Spiegel: 1.000 krivičnih prijava protiv Merkel

<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">+++ Der Morgen live +++: 1000 Strafanzeigen gegen Merkel... <a href="https://t.co/Aw3xEFgx3e">https://t.co/Aw3xEFgx3e</a>— SPIEGEL Politik (@SPIEGEL_Politik) <a href="https://twitter.com/SPIEGEL_Politik/status/902746512865841152">August 30, 2017</a></blockquote> <script async src="//platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

"Spiegel" oduzeo Americi status svjetskog lidera

"Spiegel": Postoji opasnost za Balkan i zove se HDZ

Međunarodni omladinski turnir Sarajevo Trophy 2026 bit će održan od 4. do 7. juna 2026. godine na terenima Centra Safet Zajko i pomoćnom terenu stadiona Grbavica, okupljajući veliki broj mladih fudbalera i sportskih kolektiva iz različitih zemalja.Sarajevo Trophy iz godine u godinu prerasta u jedan od najvažnijih omladinskih sportskih događaja u regionu, promovišući Sarajevo kao grad sporta, zajedništva i mladosti.Organizator turnira, Akademija fudbala Sparta, kontinuirano radi na razvoju mladih sportista i promociji Bosne i Hercegovine kroz sport. Djeca Sparte već godinama uspješno predstavljaju naš grad i državu širom regiona, a ovog proljeća i ljeta taj put dobija još snažniju međunarodnu dimenziju.Nakon Sarajevo Trophyja, generacije 2015. i 2016. predstavljat će Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim turnirima u Beču i Turskoj, gdje će naši dječaci ponosno biti ambasadori grada Sarajeva, sporta i zajedništva.

<h2>Faris Pendek – Čuvamo te od zaborava</h2>Posebnu emociju i značaj i ove godine nosi nagrada „Faris Pendek“, čiji je ponosni sponzor domaći lanac trgovina Amko komerc. Nagrada se dodjeljuje najboljem odbrambenom igraču turnira, čuvajući uspomenu na talentovanog mladog sportistu Farisa Pendeka i vrijednosti koje je nosio, prijateljstvo, sportski duh, dobrotu i zajedništvo.Kroz podršku ovoj nagradi, ali i brojnim projektima koji okupljaju djecu i mlade, Amko komerc potvrđuje svoju snažnu društvenu odgovornost i opredijeljenost da bude podrška pozitivnim pričama koje grade zdravije i bolje društvo. Jer ulaganje u djecu, sport i zdrave vrijednosti nije samo podrška jednom događaju, to je ulaganje u budućnost.Sarajevo Trophy nije samo turnir. To je mjesto novih prijateljstava, dječijih osmijeha, sportskih snova i uspomena koje ostaju za cijeli život.Uz podršku Amko komerca i ostalih partnera, Sarajevo Trophy 2026 nastavlja rasti kao velika sportska priča koja povezuje djecu, porodice i sportske kolektive širom regiona i Evrope.Zajedno gradimo priču sporta, prijateljstva i zajedništva.

Turnir mladih fudbalera posvećen zajedništvu, sportu i sjećanju na Farisa Pendeka

Kada sport spaja gradove i emocije – Amko komerc uz Sarajevo Trophy 2026 i sjećanje na Farisa Pendeka

