatra Grahić. 

Za razliku od Rakite u Vlasenici ili Veljaka u Bratuncu, šehidsko mezarje u Gornjoj Kalesiji nalazi se na tlu Federacije BiH i njegovo pitanje moglo bi se riješiti na institucionalan način. Na području entiteta RS brigu o uređenju i održavanju šehidskih mezarja morat će i dalje voditi Islamska zajednica u BiH.

Grahić: Očito da moramo popraviti nečiji nemar

Ministar za boračka pitanja Tuzlanskog kantona (TK) Fahrudin Skopljak ističe kako će u 2016. godini biti izdvojeno 100.000 KM za izgradnju nišana na šehidskim mezarjima. Ipak, smatra ministar, problem memorijalnih centara je u činjenici što oni nisu registrirani i nemaju svojstvo pravnog lica. 

- U Gornjoj Kalesiji imamo potpuno nedefiniranu situaciju. Zemljište je u vlasništvu Općine Kalesija, dok su šehidska mezarja u Bratuncu i Vlasenici u vlasništvu Islamske zajednice. Poznat mi je problem krivljenja šehidskih nišana u Gornjoj Kalesiji, ali ne možemo raditi sanaciju sve dok postoje mezarja na kojima uopće nisu postavljeni nišani - kaže Skopljak.

Skopljak: Postoje i mezarja na koja nisu postavljeni nišani

Do kraja ove godine bit će urađen 41 šehidski nišan, a Ministarstvo za boračka pitanja TK je nakon provedene tenderske procedure posao povjerilo preduzeću RVI „13. mart“. 

- Ugovorom se definira garantni rok i ostale obaveze. Znamo da u Gornjoj Kalesiji nišani nisu jednoobrazni, a svojevremeno su postavljani i mimo naših procedura, odnosno na način da su njihovo postavljanje finansirale druge institucije. U Potočarima je drugačija priča. Tamo je dogovoreno da se postavlja jedan (prednji) nišan, tamo je registriran Memorijalni centar, koji ima svoje zaposlenike. Rješenje za ostale podrinjske memorijalne centre upravo leži u njihovoj registraciji – kaže Skopljak. 

Neriješeno statusno pitanje podrinjskih šehidskih mezarja ponekad proizvede ogorčenje porodica koje zbog toga, ali i najava o otcjepljenju entiteta RS, znaju poručiti kako će posmrtne ostatke svojih šehida prenijeti na tlo FBiH. 

- Ne vjerujem da će se to ikada dogoditi, jer upravo oni koji su nas željeli istrijebiti s ovih područja priželjkuju takav scenarij. Još jednom ponavljam, sve dok je šehidskih mezarja u Podrinju i drugim dijelovima RS, naum o otcjepljenju RS nikada se neće ostvariti. No, kako sam rekao, moramo riješiti na koji ćemo način čuvati, uređivati i održavati naša šehidska mezarja - zaključuje Mujo Hadžiomerović.

Hadžiomerović: Problem urediti na institucionalan način

Zaklopača ubijena u jednom danu

Svaki mezar, svaki nišan u Podrinju ima svoju krvavu priču. Mezarje u Zaklopači čuva uspomenu na mučki ubijena 62 mještanina, među njima i petnaestero djece. Tog 16. maja 1992. godine ubijene su kompletne četiri familije, a samo familija Hodžić ostala je bez svojih 27 članova. Preživjeli su samo oni koji su neposredno prije zločina pobjegli u šumske zbjegove. Pobijeni mještani Zaklopače potrpani su u masovnu grobnicu, a nakon ekshumacija i identifikacija svoj vječni smiraj pronašli su na šehidskom mezarju 2008. godine. 

Porodice moraju biti aktivnije

Porodice ubijenih Podrinjaca moraju biti aktivnije u poslovima uređenja i održavanja šehidskih mezarja. Poražavajuća je činjenica da se na akcije čišćenja šehidskih mezarja uglavnom odazivaju iste osobe i da je njihov broj simboličan. Nažalost, ima i onih koji iz dalekih zemalja tokom ljetne sezone dolaze u BiH, a da ne posjete mezare svojih šehida.