S HADŽIJAMA

Pri susretu s Kabom suze teku same

Među više od dva miliona hadžija iz cijelog svijeta petu islamsku dužnost ove godine obavlja 2.225 hadžija iz BiH

Hrustanović s grupom hadžija. Ustupljena fotografija

Alen Bajramovic

prije 6 sati 56 minuta

Kada su hadžije iz BiH prvi put ušle u harem i kad su vidjeli Kabu, suze su same potekle, kazao je za “Avaz” Ahmed ef. Hrustanović, srebrenički imam, jedan od vodiča hadžija iz BiH koji uoči Kurban-bajrama obavljaju hadž.

- Ljudi plaču od emocija prilikom susreta s Kabom. Oni žude 40-50 godina, okreću se prema Kibli, sanjaju o tom mjestu i kad se sretnu s njim ne mogu da ne zaplaču – dodaje Hrustanović.

Teško opisati

Među više od dva miliona hadžija iz cijelog svijeta petu islamsku dužnost ove godine obavlja 2.225 hadžija iz BiH. I ovogodišnji hadž obavlja se na temperaturama oko 45 stepeni, ali zahvaljujući dobroj organizaciji i pripremama sve protiče na najbolji mogući način. Dan uoči Kurban-bajrama hadžije provode na brdu Arefat, 15-ak kilometara od Mekke, gdje će u ibadetu, s tekbirima i dovama, obaviti centralni dio hadža. S mjesta na kojem se prouči najviše dova, hiljade njih bit će namijenjene i domovini, Bosni i Hercegovini.

Hrustanović je u organizaciju hadža uključen već nekoliko godina. U genocidu u Srebrenici ubijeni su svi muški članovi njegove porodice – otac, djedovi, amidže, daidže …  Jedanput je bio bedel, obavljajući hadž za svog rahmetli daidžu, koji je imao 16 godina kad je ubijen u Srebrenici.

- Vjerujte, kad sam dolazio treći put, bilo mi je slično kao i prvi put. Suze same idu od sreće da ste ponovo tu. Koliko god puta dolazili, malo je za insansku dušu, za srce naše, jer te ljepote se insan ne može napojiti s tog izvora. Tako se osjećamo svi. To je teško i objasniti – kaže Hrustanović.

Ipak, koliko god dah zastajao pred neopisivim prizorima i osjećanjima, misli naših hadžija konstantno su u i s BiH.

- Dove za našu domovinu, za naše rahmetlije i za budućnost naše djece su na broju jedan. Nama je Bosna naša stalno na umu. Naša domovina, naše Podrinje, svaki dio Bosne ima posebno mjesto u srcu, koliko god nam ovdje bilo lijepo– ističe Ahmed ef. Hrustanović.

Zaborav dunjaluka

Imam goraždanske Kajserija džamije Rasim ef. Džafić kaže da pripreme za Dan Arefata predstavljaju početak najbitnijih i najiskrenijih trenutaka u životu, kad srce jače kuca, a duša osjeća blizinu Allaha dž.š. Da stanu pred Gospodarom na Arefatu hadžije se pripremaju i fizički, ali i dušom i srcem.

- Arefat je mjesto gdje se najviše brišu grijesi i gdje Gospodar svih svjetova najviše prašta. Mjesto gdje su dove iskrene, upućene iz srca, a suze kod mnogih hadžija su nada u Allahovu beskrajnu milost. Hadžije iz Bosne s posebnim ushićenjem i emocijama dočekuju ove dane. Prvi i svaki susret s Kabom ne može se samo riječima opisati, jer taj osjećaj se istovremeno doživi i srcem, i dušom, i tijelom. S pogledom na Kabu čovjek zaboravi dunjaluk. U našim sedždama u neposrednoj blizini Kabe pronalazimo naš smiraj i osjećamo posebnu zahvalnost Onome ko ih je pozvao da dođu u Njegovu blizinu – kazao nam je Džafić.

Bijeli ihrami

- Bijeli ihrami su jedan od simbola naše prolaznosti. S ovog svijeta ništa sa sobom ne nosimo, niko s nama ne ide. Ostavljamo ovaj svijet, ali simbolika je da se Gospodaru vraćamo. Veoma je važno da se vratimo sa što manje grijeha, a što više dobrih djela. Simbolika Arefata je da znamo da smo grješni, da nismo meleci i da nam je neophodna Allahova milost, bez koje nema Dženneta. Zato se na Arefatu upućuju dove, ne samo za sebe, već i za naše najdraže. Nećemo zaboraviti ni naše herojsko Goražde, dobre ljude i naše gazije, naše bolesne i one kojima nešto nedostaje. Jer znamo da Allah dž.š. prašta onima za koje hadžije iskreno upute dove – ističe Rasim ef. Džafić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.