Ekonomija Bosne i Hercegovine u 2025. godini zabilježila je umjeren, ali neravnomjeran rast koji je prvenstveno bio vođen potrošnjom domaćinstava, dok je negativan neto izvoz bio ključni faktor koji je usporavao ekonomski rast. Godina je završena sa stopom rasta od 2,1% na godišnjem nivou, što ukazuje na otporan, ali ograničen ekonomski oporavak. Početak godine obilježilo je izraženo usporavanje, vidljivo prvenstveno kroz slabiju dinamiku privatne potrošnje i investicionih aktivnosti, dok je, paralelno s postupnim smirivanjem neizvjesnosti i poboljšanjem ekonomskog sentimenta, u drugom dijelu godine zabilježen postepen oporavak i konsolidacija ukupne ekonomske aktivnosti. Potrošnja domaćinstava i državna potrošnja su s rastom od 2,3% i 2,8% respektivno, imale ključnu ulogu u održavanju privredne aktivnosti, dok je investiciona aktivnost, nakon sporijeg starta, ubrzala i na godišnjem nivou ostvarila rast od 6,7%. Nasuprot tome, kretanja u vanjskoj trgovini dodatno su naglasila prisutne strukturne neravnoteže i ovisnost o uvozu. Iako je izvoz roba i usluga 2025. godine zabilježio umjeren oporavak od 2,6%, nakon dvije godine negativnih kretanja, takav rast nije bio dovoljan da kompenzira bržu ekspanziju uvoza (5,2%), što je rezultiralo daljim pogoršanjem neto izvoza u strukturi BDP-a. Inflacija se čitavu godinu kretala iznad ciljanog nivoa, s ubrzanjem u drugoj polovini godine vođena prvenstveno povećanjem cijena u segmentu hrane, usluga i energije, što je doprinijelo prosječnoj stopi rasta cijena od 4%.„Sveukupno posmatrano, 2025. godinu obilježila je umjerena otpornost domaće ekonomije, pri čemu je domaća potražnja pružila kratkoročnu stabilnost, ali istovremeno ostaje izražena potreba za dubljim strukturnim reformama kako bi se ojačali proizvodni kapaciteti, unaprijedila vanjska konkurentnost i osigurao uravnoteženiji i održiviji dugoročni rast u Bosni i Hercegovini“, istakli su analitičari sektora Istraživanje, ESG i strukturirano finansiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini. Početak 2026. godine obilježilo je smirivanje cjenovnih pritisaka, uz postupno usporavanje rasta cijena hrane i uvoznih proizvoda, što je djelimično rezultat stabilizacije globalnih robnih tržišta. Ipak, inflatorni pritisci su se zadržali kroz domaće faktore, prije svega rast troškova stanovanja, energenata, komunalnih usluga i cijena uslužnih djelatnosti. Dodatni pritisci proizašli su iz rasta troškova rada i poslovanja, koji su se brzo prelijevali na krajnje potrošačke cijene.Međutim, eskalacija sukoba na Bliskom istoku rezultirala je i zatvaranjem Hormuškog moreuza, što je izazvalo značajne poremećaje na globalnom energetskom tržištu i snažan rast cijena nafte. Iako sukob nema direktne sigurnosne implikacije za BiH, visoka zavisnost od uvoza nafte dovela je do snažnog rasta cijena energenata i dodatnih inflatornih pritisaka. To se odrazilo na ubrzanje inflacije u martu na 5,1% godišnje, pri čemu je kategorija transporta zabilježila najsnažiji rast cijena od 11,1%. Uz očekivanja da će se cjenovni pritisci nastaviti te da će se snažan rast cijena goriva preliti na ostale komponente indeksa potrošačkih cijena, prvenstveno hranu i usluge, realno je očekivati da će prosječna inflacija u 2026. godini dostići nivo od oko 4,5%.Posmatrajući ekonomska kretanja u prvom kvartalu 2026. godine, promet maloprodaje ponovo bilježi dvocifrene stope rasta, koje su s februarom dostigle nivo od skoro 12%. Takva dinamika predstavlja jedan od ključnih faktora u kontekstu domaće potrošnje i njenog doprinosa kretanju BDP‑a u 2026. godini. Iako će inflacija i globalna previranja uticati na ponašanje potrošača, očekivanja su da domaća potrošnja i tokom ove godine ostane relativno otporna. S druge strane, kretanja u vanjskoj trgovini i industriji Bosne i Hercegovine dodatno su naglasila strukturnu asimetriju između domaće potražnje i proizvodnog sektora. Iako je izvoz u februaru zabilježio rast od oko 6%, kumulativno gledajući se ipak nalazi u negativnoj zoni, dok je smanjenje trgovinskog deficita od 3,4% na godišnjem nivou u većoj mjeri rezultat slabije uvozne dinamike nego stvarnog jačanja izvozne konkurentnosti. Paralelno s tim, industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti izražen negativan trend, s padom od oko 6% na godišnjem nivou u prvom kvartalu. Posebno snažna kontrakcija zabilježena je u rudarstvu (‑20%), dok je prerađivačka industrija ostala u zoni negativnog rasta (‑3,5%). Ovakva kretanja potvrđuju da izostanak oporavka industrije i ograničen izvozni zamah ostaju ključna ograničenja rasta, te da se ekonomska aktivnost u ranoj fazi 2026. i dalje oslanja prvenstveno na domaću potrošnju.„Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, uz izraženu osjetljivost ekonomije Bosne i Hercegovine na vanjske šokove, bila je ključni razlog za reviziju najvažnijih makroekonomskih projekcija. Pored pojačanih inflatornih pritisaka, zbog kojih će se inflacija i ove godine kretati iznad zdravog nivoa od 2%, pogoršanje vanjskog okruženja, uz slab rast ekonomije eurozone od svega 0,5% kao glavnog trgovinskog partnera BiH, ima direktne implikacije na izvoznu tražnju. Slabija ekonomska aktivnost u eurozoni dodatno ograničava izvozna kretanja BiH, što, u kombinaciji s postojećim unutrašnjim slabostima u industrijskoj proizvodnji, doprinosi usporavanju ukupne domaće ekonomske aktivnosti i pogoršanju izgleda ekonomskog rasta. U tom kontekstu, očekivanja ekonomskog rasta u 2026. godini revidirana su naniže, na 1,7%. Rizici po makroekonomsku stabilnost u srednjem roku i dalje su prisutni, prvenstveno kroz inflatorne pritiske i slabiju dinamiku rasta“, zaključili su analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.

Potrošnja i investicije drže ekonomiju Bih, inflacijski pritisak ponovno prisutan

Umjeren rast u 2025. i pogoršani rizici za 2026.: Potrošnja i investicije drže ekonomiju Bih, inflacijski pritisak ponovno prisutan

Umjeren rast u 2025. i pogoršani rizici za 2026.

Izgled Verice Rakočević i u osmoj deceniji života besprijekoran je, zbog čega je često tema komentara kada je riječ o njenom načinu života i navikama

Hrana bez zaprške i 100 čučnjeva dnevno: Tajna dobrog izgleda Verica Rakočević i u 78. godini

Glumac Srđan Todorović, poznatiji kao Žika, sin je legendarnog Bore Todorović, ali malo ko zna da iza njegovog talenta stoji i majka

Pogledajte majku glumačke legende Srđana Todorovića: U 84. godini izgleda nevjerovatno


Sarah Paulson pojavila se na crvenom tepihu Met Gale s neobičnim modnim detaljem, povezom za oči u obliku novčanice dolara

Milionerka koja kritikuje milijardere: Ideja zanimljiva, ali licemjerje mnogima nepodnošljivo

Regionalna muzička zvijezda Neda Ukraden podijelila je tužnu vijest o smrti Aleksandra Ace Minovića, oca njenog zeta Predraga Minovića

Neda Ukraden shrvana bolom: Otišao je važan čovjek iz njenog života

Regionalna influenserica Bojana Mutić iz Banjaluke, koja stoji iza popularnog profila “Moda i tako to”, podijelila je vijest koja je rastužila javnost

Preminuo 11-godišnji sin influenserice Bojane Mutić: Prije dvije godine izgubila i starijeg sina

Unuka legendarne pjevačice Ane Bekuta, Sonja Polić, ponovo je privukla pažnju javnosti nakon što je na društvenim mrežama 

Pogledajte unuku Ane Bekute u bakinoj haljini staroj 30 godina

Ko bi rekao da je jedan od najemotivnijih hitova Dine Merlina nastao u najmračnijem periodu njegovog života?

Od psihijatrije do vrha scene: Koja pjesma Dine Merlina je obilježila njegov povratak?

Pjevač Mirza Selimović jednom prilikom otvoreno je govorio o svojoj izabranici Jeleni, ističući da mu je upravo ona najveća životna podrška

“Zbog nje sam danas tu gdje jesam”: Mirza Selimović otvorio dušu o djevojci Jeleni


Popularni dvojac, Jala Brat i Buba Corelli, održali su sinoć drugi koncert pred zagrebačkom publikom, gdje je vladala prava euforija, a dvorana je bila puna i druge noći.Hiljade fanova od prvog trenutka pjevalo je uglas njihove najveće hitove, a atmosfera je tokom cijele večeri bila na vrhuncu, prenosi Telegraf.rs.Posebnu pažnju privukle su i dvije djevojke Bube Corellija, koje su se zajedno provodile ispred bine, u posebnom VIP djelu.Dok je jedna nosila crno odijelo, druga se odlučila za opušteniju varijantu - džins, bijelu majicu i kožnu jaknu. Tokom nastupa uživale su uz Jaline i Bubine hitove i nisu se razdvajale gotovo cijele večeri. Miješale su kukovima i uvijale se, a kamera Telegrafa je sve to zabilježila.Podsjetimo, sarajevski reper Amar Hodžić, zvani Buba Corelli, ima dvije žene, a što je još zanimljivije, one ne samo da znaju jedna za drugu, već i žive zajedno. Ova informacija isplivala je u javnost 2021. godine, a ubrzo nakon toga Buba je viđen kako javno šeta sa obje.U početku je to bilo u različito vrijeme, a potom su se oslobodili i šetali svi zajedno.

Dok je jedna nosila crno odijelo, druga se odlučila za opušteniju varijantu - džins, bijelu majicu i kožnu jaknu

Ovo su djevojke Bube Corellija: Zamiješale kukovima u Zagrebu, ne odvajaju se dok gledaju repera

Nakon objave kolumniste i književnika Dragan Bursać o rušenju banjalučke Ferhadije, na društvenim mrežama uslijedile su brojne reakcije i osporavanja njegovog opisa događaja iz maja 1993. godine.Bursać je u objavi napisao kako je “tog jutra” srušena Ferhadija, te opisao atmosferu u banjalučkoj Gimnaziji, tvrdeći da su učenici trčali hodnicima vičući “srušena je”, dok su profesori “mangupski namigivali”. Naveo je i kako ga je domar zaustavio na ulazu u školu, nakon čega se navodno nikada više nije vratio u banjalučku Gimnaziju.

<blockquote class="twitter-tweet">To jutro, srušena je Ferhadija. Prolomio se aplauz banjalučkom gimnazijom. Učenici nižih razreda nisu znali o čemu se radi, ali su ushićeno trčkarali hodnicima i derali se, srušena je, srušena je! Oni stariji su prepričavali kako je eksploziv postavljan i pod temelje i kako… <a href="https://t.co/wCLCRMz3GH">pic.twitter.com/wCLCRMz3GH</a>&mdash; Dragan Bursać (@dijalekticar) <a href="https://twitter.com/dijalekticar/status/2052407750454345896?ref_src=twsrc%5Etfw">May 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Međutim, na njegove tvrdnje reagovala je Snježana Karić, koja tvrdi da je u to vrijeme bila učenica banjalučke Gimnazije.“Nikad ne komentarišem tuđe objave ali ovo je nešto što ne mogu prećutati. Bila sam učenica banjalučke Gimnazije u to vrijeme i ovo što čovjek piše je apsolutna laž. Ovo se ne može podvesti ni pod loš scenario već halucinaciju. Nadam se da ga je bar malo sramota samoga sebe”, napisala je Karić.

<blockquote class="twitter-tweet">Nikad ne komentarišem tuđe objave ali ovo je nešto što ne mogu prećutati. Bila sam učenica banjalučke Gimnazije u to vrijeme i ovo što čovjek piše je apsolutna laž. Ovo se ne može podvesti ni pod loš scenarij već halucinaciju. Nadam se da ga je bar malo sramota samoga sebe. <a href="https://t.co/38OJQBq4cJ">pic.twitter.com/38OJQBq4cJ</a>&mdash; Snježana Karić (@snjezanakaric) <a href="https://twitter.com/snjezanakaric/status/2052700250012340470?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sličnu kritiku uputio je i Boris Bajić, banjalučki ekonimist i bivši kolumnist Nezavisnih novina, koji je Bursaća optužio za konstrukciju i historijske netačnosti.“Fascinantan je put Dragana Bursaća od kritičara društvenih devijacija do čovjeka kojem istina više nije niti referentna tačka, no tek sirovina za ličnu mitomaniju”, naveo je on.

<blockquote class="twitter-tweet">Fascinantan je put Dragana Bursaća od kritičara društvenih devijacija do čovjeka kojem istina više nije niti referentna tačka, no tek sirovina za ličnu mitomaniju. U svega osam rečenica uspio je iznijeti čitav niz lako provjerljivih neistina, sve sa ciljem da čitav jedan narod… <a href="https://t.co/eO7wI4h7ZE">https://t.co/eO7wI4h7ZE</a>&mdash; Rekla je Boris (@ManaNegra) <a href="https://twitter.com/ManaNegra/status/2052786195067748511?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posebno je osporio Bursaćevu hronologiju događaja, podsjećajući da Ferhadija nije srušena “tog jutra”, nego oko tri sata iza ponoći između 6. i 7. maja 1993. godine.“Dakle, nije se mogao ‘prolomiti aplauz banjalučkom gimnazijom’, niti su učenici mogli trčkati hodnicima i urlati ‘srušena je’, niti su im profesori mogli mangupski namigivati na časovima jer, prosto – škola nije radila u tri ujutro”, napisao je.Dodatno je problematizovao i dio Bursaćeve priče u kojem tvrdi da nije ni ušao u školu nakon razgovora s domarom.“A sam Bursać, koji tvrdi da ‘nije ni ušao u školu, niti kad ga je domar opomenuo, niti ikad više u životu’, teško da je mogao biti svjedok scene kojoj nije prisustvovao”, naveo je.Objava je izazvala brojne komentare i rasprave na društvenim mrežama, gdje dio korisnika brani Bursaća tvrdeći da je riječ o literarnom i simboličkom opisu vremena, dok drugi insistiraju da se javne tvrdnje o ratnim događajima moraju zasnivati na činjenicama i provjerljivoj hronologiji.Ferhadija džamija u Banjoj Luci srušena je u noći između 6. i 7. maja 1993. godine miniranjem, a za njeno rušenje odgovornost su kasnije pred međunarodnim i domaćim sudovima povezivale vlasti Republike Srpske i tadašnje policijsko-vojne strukture; u samoj Banjoj Luci nije bilo javnih protesta protiv rušenja

Bursać je u objavi opisao atmosferu u banjalučkoj Gimnaziji, tvrdeći da su učenici trčali hodnicima vičući “srušena je”

Banjalučani burno reagirali na Bursaćev tekst: "Apsolutna laž je da smo u gimnaziji slavili rušenje Ferhadije"

Iz Policijske uprave krapinsko-zagorske potvrđeno je da je muškarac (52) vatrenim oružjem usmrtio policijskog službenika (52), koji u trenutku događaja nije bio na dužnosti. Nakon toga, isti muškarac je pucao u sebe te je helikopterom prebačen u KB Dubrava.Kako saznaje Index, ubijen je voditelj Službe kriminalističke policije u PU krapinsko-zagorskoj Robert Grilec. Za sada nije poznato u kakvom se stanju nalazi počinilac, a kriminalistička istraga i uviđaj su u toku kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.Glasnogovornik Policijske uprave krapinsko-zagorske Zvonimir Lončar za Hinu je potvrdio da je ubijeni policijski službenik bio van službe.- Nešto iza osam sati u ugostiteljskom objektu u Krapini vatrenim oružjem usmrćen je policijski službenik koji je bio van službe. Počinitelj se istim oružjem ozlijedio i nakon toga je helikopterom prevezen u KB Dubrava. Policijski službenici su na terenu i utvrđuju sve okolnosti događaja - izjavio je Lončar.<h2>Živjeli u istom naselju</h2>Prema navodima policije, i ubijeni policajac i počinilac bili su stanovnici Krapine i živjeli u istom naselju.Policija je saopštila da je muškarac (1974.) ušao u ugostiteljski objekat i bez ikakvog upozorenja vatrenim oružjem usmrtio policijskog službenika (1974.), nakon čega je pucao u sebe.<h2>"Sve se dogodilo u sekundi"</h2>Svjedoci koji su se zatekli u kafiću opisali su da je napadač ušao s pištoljem i odmah zapucao.Konobar Dorijan Švaljek, koji je sve vidio, rekao je da nije bilo nikakvog sukoba prije napada:

Ubijen policajac u kafiću, napadač pucao i u sebe, prebačen je helikopterom u bolnicu

- Čovjek je došao unutra s pištoljem, okrenuo se prema njemu i tri puta pucao u njega, zatim otišao van i upucao sebe. Nije bilo nikakve svađe, baš ništa... Samo je došao u kafić i pucao - ispričao je Švaljek, dodajući da se odmah sakrio u skladište.U trenutku napada u lokalu je bilo oko 15 ljudi koji su se u panici razbježali.<h2>Pobjegla u skladište</h2>Konobarica Viktorija Žižak kazala je da je u tom trenutku uzimala narudžbu od ubijenog policajca:- Ubio ga je pred mojim očima. Tri puta je pucao u njega bez i jedne riječi. Samo je uperio pištolj i pucao. Nakon toga je skrenuo pogled prema meni, a ja sam pobjegla u skladište - izjavila je.

Čovjek je došao unutra s pištoljem, okrenuo se prema njemu i tri puta pucao u njega, zatim otišao van i upucao sebe. Nije bilo nikakve svađe, baš ništa, rekao je Švaljek

Cure novi detalji o ubistvu policajca: "Ubio ga je pred mojim očima, tri puta je pucao"

Desetog maja obilježava se godišnjica pogibije Nusreta Dauta, prvog Sarajlije koji je tokom agresije uspio uništiti neprijateljski tenk.Kada su agresorske snage 1992. godine okupirale Sarajevo, brojni građani pokazali su hrabrost i patriotizam braneći svoj grad.Iako Armija Republike Bosne i Hercegovine tada još nije bila formirana, pa niko nije bio zvanično obavezan stati u odbranu države, mnoge Sarajlije uzele su oružje i otišli na prve linije odbrane. Među njima je bio i Nusret Daut.Rođen je 15. oktobra 1963. godine, živio je u Sarajevu, a radio je na željezničkoj stanici. Početkom agresije na BiH, odmah je uzeo pušku i zajedno sa saborcima odlazio na ratište. Učestvovao je u svim akcijama gdje je pomoć bila potrebna.Nusret Daut ostao je upamćen kao prvi čovjek u Sarajevu koji je uništio neprijateljski tenk. Nažalost, upravo tog dana je i poginuo.Život je izgubio 10. maja 1992. godine na Hrasnom brdu, kada su srpski agresori pokušali tenkom ući u već napadnuto Sarajevo.Bez ikakvog oružja, samo sa flašom benzina u rukama, Nusret je krenuo prema tenku.<h2>Posljednje riječi&nbsp;</h2>Nakon što je zapalio tenk, izgovorio je riječi koje su ostale trajno upamćene:- Sad i da poginem, ne bi mi bilo žao."Nažalost, bile su to njegove posljednje riječi.<h2>Odlikovan priznanjem</h2>Nedugo potom pogodio ga je agresorski rafal, a poginuo je kao pripadnik Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Novi Grad Sarajevo.Za iskazanu hrabrost posthumno je odlikovan najvećim ratnim priznanjem „Zlatni ljiljan“.

Život je izgubio 10. maja 1992. godine na Hrasnom brdu, kada su srpski agresori pokušali tenkom ući u već napadnuto Sarajevo

Heroj Sarajeva koji je golim rukama krenuo na tenk: Posljednje riječi Nusreta Dauta i danas slamaju srca

Građane Federacije Bosne i Hercegovine do kraja 2026. godine očekuje nekoliko važnih promjena koje bi mogle donijeti veća primanja penzionerima, moguće povećanje plata radnicima i proširenje prava za porodice s djecom.Najviše pažnje izazvale su najave novog rasta mirovina, koje bi već od jula mogle biti povećane za dodatnih 5,6 do šest posto. Ukoliko do toga dođe, minimalna penzija u Federaciji prvi put bi mogla preći granicu od 700 KM.Podsjetimo, januarskim usklađivanjem penzije su već povećane za 11,2 posto, pa trenutno najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM. Nakon novog povećanja, minimalna penzija mogla bi iznositi između 704 i 706 KM.Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH. Vlada Federacije ranije je smanjila zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto, ali mnogi poslodavci to smanjenje nisu iskoristili za povećanje plata zaposlenima.Krajem godine moglo bi uslijediti novo smanjenje doprinosa, pod uvjetom da reforma fiskalizacije pokaže očekivane rezultate. Time bi poslodavci dobili dodatni prostor za povećanje plaća radnicima, posebno u uvjetima rasta troškova života i inflacije.Jedna od važnijih socijalnih reformi koja se također najavljuje jeste uvođenje kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka. Prema dostupnim informacijama, cilj je da sva djeca u Federaciji BiH do sedme godine imaju pravo na dječiji dodatak, dok bi za stariju djecu važili određeni prihodovni kriteriji.

Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Kultni mjuzikl “Pjevajmo na kiši” iz 1952. godine režirali su i koreografisali Džin Keli i Stenli Donen. Film donosi priču o burnom periodu kasnih 1920-ih, kada je Holivud prolazio kroz veliku transformaciju prelaskom sa nijemih na zvučne filmove.Glavni filmski kritičar The Telegrapha Robi Kolin objasnio je da je pravljenje liste 50 najboljih filmova bilo „prava noćna mora”, jer nijedna lista ne može biti konačna.Kako je naveo, pokušao je da pronađe balans između ličnog utiska i istorijskog značaja filmova koji su obilježili kinematografiju.U središtu priče nalazi se Don Lokvud, velika zvijezda nijemog filma kog tumači Džin Keli. Njegova karijera dolazi u pitanje dolaskom zvuka u filmsku industriju. Pored njega, Donald O’Konor igra njegovog najboljeg prijatelja i komičnog partnera Kozma Brauna, dok Debi Rejnolds tumači mladu glumicu Keti Selden, u koju se Don zaljubljuje.Zaplet nastaje zbog filmske dive Line Lamont, koju glumi Džin Hejgen. Njen piskutav i neprijatan glas pokazuje se kao veliki problem za zvučne filmove, pa studio pokušava da spasi njenu karijeru tako što Keti tajno pozajmljuje glas Lini. To pokreće niz haotičnih i komičnih situacija.Film je ostao upamćen po legendarnim muzičkim scenama, posebno naslovnoj sekvenci u kojoj Džin Keli pleše po kiši uz pjesmu „Singin’ in the Rain”, što se danas smatra jednim od najpoznatijih trenutaka u istoriji filma.Veliku popularnost stekle su i numere „Good Morning” i „Make ‘Em Laugh”, poznate po energičnim nastupima i zahtjevnoj koreografiji.„Pjevajmo na kiši” danas ima 100 odsto pozitivnih ocjena kritičara i 95 odsto pozitivnih ocjena publike na Rotten Tomatoesu.Kritički konsenzus na sajtu glasi:„Pametan, pronicljiv i duhovit, ‘Pjevajmo na kiši’ pravo je remek-djelo klasičnog holivudskog mjuzikla.”Publika ga i dalje smatra jednim od najzabavnijih i najbezvremenijih mjuzikala svih vremena.Jedan korisnik Rotten Tomatoesa napisao je:„Apsolutno najbolji film! Toliko je zabavan! Mogao bih da ga gledam iznova i iznova.”Drugi gledalac opisao ga je kao „bezvremensko muzičko remek-djelo” koje savršeno spaja humor i satiru o Holivudu tokom velikog tehnološkog prelaza, dok je treći zaključio:“‘Pjevajmo na kiši’ je, bez sumnje, najveći mjuzikl ikada snimljen. Sve djeluje savršeno izvedeno, od koreografije i glume do čiste radosti kojom film zrači.”

Zaplet nastaje zbog filmske dive Line Lamont, koju glumi Džin Hejgen

Film iz 1952. proglašen najboljim svih vremena: Kritičari ga zovu čistim remek djelom

Brojni pripadnici hrvatske policije obezbjeđuju kafić u Krapini, gdje je jutros, naočigled brojnih gostiju, surovo ubijen njihov kolega.Robert Grilec (52), ubijen je u trenutku dok je konobarica od njega uzimala porudžbinu, piše <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/pucnjava-u-kaficu-u-krapini-ubio-sefa-krim-policije-pa-pucao-u-sebe/2790479.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">Index</a>.

Kako su svjedoci ispričali za portal Zagorje International, ubica je ušao u kafić bez riječi, prišao policajcu i u njega ispalio tri hica.Nakon toga je izašao napolje i pucao u sebe.Na lice mjesta je brzo stigao helikopter Hitne pomoći, koji je osumnjičenog prevezao u bolnicu. Stepen njegovih povreda u ovom trenutku nije poznat.Podsjetimo, osumnjičeni je navodno od ranih jutarnjih časova kružio oko kafića, koji se nalazi u sklopu tržnog centra.

Radnici kafića su svjedočili o jezivim trenucima.- Čovjek je došao unutra s pištoljem, okrenuo se prema njemu i tri puta pucao u njega, zatim otišao napolje i upucao sebe. Nije bilo nikakve svađe, baš ništa… Samo je došao u kafić i pucao - rekao je svjedok, koji je pobjegao u magacin.Prema pisanju Jutarnjeg, ubijeni je bio šef kriminalističke policije PU krapinsko-zagorske.Motiv zločina u ovom trenutku nije poznat.

 Nije bilo nikakve svađe, baš ništa… Samo je došao u kafić i pucao, rekao je svjedok, koji je pobjegao u magacin

Prve fotografije s mjesta zločina gdje je ubijen šef kriminalističke policije: Napadač se pokušao ubiti

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da vjeruje kako će Rusija na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 12. maja zatražiti da sve odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) budu proglašene pravno nevažećim.Dodik je za RT Balkan rekao da je sa predsjednikom Rusije Vladimir Putin razgovarao o više važnih tema, navodeći da je potvrđen kontinuitet saradnje Republike Srpske i Rusije, ali i da obje strane ostaju pri ranijim stavovima kada je riječ o Dejtonskom sporazumu, čiji je Rusija garant.- Za koji dan će sastanak u Vijeću sigurnosti UN posvećen BiH i vjerujemo da će Rusija, shodno ranijim stavovima, tražiti da sve odluke Kristijana Šmita budu ništavne i da ne budu pravno važeće - rekao je Dodik.Dodao je kako je delegacija Republike Srpske prenijela Putinu zahvalnost za kontinuirane isporuke gasa, ističući da Republika Srpska neće učestvovati u, kako je naveo, „sramnim sankcijama“ Rusiji, niti će dati saglasnost da delegacije Bosne i Hercegovine učestvuju na antiruskim forumima.

Dodik: Putinu smo rekli da Vijeće sigurnosti UN-a Šmitove odluke treba proglasiti ništavnim

Govoreći o posjeti Moskvi, Dodik je naveo da su tamo jučer bili samo predstavnici Republike Srpske, te dodao da je, prema njegovim riječima, Bošnjacima poniženje da borave u Moskvi i razgovaraju sa tako moćnom državom.- Ali im ne smeta da sve ove godine, od početka specijalne vojne operacije (izraz koji Rusija koristi za agresiju na Ukrajinu op. a.), koriste jeftin gas u Sarajevu i da na taj način pokazuju cinizam. Oni troše više gasa od Republike Srpske - naglasio je Dodik.

Da li je Dodik otišao u Moskvu po nove upute za blokadu BiH?

Dodik je istakao i da je ekonomska saradnja Rusije i Republike Srpske danas otežana zbog sankcija, ali da obje strane pokušavaju održati saradnju na određenom nivou. Također je dodao da veliki broj mladih ljudi želi studirati u Rusiji.

Stevandić i Dodik došli na obilježavanje u Moskvi

Putin stigao na Crveni trg, u Moskvi i delegacija iz RS: Među prisutnima Dodik i Stevandić

Odgovarajući na pitanje ko danas osporava zasluge Crvene armije u Drugom svjetskom ratu, Dodik je rekao da to rade oni koji su trenutno na vlasti u Evropi, posebno u Njemačkoj, čiji su preci, kako tvrdi, bili dio nacističke Njemačke.- Oni su smislili ciničan pristup 9. maju i umjesto da slave pobjedu nad fašizmom, oni slave Dan Evrope. Mi Srbi moramo da ostanemo privrženi ideji o pobjedi koja je izvojevana kroz žrtve - naveo je Dodik.

Mi Srbi moramo da ostanemo privrženi ideji o pobjedi koja je izvojevana kroz žrtve, naveo je Dodik

Dodik nakon sastanka s Putinom: Rusija će tražiti da Šmitove odluke budu poništene

U Krapini, u Hrvatskoj jutros je došlo do pucnjave.Iz PU krapinsko-zagorske potvrđeno je da je muškarac (52) vatrenim oružjem usmrtio policijskog službenika (52), koji u trenutku događaja nije bio u službi.&nbsp;Nakon toga vatrenim oružjem pucao je u sebe te je helikopterom prebačen u KB Dubrava.Zasad nije poznato u kakvom je stanju počinitelj.

Zasad nije poznato u kakvom je stanju počinitelj

Teretni brod za rasuti teret prijavio je da ga je pogodio nepoznati projektil dok je plovio 23 nautičke milje sjeveroistočno od Dohe, u Kataru, saopćila je organizacija Britanske pomorske trgovinske operacije (UKMTO).Kako navode iz UKMTO-a, nakon udara izbio je manji požar koji je ubrzo ugašen, a zapovjednik broda potvrdio je da nema povrijeđenih niti ekološke štete.Nadležne službe trenutno istražuju porijeklo projektila, dok je brodovima koji plove tim područjem savjetovan dodatni oprez.Ovaj incident dogodio se u trenutku kada su tenzije u Zaljevu između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana i dalje pojačane, uprkos prekidu vatre u američko-izraelskom sukobu protiv Irana.

Nadležne službe trenutno istražuju porijeklo projektila, dok je brodovima koji plove tim područjem savjetovan dodatni oprez

Teretni brod pogođen projektilom kod Katara, izbio požar

Spiegel: 1.000 krivičnih prijava protiv Merkel

Ovo su djevojke Bube Corellija: Zamiješale kukovima u Zagrebu, ne odvajaju se dok gledaju repera

Banjalučani burno reagirali na Bursaćev tekst: "Apsolutna laž je da smo u gimnaziji slavili rušenje Ferhadije"

Cure novi detalji o ubistvu policajca: "Ubio ga je pred mojim očima, tri puta je pucao"

Heroj Sarajeva koji je golim rukama krenuo na tenk: Posljednje riječi Nusreta Dauta i danas slamaju srca

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Film iz 1952. proglašen najboljim svih vremena: Kritičari ga zovu čistim remek djelom

Prve fotografije s mjesta zločina gdje je ubijen šef kriminalističke policije: Napadač se pokušao ubiti

Dodik nakon sastanka s Putinom: Rusija će tražiti da Šmitove odluke budu poništene

Ubijen policajac u kafiću, napadač pucao i u sebe, prebačen je helikopterom u bolnicu

Drama u Zaljevu: Teretni brod pogođen projektilom kod Katara, izbio požar

Spiegel: 1.000 krivičnih prijava protiv Merkel

Ovo su djevojke Bube Corellija: Zamiješale kukovima u Zagrebu, ne odvajaju se dok gledaju repera

Banjalučani burno reagirali na Bursaćev tekst: "Apsolutna laž je da smo u gimnaziji slavili rušenje Ferhadije"

Cure novi detalji o ubistvu policajca: "Ubio ga je pred mojim očima, tri puta je pucao"

Heroj Sarajeva koji je golim rukama krenuo na tenk: Posljednje riječi Nusreta Dauta i danas slamaju srca

Penzioneri i radnici pred velikim promjenama: Penzije prelaze 700 KM, najavljeni i novi dječiji dodaci u FBiH

Film iz 1952. proglašen najboljim svih vremena: Kritičari ga zovu čistim remek djelom

Prve fotografije s mjesta zločina gdje je ubijen šef kriminalističke policije: Napadač se pokušao ubiti

Dodik nakon sastanka s Putinom: Rusija će tražiti da Šmitove odluke budu poništene

Ubijen policajac u kafiću, napadač pucao i u sebe, prebačen je helikopterom u bolnicu

Drama u Zaljevu: Teretni brod pogođen projektilom kod Katara, izbio požar